Prozor u svijet

27.08.2014. 23:14:52 - Ivana Perić

Bile jednom žene koje su pisale...

Čitajte (TOP) 10 spisateljica 20. stoljeća

Bile jednom žene koje su pisale... Tako bi otprilike počela priča o protagonisticama ovog teksta. U nekom idealnom svijetu ne bi ni trebalo spominjati da su žene, ali u ovom ipak moramo. Da ne moramo – mnoga od ovih djela bila bi možda drugačija, a neka možda i ne bi bila napisana. U Le Mondeovih 100 najboljih knjiga stoljeća, samo je dvanaest knjiga koje su napisale žene. Iako su prošla vremena kada je, kako priča kaže, Ivana Brlić Mažuranić kriomice pjesme ubacivala u djedov rukopis jer je znala da će u njegovoj knjizi biti objavljene, još uvijek je malo spisateljica čijim se djelima pridaje velika, povijesna važnost. Ova lista trudi se to malo ispraviti, iako nije ultimativna lista najboljih, niti je sveobuhvatna i svima relevantna. Ovo je lista koja nudi raznolikost – od poezije, političkih eseja, kratkih priča, kazališnih drama, do velikih romana. Od Rusije do Čilea, od Kanade do Egipta.  Od svjetskih bestsellera do opskurnih djela iz ruševina vremena. Ovdje bi svakako još bilo mjesta za Zadie Smith, Mariamu Bâ, Simone de Beauvoir, Suheir Hammad,  J. K. Rowling, Mayu Angelou, Ding Ling, Sylviu Plath, Virginiu Woolf i brojne druge, ali – o njima rado nekom drugom prilikom. O svakoj od ovdje navedenih autorica i djela mogu se ispisati opširni članci, ali ova lista služi samo kao mali okidač, buba u uhu, u nadi da ćete kopati dalje, čitati uvijek (ne samo ljeti), i živjeti kroz knjige tisuće života. Ove velike gospođe svjetske književnosti povest će vas barem kroz pokoja čarobna vrata.

Margaret Atwood

Ovu veliku i diljem  svijeta hvaljenu kanadsku spisateljicu ne treba posebno predstavljati. Iako je poznata po svojim romanima, Atwood je objavila i petnaest zbirki poezije. Počela je pisati priče kad joj je bilo šest godina, a deset godina kasnije je shvatila da je to sve što želi raditi u životu. Sluškinjina priča, Alias Grace, The Blind Assassin, Penelopeja, Gazela i kosac, samo su neka od njenih hvaljenih djela. Iako se neka njena djela (poput Sluškinjine priče i Gazele i kosca) svrstavaju u science fiction, Atwood inzistira da ona to nisu (jer tu nema čudovišta i svemirskih brodova, kaže) – ta djela su za nju speculative fiction – fikcija koja bi se doista mogla dogoditi. Njene knjige su zastrašujuće zato što budućnost ne prikazuju radikalno drugačijom - uništenje je (možda) već tu. Njenu trilogiju MaddAddam za HBO će adaptirati Darren Aronofsky i s opravdanjem bi se moglo reći da je to najiščekivanija nova serija. U međuvremenu – čitajte knjige!

Erica Jong

Iako na hrvatskoj wikipediji o njoj piše samo dva retka, od kojih je jedan da se udavala četiri puta, priča Erice Jong mogla bi ispuniti stotine stranica (ili 304, koliko ima njena autobiografija Seducing the Demon: Writing for My Life). Njena knjiga Strah od letenja sedamdesetih je uzburkala sve živo i neživo, Jong je pisala o seksualnosti kao nijedna žena prije nje (muškarci jesu, njima je bilo oprošteno), i rječniku engleskog jezika poklonila termin "zipless fuck". Njena je glavna poruka uvijek bila da žena (kao i muškarac) uvijek treba otvoreno govoriti o svojim željama i potrebama. Kao feministkinja, pisala je mnogo i otvoreno o svojim previranjima – iako u mnogočemu nije podržavala ideju braka, sva su njena maštanja uključivala vjenčanje, i iako je htjela biti neovisna o muškarcu, u životu se nalazila kako trči od jednog do drugog. Nije bježala od svojih nedoumica, već je pokazala kako je njen život kompleksan kao i život njenih čitateljica i čitatelja. Uz Strah od letenja, na listu za čitanje stavite i Sapfin skok, Serenissimu i Fanny – istinitu priča o avanturama Fanny Hackabout Jones.

Katherine Mansfield

Jedina spisateljica na listi koju krije već daleka prošlost. Iako je umrla prije više od devedeset godina, ova Novozelanđanka ostaje bitno ime svjetske književnosti. Živjela je kratko (umrla sa 34 godine) i teško, hranila se riječima u vremenu koje nije bilo blagonaklono prema ženama koje žive pisanje. Iako je napisala neke od najdivnijih kratkih priča, nepravedno biva izostavljena s mnogih lista najznačajnih spisateljica (i spisatelja). D.H. Lawrence, kojemu je poslužila kao model za lik Gudrun Brangwen u Zaljubljenim ženama, uspoređivao ju je s Dickensom, mnogi drugi i s Čehovom (kojemu se divila), ali i Maupassantom. Sve to na stranu, ona je bila Katherine Mansfield i pisala je kao Katherine Mansfield. Njene knjige koje trebate pročitati: Blaženstvo i druge priče/ Vrtna zabava, Sunce i Mjesec, Journal of Katherine Mansfield.

Forough Farrokhzad

Farrokhzad je jedna od najznačajnijih iranskih spisateljica 20. stoljeća. Udala se sa šesnaest godina, rodila sina, razvela se nakon dvije godine braka. Pedesetih godina 20. stoljeća to je bio nadasve osuđivan potez, Farrokhzad je izgubila skrbništvo nad sinom, kojemu je kasnije posvećivala brojna djela, između ostalog i jednu od njenih najpoznatijih poema – Pjesma za tebe. Njena je poezija bila kontroverzna, buntovna, pisala je o unutarnjem svijetu žene ogoljeno i iskreno. Farrokhzad je bila i filmska redateljica, 1962. je snimila film "Kuća je crna" , o iranskoj djeci oboljeloj od kuge, koji je osvojio nagrade na festivalima diljem svijeta i označio početak iranskog novog vala. Neka od njenih najvažnijih djela su zbirke pjesama Drugo rođenje i Grijeh.  Poginula je u prometnoj nesreći 1967. godine (imala je 32 godine).

Ursula K. Le Guin

Jedna od najpoznatijih svjetskih spisateljica, za koju se neizostavno vežu fantasy i science fiction. Sa svojih jedanaest godina poslala je prvu priču časopisu Astounding Science Fiction. Le Guin je poznata po svom pristupu pitanju rase, naime - većina njenih glavnih likova nisu bijelci i bjelkinje, što je u skladu s činjenicom da većina ljudi na svijetu nije bijela. U njezinim se djelima vanzemaljske kulture često koriste kako bi se prenijela neka poruka o ljudskoj kulturi općenito – o onome što radimo krivo, o onome što propuštamo vidjeti. Le Guin kritizira ekološku neosviještenost, kapitalizam, rodne uloge, a otvoreno zagovara feminizam, anarhizam i samoodrživost. U istoj kući u Portlandu živi već četrdeset godina, piše na kompjuteru, ali se nikada ne spaja na internet. Kada ne piše, predaje i organizira radionice pisanja i ispunjava obveze kao članica vijeća lokalne knjižnice.  Neka od njenih divnih djela su:  Lijeva ruka tame, The Dispossessed, A wizard of Earthsea, The world for world is forest i The tombs of Atuan.

Arundhati Roy

Arundhati Roy je jedna od najpoznatijih indijskih spisateljica i aktivistkinja. Karijeru je započela pišući scenarije za filmove, a prvi joj je roman, The God of Small Things, donio svjetsku slavu. Roy je velika kritičarka neo-kolonijalizma i imperijalizma zapadnih sila i velik dio njenih političkih eseja bavi revizijom vanjske politike SAD-a. Američku politiku kritizirala je i u brojnim člancima za Guardian. U svojim se djelima fokusira na ekonomsku nejednakost i izostanak društvene pravde, često povezujući priče s vlastitim iskustvima. Njene knjige koje bi trebali staviti na listu za čitanje: The God of Small Things, An Ordinary Person's Guide to Empire i The Algebra of Infinite Justice.

Carson McCullers

Carson McCullers jedna je od najvećih književnih duša američkog Juga, čije je pero istraživalo alijenaciju neshvaćenih, onih koji/e ne pripadaju, izopćenih i drugačijih. Pisala je o mladim ženama, mladim ljudima, mladim ljubavima, mladoj smrti. Njen prvi roman (koji je napisala sa svoje 23 godine), The Heart Is a Lonely Hunter, gotovo je preko noći polučio veliki uspjeh. Knjiga je pravo remek djelo i jedna od najvećih priča porođenih, okupanih i pretučenih američkim Jugom. Njena druga djela koja trebate pročitati su: The Ballad of the Sad Cafe i Clock without Hands.

Maria Arbatova

Maria Arbatova je poznata ruska feministkinja, novinarka, pjesnikinja i dramska spisateljica. Njene kazališne drame igrane su na pozornicama diljem svijeta i jedna je od prvih ruskih spisateljica koja je otvoreno pisala  feminizmu i zagovarala feminizam. Za svoj aktivizam uvijek odbija financijske nagrade, tvrdeći kako je on sam po sebi nagrada i obveza. Mnoge njene knjige još uvijek nisu prevedene na engleski, ali postoji nekoliko dobrih kolekcija u kojima možete pronaći njene kratke priče i drame. To su: A will and a Way, Nine of Russia's Foremost Women Writers i On the Road to Ourselves (Russian Mirror).

Isabel Allende

Zemlje Južne Amerike svijetu su donijele književno bogatstvo ogromnih razmjera, ali rijetko se među njenim velikanima nađe pokoje žensko ime.  Mnogi će se lako sjetiti Llose, Márqueza, Borgesa, Nerude, Cortázara, ali sa spisateljicama ide puno teže. To se lagano mijenja, a jedna od zaslužnih je sigurno i Isabel Allende, čileanska spisateljica koja je kao četrdesetdvogodišnjakinja izazvala senzaciju svojim romanom prvijencem – Kuća duhova. Njen poseban pripovjedački stil mješavina je magičnog realizma i jednostavnosti post boom-a,  što čini svaku knjigu pravim malim užitkom, pa se brzo i omamljeno čitaju i njena druga značajna djela – Grad zvijeri, Kći sreće, Portret u sepiji i Moja izmišljena zemlja.

Nawal El-Saadawi

Nawal je velika egipatska spisateljica, liječnica i aktivistkinja. Kroz svoj rad kao liječnica posebnu je pažnju posvećivala psihičkim problemima žena, koje je bilježila i povezivala s društvenom opresijom, patrijarhatom i širim problemima radničke klase. Posebnu je pažnju posvećivala ženama iz ruralnih područja, koje su osim zbog teških ekonomskih uvjeta, patile zbog konzervativnosti sredina u kojima žive. Sedamdesetih je objavila Al-Mar'a wa Al-Jins (Woman and Sex), jedno od ključnih djela drugog vala feminizma. Zbog te je knjige izgubila posao. Osamdesetih je potpomagala izdavanje feminističkog časopisa Confrontation, zbog čega je završila u zatvoru. Iako su joj osamdeset i dvije godine, aktivno piše, a prije tri godine redovno je prosvjedovala na Trgu Tahrir. Neka od njenih značajnih djela su: Woman at Point Zero, God dies by the Nile i She has no Place in Paradise. 

Tagovi: arundhati roy, carson mccullers, erica jong, forough farrokhzad, isabel allende, katherine mansfield, književnost, margaret atwood, maria arbatova, spisateljice, svjetska književnost, ursula k le guin, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM