Prozor u svijet

10.03.2013. 22:15:13 - A.L. (Vox Feminae)

žene u znanosti

One su pionirke znanosti koje je povijest 'zaboravila' spomenuti

Florence Barbara Seibert

Florence Barbara Seibert

Povodom Mjeseca ženske povijesti, Vox feminae donosi biografije šeste znanstvenica odabranih iz arhiva Smithsonian instituta 'Žene u znanosti'. Ova online baza podataka sadrži informacije o znanstvenicama i inženjerkama iz cijelog svijeta, od kojih su većina pionirke u svojim poljima ili prve žene koje su dobile diplome u određenoj disciplini.

Biokemičarka Florence Barbara Seibert (1897-1991) razvila je kožni test za tuberkulozu. Radila je kao kemičarka tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim je otišla na Sveučilište Yale, gdje je doktorirala i bila zaslužna za važna otkrića o sposobnosti neke bakterije da preživi tehniku destilacije i kontaminira intravenozne injekcije. Tijekom 1930-ih godina, na Sveučilištu u Pennsylvaniji je razvila reakcijski kožni test na tuberkulozu, koji je postao svjetski standard do 1941 godine. U 1942. godini, dobila je Zlatnu medalju Američkog kemijskog društva Francis P. Garvan za razvoj čistog tuberkulina, koji je omogućio pouzdani kožni test mogućim.

Chien-shiung Wu

Chien-shiung Wu

Godine 1963., Chien-shiung Wu (1912-1997), profesorica fizike na Sveučilištu Columbia, već je smatrana jednom od vodećih svjetskih eksperimentalnih fizičara.

Tijekom eksperimenata na Sveučilištu Columbia, Chien-shiung Wu, je potvrdila teoriju očuvanja struje vektora. Njezin tim eksperimentima je potvrdio teoriju sub-atomskog ponašanja poznatijeg kao "slaba interakcija."

Joyce Jacobson Kaufman (rođ. 1929.) je američka kemičarka obrazovana na Sveučilištu Johns Hopkins. Godine 1972. Kaufman je predstavila koncept konformacijske topologije i primijenila ga na biomedicinske molekule. Kaufman je također 1980. objavila rad u kojem je opisana nova teorijska metoda za kodiranje i preuzimanje određenog kancerogenog ugljikovodika.

Joyce Jacobson Kaufman

Joyce Jacobson Kaufman

Njezino istraživanje je dovelo do revolucionarnog rada u farmakologiji, dizajnu lijekova, kvantne kemije i fizikalnim energetskim spojevima, kao što su eksploziv i raketno gorivo. Ona je također autorica strategija za računalna predviđanja toksikoloških reakcija i reakcija lijekova.

Gerty Theresa Radnitz Cori

Gerty Theresa Radnitz Cori


Dr. Gerty Theresa Radnitz Cori je prva Amerikanka koja je primila Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju 1947. sa suprugom dr. Carl F. Corijem, i dr. B.A. Houssay Argentineom. Oni su nagrađeni za otkriće mehanizma pomoću kojih se glikogen, derivat glukoze, razgrađuje u mišićnom tkivu u mliječnu kiselinu, a potom ponovno sintetizira u tijelu i pohranjuje kao izvor energije (poznat kao Cori ciklus).

Do 1920-ih, Eloise Gerry (1885-1970) je smatrana jednom od najistaknutijih istražiteljica u drvnoj tehnologiji u Americi i jedna od rijetkih žena znanstvenica specijaliziranih za istraživanja sječe drva, njegovog korištenja i procesa terpentina.

Eloise Gerry

Eloise Gerry

Nakon stjecanja doktorata na Sveučilištu Wisconsin, provela je 44 godina na američkom Forest Service-u u odjelu Forest Products Research Laboratory u Madisonu. Gerry se smatra prvom znanstvenicom na spomenutom Forest Service-u.

Maria Goeppert-Mayer (1906-1972) je američka fizičarka porijeklom iz Njemačke, čiji teorijski radovi objašnjavaju zašto određeni brojevi čestica u atomskoj jezgri rezultiraju osobito stabilnom konfiguracijom.

Maria Goeppert-Mayer

Maria Goeppert-Mayer

Ona je pretpostavljala da je jezgra niz zatvorenih omotača, a parovi neutrona i protona imaju tendenciju uparivanja u ono što se zove spin orbit spojevi. Mayer je dobila Nobelovu nagradu za fiziku za razvoj modela atomske jezgre.

Tagovi: chien-shiung wu, eloise gerry, florence barbara seibert, gerty theresa radnitz cori, istraživanja, joyce jacobson kaufman, maria goeppert-mayer, medicina, nobelova nagrada, pionirke, povijest, svijet, ženska povijest, znanost, znanstvenice

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM