Prva skandinavska džamija koju će voditi žene upravo je otvorila svoja vrata u Danskoj. Nadaju se da će na taj način osporiti islamske “patrijarhalne strukture“.
Džamija u Kopenhagenu bit će otvorena i za muškarce i za žene. Međutim, sve imame će biti žene. Slična džamija koju bi vodile žene planira se otvoriti i u Bradfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Žene kao predvodnice muslimanskih zajednica i voditeljice džamija nisu ništa novo niti iznenađujuće”, rekla je za Quartz Latifa Akay, članica odbora Inicijative za inkluzivne džamije (Inclusive Mosque Initiative). Zapravo, na to treba gledati kao na “ponovno otkrivanje i uzdizanje snažne islamske tradicije rodne pravde i ravnopravnosti”.
Ova Inicijativa, koja je osnovana u Londonu 2012. godine, ističe intersekcionalni pristup inkluziji koja treba uključiti sve marginalizirane skupine uključujući žene. Akay ukazuje na islamske feminističke i reformističke interpretacije Islama koje razotkrivaju kako su uobičajeni islamski zakoni bili pod utjecajem subjektivnih ideologija i kulturalnih faktora. Biografski leksikon u 40 tomova u kojemu su popisane žene koje proučavaju Islam, objavljen je 2007. godine, i daje pregled ključnih doprinosa žena učenju Islama u posljednjih 1.400 godina. Akay kaže da je u središtu tih učenja rodna ravnopravnost, na čemu će se temeljiti i džamija u Kopenhagenu.
Asma Bhol, imama u Londonu, raduje se otvaranju danske džamije. “Uvijek je lijepo vidjeti kako to rade i drugdje”, rekla je.
Za Quartz je rekla kako je nakon “svjesnog ulaganja u razumijevanje Islama” započela svoje putovanje kako bi postala imama i upozorila kako su “velike zajednice bile isključivane”. Opovrgava nit kako je za postajanje imamom potrebno nekoliko desetljeća, te dodaje kako na arapskom jeziku ta riječ jednostavno znači “onaj/ona koji/a vodi”.
“Trebate se povezati na način koji je čist i odijeljen od svijeta, tako da budete sami s Alahom”, rekla je. Zatim na tome gradite povezivanje kako biste mogli/e voditi ljude i savjetovati ih.
Akay odbija seksističke interpretacije Islama koje sklanjaju žene – ponekad čak doslovno – u tradicionalnim strukturama džamije. Žene su često protjerane u male sobe koje znaju biti tjeskobne i teško dostupne. Projekti kao što su Side Entrance i Inclusive Mosque Initiative osporavaju ovakve prakse.
Bhol želi da džamije postanu inkluzivnije i za LGBT ljude i za osobe s invaliditetom. Kaže da od kada je počela voditi skupne molitve i službe, ne samo što ima priliku nadahnuti muslimane svojom porukom o inkluzivnosti, nego i druge vjerske zajednice.
Prevela i prilagodila Sanja Kovačević
