U fokusu

pokušaj sprečavanja uplitanja izvana

Irska: zabrana oglašavanja uoči povijesnog referenduma o pobačaju

Irska: zabrana oglašavanja uoči povijesnog referenduma o pobačaju

Abortion Rights Campaign/Facebook

Građanke i građani Irske sutra, 25. svibnja, glasaju na jednom od najvećih referenduma u novijoj povijesti: odlučuju hoće li iz Ustava izbaciti osmi amandman koji garantira pravo “života od začeća” i zabranjuje pobačaj.

Ukoliko “Yes” inicijativa pobjedi, političari/ke predvođeni liberalnim gej premijerom Leom Varadkarom obećali su izglasati legalizaciju pobačaja do 12. tjedna trudnoće uz produljeni rok u slučaju silovanja, incesta i većih malformacija fetusa.

Internetski giganti zabranili kampanje referenduma tik prije referenduma

Irska je trenutno najzanimljivija lokacija za hrvatske iseljenike. Dio razloga sigurno leži u Irskom ekonomskom rastu koji  nose globalno važne IT kompanije sa sjedištem u Dublinu. No, pred tamošnjim internetskim gigantima velik je izazov jer Irska nakon revolucija za LGBT zajednicu, trenutno proživljava revoluciju za ženska prava, a borba se uvelike vodi na internetu.

Kako se u globalno orijentiranom svijetu uz pomoć kampanja lansiranih s raznih strana, teško razazna “tko pije, a tko plaća”, ICT kompanije pažljivo motre i reguliraju što se događa na njihovim platformama vezano uz promociju “Yes” i “No” kampanja.

Najprije je Facebook,  sedamnaest dana prije samog glasanja, zabranio oglašavanje vezano uz referendum o pobačaju u Irskoj svima osim “domaćim” organizacijama i tvrtkama u zemlji. Nisu prošla ni 24 sata, a isto su reagirali u Google-u, još jednoj multinacionalnoj kompaniji sa sjedištem u Irskoj.  Zabranili su sve oglase povezane s referendumom bez obzira na mjesto porijekla. Twitter kompanija, čiji čelnici također stoluju u Dublinu, nije dozvolila takve oglase od samog početka kampanja koja traje nekoliko mjeseci.

 

Zabrana smanjuje broj anti-choice oglasa, ali oglasi i dalje postoje

Donacije iz inozemstva za političke kampanje u Irskoj zakonom su zabranjene. No u svijetu interneta gdje se geografske granice brišu, svatko može utjecati na glasače/ice bez obzira gdje se nalazi, stoga je potez internetskih giganata o zabrani bilo kakvih kampanja jako važan.

Internetski komentatori/ce uglavnom pozdravljaju takvu odluku iako vele da je došla prekasno. Drugi u tome vide priklanjanje inicijativama za legalizaciju pobačaja jer većina stranih oglasa dolazi od strane anti-choice zagovaratelja.

Naime, čini se da kampanje koje zagovaraju daljnju zabranu pobačaja, odnosno status quo, uglavnom dolaze izvana, točnije, iz SAD-a. Aktivisti/kinje iz agencije Storyfull otkrili/e su da dvije trećine postova i oglasa koji zagovaraju status quo dolaze izvan geografskih granica Irske, dok četiri petine sadržaja usmjerenih na “Yes” kampanju i otpuštanje osmog amandmana imaju uporište u Irskoj.

Iz Transparent Referendum Initiative (TRI) koja prati transparentnost kampanja, poručuju da zabrana i nije urodila plodom. Suosnivač Craig Dwyer poručuje da na Googleu i Facebooku i dalje kolaju oglasi povezani s referendumom o pobačaju, iako se njihov broj ipak smanjio.

 

Facebook i Google trenutno su jači od zakona

Čelnici Facebooka ranije su optuživani za brojne afere u političkim mrežama koje koriste moć društvenih mreža. Uz već svima znane “lažne vijesti”, već su potencijalno utjecali na ishod Trumpove političke kampanje u SAD-u. Tvrtka Cambridge Analytica pomogla je, bez autorizacije, prikupiti privatne podatke s 50 milijuna Facebook profila. Podaci su bili detaljniji no kod uobičajenog targetiranja marketinških kampanja na Facebooku, a sve kako bi im se servirali oglasi dizajnirani baš za njihove profile.

U priču su se nakon Trumpove pobjede umiješale legalne službe koje trenutno istražuju njihove ilegalne radnje. Facebook je spomenutu tvrtku uklonio sa svojih stranica i ogradio se od optužbi iako postoje insinuacije da su njihovi zaposlenici bili povezani s tim tvrtkama.

Krajem travnja, Facebook je uveo načelo transparentnosti u svoje oglase: svaki korisnik mogao je nakratko saznati porijeklo i autora oglasa koji mu se servira. Pozabavili su se i ostalim nepravilnostima, a njihove akcije, kažu, uključuju i umjetnu inteligenciju.

James Lawless TD, stručnjak za tehnološka pitanja u opozicijskoj strani Fiana Fáil, kaže kako su “Odluke došle prekasno jer su lažne vijesti već imale oksidacijski učinak na kampanju na socijalnim mrežama”. Dodaje i kako “nakon ove kampanje jasno da irski političari moraju izglasati zakon koji regulira aktivnosti političkih kampanja na internetu baš kao što se to u prošlosti dogodilo s tradicionalnim oblicima političkog oglašavanja”.

 

O referendumu i pobačaju: 56% za ukidanje amandmana

Osmi amandman u irski Ustav uveden je 1983. godine. Dvije trećine glasača/ica tada su odlučili da je svaki pobačaj kazneno djelo. Kazne se broje u godinama zatvora,  a u Sjevernoj Irskoj i doživotnim zatvorom. Posljedice su bile očekivane: tri do četiri tisuće žena na godinu putovalo je u Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se pobačaj legalno obavlja do petog mjeseca trudnoće.

Njih oko dvije tisuće na godinu u novije vrijeme naručivalo je medicinske pilule za pobačaj s interneta što se u drugim zemljama, pa i Hrvatskoj, obavlja uz medicinski nadzor u bolnicama.  Moguće je samo pretpostaviti koliki je bio broj ilegalno izvršenih pobačaja u Irskoj, posebice do 2013., kad je uvedena zakonska mogućnost pobačaja u slučaju teških anomalija.

Najveći dio posla već je odrađen, irski glasači/ice koji sutra izlaze na referendum odavno su registrirani, no kakva će biti odluka tek ćemo vidjeti. Prema nekim istraživanjima, 56 posto glasača/ica glasat će za ukidanje amandmana, ali velika je razlika između ruralnih i urbanih sredina.