Prozor u svijet

10.12.2015. 10:48:48 - RAQUEL REICHARD (latina.com)

Junakinje latinoametičkog otpora

Deset stvari koje biste trebali/e znati o sestrama Mirabal

Sestre Mirabal

Sestre Mirabal

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, a taj je datum izabran u spomen na dan smrti sestara Mirabal.

Ove su se dominikanske žene neumorno borile protiv režima Rafaela Trujilla, koji se smatra jednim od najgorih latinoameričkih diktatora. Unatoč tome što im je vlast oduzela imovinu i zatvorila ih u zatvor, sestre Patria, Maria Argentina Minerva i Antonia Maria Teresa, nastavile su pružati otpor i boriti se za povratak demokracije u svoju zemlju, borba koju su ove hrabre, moćne feministkinje platile životom.

Saznajmo nešto više o ovim dominikanskim feministkinjama koje su, vrlo vjerojatno, izostavljene iz vaših knjiga o ženskim studijima.

1. Sestre Mirabal, njih ukupno četiri, potječu iz dobro situirane obitelji koja je živjela u ruralnom gradu Salcedo, u regiji Ciabo  u  Dominikanskoj Republici.  Sestre su bile bistre i obrazovane, a  sve su, osim Belgice Adele "Dede", i diplomirale.

2. Minerva Argentina prva se uključila u pokret koji je za cilj imao svrgavanje Trujilla. Njeno političko djelovanje bilo je nadahnuto anti-truhijistom Periclesom Francom Ornesom, kojeg je upoznala 1940. godine, ljevičarskom literaturom te radijskim programom iz Venezuele i Kube. Ova je Dominikanka oduvijek bila buntovnica, čak je navodno odbila priliku da napreduje pod režimom koju je dobila od Trujilla. Knjiga "Tri heroine i tiranin" koju je napisao Miguel A. Garcia, otkriva da je predsjednik jednom prilikom pitao Minervu što misli o njegovoj političkoj ideologiji, na što mu je odgovorila da je politika ne zanima. Trujillo ju je zatim upitao: "A što ako pošaljem svoje podanike da te pokore?" Minerva je smjelo odgovorila: "A što ako ja pokorim tvoje podanike?"

3. Iako je Minerva bila prva od sestara koja se pridružila ilegalnom, podzemnom, anti-trujillskom pokretu, nije zadugo bila sama. Osim što su sudjelovale u osnivanju grupe otpora pod nazivom "Pokret četrnaestog lipnja", koji je nazvan po pokušaju ustanka protiv Trujillove diktature, sestre, koje su dobile nadimak "Las Mariposas" (Leptirice), zajedno su, distribuirajući pamflete o Trujillovim zlostavljanjima i planirajući akcije protiv vlasti, pomogle i u okupljanju velikog broja mladih Dominikanaca iz srednjeg sloja u borbi protiv Trujilla, što nije prošlo nezapaženo i bez posljedica.

4. Stotine članova/ica Pokreta 14. lipnja je uhićeno, uključujući i Minervu te mlađe sestre Mirabal i Mariu Teresu. Trujillo se nadao da će ta uhićenja obeshrabriti članove/ice pokreta otpora, no njegov se plan izjalovio. Nakon što je Katolička crkva osudila uhićenja, anti-trujillijevska klima diljem zemlje je ojačala. Minerva i Maria Teresa su, uz druge uhićene žene, puštene.

5. Nažalost, sloboda nije dugo trajala. Jedne kišne noći 1960. godine, iste godine kad su Minerva i Maria Teresa puštene iz zatvora, njih su se dvije, zajedno sa starijom sestrom Patriom, vraćale iz posjeta svojim muževima koji su još bili u zatvoru. Njihov džip su zaustavili Trujillovi pristalice, koji su ih potom, skupa sa njihovim vozačem, na smrt zatukli pendrecima . Vozilo su potom gurnuli sa litice kako bi prikazali smrt sestara kao nesretni slučaj, iako kasnije u to nitko nije povjerovao. Narod  Dominikankse Republike znao  je da je Trujillo naručio ubojstva te su ona  označila početak kraja njegove vladavine. U trenutku smrti, Patria je imala 36, Minerva 34, a Maria Teresia 24 godine.

6. Četvrta sestra Mirabal, Belgica Adela poznata kao Dedé, nadživjela je sestre. Iako, za razliku od njih, nije imala važnu ulogu u pokretu otpora, Dedé je ostatak života provela brinući se za njihovu djecu i očuvanje ostavštine sestara Mirabal. Umrla je 2014. od komplikacija uslijed  plućne bolesti.

7. Godine 1994., Dedé je osnovala Muzej sestara Mirabal koji je postao velika turistička atrakcija s preko stotinjak posjetitelja/ica dnevno. Kasnije, 2009. godine, Dedé je svijetu podarila knjigu "Vivas en su jardin" (Živjeti u njihovom vrtu), o životu svojih sestara.

8. U Dominikanskoj Republici, sestre Mirabal smatraju se nacionalnim mučenicama. Njihova lica nalaze se na poštanskim markicama i novčanicama.

9. Sestre Mirabal su također odvažne i neustrašive feminističke ikone Latinske Amerike čija priča o otporu ne smije nikada biti zaboravljena.  Godine 1994., autorica dominikansko-američkog podrijetla Julia Alvarez objavila je roman "In the Time of the Butterflies", čija se radnja temelji na životima sestara Mirabal. Po romanu je snimljen istoimeni igrani film sa Salmom Hayek, Edwardom J. Olmosom i  Marcom Anthonijem u glavnim ulogama. Godine 2010. Michele Rodrigez je snimila i koproducirala film o sestrama pod nazivom "Tropico de Sangre" (Tropi Krvi).

10. Julia Alvarez naziva sestre Mirabal "…podsjetnikom da mi (Latine) također imamo revolucionarne heroine, naše Che Guevare".

11. Ostavština sestara Mirabal proteže se i dalje od Dominikanske Republike i Latinske Amerike. Opća skupština UN-a 1999. godine je donijela odluku da se na godišnjicu smrti sestara Mirabal svake godine obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj dan slavi sestre Mirabal, ali i obilježava početak 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama koji završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.

Prevela i prilagodila Klara Višnjić

Tagovi: borkinje, feministkinje, latinska amerika, pokret otpora, sestre mirabal

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM