U fokusu

scully efekt

Žene koje su gledale Dosjee X imaju veći interes za STEM područja

Žene koje su gledale Dosjee X imaju veći interes za STEM područja

Flickr

Još od premijere Dosjea X, 1993. godine, agentica FBI-a i liječnica Dana Scully razlikovala se od bilo koje druge žene do tada prikazane na televiziji. Scully, koju glumi Gillian Anderson, bila je ravnopravna partnerica, a ne samo pomoćnica Foxa Mulder (David Duchovny). Bila je oštra, otporna, inteligentna i imala je karijeru u kojoj se većina žena nije vidjela.

Teza da su žene sve više zainteresirane za znanost godinama je već poznata kao “Scully efekt” – a sada je potkrijepljena podacima.

Medijska kuća 21. Century Fox zatražila je od Instituta Geena Davis da provede anketu kako bi se utvrdilo jesu li žene koje su gledale Dosjee X imale veću vjerojatnost za nastavak karijere u STEM-u. Ukratko, odgovor je “da”.

Žene koje su redovito gledale Dosjee X imale su 50 posto veću vjerojatnosti da će raditi u STEM-u, a gotovo dvije trećine anketiranih žena koje rade u STEM-u kao uzor su navele Scully.

“Uloga je medija oblikovati naša kulturna uvjerenja ili društvene norme, a kad 63 posto ispitanih žena koje su kroz televiziju upoznale lik Dane Scully izjavi da je ona povećala njihovo uvjerenje o važnosti STEM-a, doista se radi o promjeni društvene norme , izjavila je Madeline Di Nonno, izvršna direktorica Instituta Geena Davis.

Nakon Scully, na televiziji se pojavilo više ženskih likova, uključujući Dr. Rainbow Johnson (Tracee Ellis Ross) u seriji Black-ish, dr. Temperance Brennan (Emily Deschanel) u seriji Kosti, dr. Amy Farrah Fowler (Mayim Bialik) u Teoriji velikog praska i Darlene Alderson (Carly Chaikin) u seriji Mr. Robot.

Prema rezultatima istraživanja Instituta Geena Davis, ta je zastupljenost ključna komponenta u smanjenju zastupljenosti rodova u STEM-u.

“Prikazi likova i njihove priče vrlo intenzivno oblikuju našu svakodnevicu. U slučaju “Scully efekta”, pokazalo se da prikazivanje žena i djevojaka u netradicionalnim ulogama pomaže da osmisle svoje puteve“, tvrdi Di Nonno. “Kada se osvrnete na devedesete godine, Scully je bila prva takva žena prikazana na televiziji i kao posljedica tog utjecaja, generacija žena i djevojaka pronašle su svoj put u znanost. Nadamo se da to šalje poruku pripovjedačima da prenose ovakve priče, jer one imaju izrazito pozitivan utjecaj na naše društvo “.

Rezultate istraživanja pročitajte ovdje.

Prevela i prilagodila: Silvija Jakovljević