U fokusu

Moderno ropstvo u SAD-u

Kada žene trguju ženama

Kada žene trguju ženama

Lupanje smotanim novinama po nosu, čišćenje i uhićenje više od 150 počinitelja i spašavanje stotinjak djece iz trgovanja ljudima probudilo je SAD. Kao nacija, ne možemo više zanijekati suvremeno ropstvo u našoj državi, saveznim državama, okruzima, gradovima i, uistinu, dvorištima.

S procijenjenih 27 milijuna ljudi zarobljenih u ropstvu u svijetu i rastućom industrijom od 34 milijarde američkih dolara, možemo biti sigurni da SAD, svojim bogatstvom, požudom za mladim mesom i željom za jeftinom radnom snagom čini veliki dio robovskog kolača. Aktom o zaštiti žrtava trgovine robljem (Trafficking Victims Protection Act– TVPA) iz 2000., sada prihvaćenim u svih 50 država, mislili biste da postoji obilje podataka kako bismo poduprli naš Rang 1 Status država koje se pridržavaju minimalnih standarda akta TVPA.

Prevarili biste se.

HumanTrafficking.org izvještava o rasponu “od 14.500 do 17.500 ljudi u trgovini prvenstveno ženama i djecom u SAD-u.” Ovaj broj ne uključuje žene i djecu rođene u SAD-u kojima se trguje. Bilten FBI-ja je 2011. procijenio da je više od 290.000 mladih u opasnosti od trgovanja ljudima u seksualne svrhe. Projekt Polaris procijenio je da se trguje s više od 100.000 ljudi u SAD-u radi seksualnih usluga.

Organizacija nije pravila razliku između roblja rođenog u SAD-u ili u drugoj državi. Izvještaj Ministarstva vanjskih poslova (State Departmenta) iz 2013. o trgovanju ljudima šutio je o rasprostranjenosti prodanih pojedinaca u SAD-u.

Stope uhićenja i osuda za trgovanje ljudima nisu puno bolje. Nacionalni institut pravde (National Institute of Justice-NIJ) konstatira, “zbog odvijanja trgovine ljudima u podzemlju, broj žrtava je nepoznat.” U izvještaju iz 2012. koje su istraživači  Sveučilišta Norteastern i Urban Instituta dostavili NIJ-u , Identificiranje problema radi poboljšanja istrage i optužbi državnih i lokalnih slučajeva trgovanja ljudima, preispitani su podaci 12 okruga o slučajevima trgovanja ljudima zatvorenih do 2010. i za seksualno trgovanje i trgovanje radom. Muških trgovaca robljem bilo je 70 posto. Ostalih 30 posto bile su žene.

Tko su te žene?

Prema istraživačima, one su prosječno 10 godina starije od svojih žrtava i bile su bivše žrtve seksualne trgovine, koje su, umjesto da pobjegnu, odlučile same započeti posao. Imale su znanje iz prve ruke što znači takav život. Ovim ženama se prijetilo, zlostavljalo, ponižavalo, izoliralo, zatvaralo, demoraliziralo, uskraćena im je adekvatna liječnička skrb, drogiralo ih se, dominiralo, kontroliralo da bi preživjele i kako bi postale nova generacija trgovaca ljudima.

Zašto bi žene to učinile drugoj ženi ili djetetu? Odgovor vam se neće svidjeti.

To je način života.

Je li to novi trend? Je li se broj ženskih trgovaca robljem nedavno povećao? Ne znamo. Prisjetimo se problema s postocima! Izvještaj NIJ-u prelazio je odjele, on je fotografija u vremenu, promatrao je zatvorene slučajeve do 2010.godine. Zbog nedostatka uspoređujućih podataka u vremenu, zahtjevno je pronaći dostupne procjene u objavljenim izvorima kako bi se sagledalo je li to trend u porastu.

Ponekad treba biti kreativan.

Koristeći nove objave ICE.gov (Imigracijski i carinski ured SAD-a ) iz razdoblja od srpnja 2013. do 2008., provela sam istraživanje ključnih pojmova optužbi trgovanja ljudima. Nedostaci tih podataka su da su oni objavljeni na web-stranici kao najnovije vijesti, a ne kao podaci za istraživanje; slučajevi visokog profila mogli su biti izabrani radi uključenja. Kao istraživačica, koristila bih te podatke s oprezom i preporučila ovu analizu koja služi kao zanimljiv početni položaj za rigorozno istraživanje i prikupljanje podataka, ne kao završnu točku.

S tim na umu, ovo je što sam otkrila:

Od 470 novinskih objava, 160 je specifično vezano uz trgovanje ljudima za seks ili rad. Počinitelji su identificirani kao muškarci, žene, obitelji ili parovi. Pogledamo li tablicu ispod, trgovina ljudima je 2008. bila obiteljski biznis, s podjednakim brojem žena i obitelji, dok 2009., kada nije vođena od strane muškaraca, trgovina ljudima je bila rastući obiteljski biznis s uhićenjem parova, uključujući svećenika i njegovu ženu. No, 2010. povećan je broj žena, a smanjio se broj parova, ali obiteljsko poslovanje se vratilo 2011. godine.  U 2012. uhićenje žena je zaostajalo za uhićenjima muškaraca, ali popravilo se 2013. kada je jedna žena optužena za opasnu namjeru provedbe trgovine seksualnih usluga. Zanimljivo je da su ti podaci slični izvještaju za NIJ iz 2010.godine, sa sličnim omjerom muških i ženskih osumnjičenika. Međutim, taj izvještaj nije uključivao obitelji i parove. Podaci upućuju na rod i osobne veze između osumnjičenika za trgovinu ljudima.{slika}

Tamo gdje postoji mogućnost za veliku zaradu, spojena s malim rizikom za posljedice, uvijek će postojati neprincipijelni ljudi koji će gledati kako zaraditi za život. Zbog poznavanja životnog stila, mreža i metoda regrutiranja, žene mogu nagovoriti druge da rade za njih i njihove partnere s obećanjima o dobrom životu. Žene u izvještaju NIJ-a bile su u srednjim četrdesetima  godinama u kojima su majke većine tinejdžera. Naše društvo ne očekuje od žena da vrebaju žrtve. Lakše je tim ženama izbjeći da budu primijećene, možda i također se pretvarati da su žrtve, ako dođe do uhićenja. Djeca su socijalizirana tako da prije vjeruju ženama nego muškarcima. Ljude koje se doživljava da im se može vjerovati imaju još bolju prednost. Odbjegla djevojka vjerovat će starijoj sestri ili majki svoje prijateljice da se dobro brine o njoj; neće očekivati da ju proda svodniku. Žena iz druge države koja traži bolji posao vjerovat će svećeniku i njegovoj ženi.

Trgovina ljudima je zločin koji se rijetko prijavljuje prvenstveno usmjeren na žene i djecu. Prema saznanjima, barem trećina tih žrtava stvorit će karijeru žrtvujući druge žene i djecu. Predviđam da će žene igrati veću ulogu u poslovima trgovine ljudima u budućnosti naše zemlje.

Mislim da je vrijeme da se doista potrudimo razmotriti tog podmuklog poslodavca jednakih mogućnosti preko poslova, disciplina i agencija. Dugujemo budućim generacijama da iskorijenimo suvremeno ropstvo – u bilo kojem obliku, pod bilo kojim gospodarom roblja.

Prevela i prilagodila Marija Sabolić