Razgovor

30.10.2014. 13:40:32 - Marinella Matejčić

Razgovor s Brigittom Jonsdottir, islandskom parlamentarkom

Sistem treba shvatiti da bi ga se moglo presložiti

Razgovarale smo s aktivistkinjom i političarkom neiscrpne energije, Brigittom Jonsdottir, o životu na Islandu, ljudskim pravima i na koji način političar/ka postaje dio Borga. Iako je dobila već drugi mandat u Althingu (islandski parlament), za sebe nikada ne govori da je političarka. Ona je pjesni-čarka (engl. poet-ician). U politiku je ušla kroz novooformljenu stranku Pokret, netom nakon bankarskog kraha na prijevremenim parlamentarnim izborima . Njezina ulaznica za  Althing su bile stranke Pokret i Građanski pokret, dok je sada aktivna članica Piratske stranke . Aktivistkinja je i glasnogovornica različitih grupa, kao što su WikiLeaks, Spašavanje Islanda i Prijatelji Tibeta na Islandu. Imala je jednu od ključnih uloga pri snimanju dokumentarnog filma Kolateralno ubojstvo. Suosnivačica je Islandske Inicijative za Suvremene Medije, te je članica odbora pri Internacionalnoj Inicijativi za Suvremene Medije (IMMI).

Imate impozantnu biografiju. Djelujete i politički i aktivistički. Ali što trenutno zaokuplja vašu pažnju?

Svašta. I još će se toga početi događati kroz ovaj mjesec. I dalje sam zaokupljena "Švicarskom bitova" , tj. projektom stvaranja sigurne oaze za podatke.  Idući  tjedan počinjemo (islandska Piratska stranka op. au.) dodatno raditi na pitanjima privatnosti, kao i na neutralnosti interneta, uklanjanju zadržanih podataka i autorskim pravima. Uključena sam i u rad  IMMI, naravno. U izradi je novi broj New Internationalista, edicija za siječanj/veljaču. Molly Crabapple će osmisliti naslovnicu, a pisat ćemo o demokraciji u digitalnoj eri.

U Althingu ste već gotovo dva mandata. Je li to sada gotovo za vas? Koliko je mandata dovoljno za ostvarenje zadanog cilja? Mislite li da postoje političari/ke koji/e taj posao rade duži period, a ostanu nekorumpirani?

Sudjelovala sam u osnivanju stranke koja je dobila 7,2 posto glasova u 2009. godini. To je bila 'hit & run' (udari i pobjegni) strategija i uspjeli smo. Sudjelovala sam u Piratskoj stranici na zadnjim izborima u 2013. godini, dobili smo pet posto glasova. U sistemu sam već pet godina, još me čekaju tri. Neću se opet kandidirati. Da, sigurna sam da nitko ne smije biti unutra više od dva mandata za redom. Idući izbori su u 2017. To može biti poziv – dva mandata. Vidjela sam što se događa ljudima koji su unutra predugo: postanu kao Borg u Star Treku – totalno integrirani u sve tradicije i drže status quo. Postoji razlog zašto je rotacija odgovornosti tako važna. Osobno, ne sviđa mi se kako funkcioniraju političke stranke. Ne želim da Piratska stranka postane kao bilo koja druga stranka. Ako se to dogodi, neću to prihvatiti.

Rekli ste kako su žene snažne na Islandu. Od kada je tako?

Od 1983. do 1998. godine je djelovala  feministička stranka Ženska lista. Znatno su poboljšale položaj žena na Islandu i raspale se ubrzo nakon ostvarenja cilja.

Kako biste opisali svoje političko djelovanje?

Ja nisam političarka, ja sam pjesni-čarka (POETican) – hakerica unutar sistema, pokušavam shvatiti kako sistem funkcionira kako bih ga mogla presložiti – jer ovakav ne djeluje. Tužno je čuti da se to događa kod vas, ali to je ono što se događa sa strankama, one jednostavno privlače ljude koji žele moć i bogatstvo. A to nisu stvari koje mene pokreću ujutro. Želim biti odgovorna u stvaranju novih sistema koji mogu zamijeniti nefunkcionalne. Ali nisam sigurna je li to moguće. Ljudska priroda je tako čudna. Ta potreba za prevladavanjem nad drugima, izgleda da alfa pas uvijek uživa u obilju. No, imam vjeru da će se sve te genijalne inicijative koje sam susrela širom svijeta jednom povezati. .

Surađujete li sa Piratima/tkinjama iz cijele Europe? Jesu li uključeni ljudi iz Hrvatske?

Da, radim i sa Piratima/tkinjama iz cijelog svijeta, stvarno bih voljela kada bih mogla više učiniti. Trenutno je delegacija norveške Piratske strane na Islandu, došli su učiti od nas. Bila sam na internacionalnom okupljanju Pirata u Turskoj prošli mjesec. Zapravo nisam ništa radila s hrvatskim Piratima/kinjama, samo razgovarala u nekoliko navrata. Ali ne na način na koji ćemo raditi s Norvežanima u nekoliko narednih dana. Uskoro namjeravam napisati knjigu o strategijama.

Islandu se dogodio maestralan izlazak iz krize 2008. godine uzrokovane netransparentnim i malicioznim poslovanjem triju najvećih privatnih banaka. Mislite li da bi se ista stvar mogla izvesti i u drugim, većim državama? 

Nije do veličine države koliko do načina na koji se država vodi. Mi nismo izašli iz krize – još uvijek postoje monetarne restrikcije i predstoji nam dugačak put prije nego sve bude gotovo. Mislim da će se uskoro dogoditi još jedna financijska kriza. Island je bio zemlja u koju su imigrantski radnici rado dolazili, sada ih više gotovo nema. 

Kakva je situacija s vjerom na Islandu? Funkcionira li sekularnost u praksi? U Hrvatskoj se događa da Crkva ima veliku moć u kreiranju javnih politika i financijski je pomaže država. U nekim gradovima i mjestima se događa da djeca moraju ići na vjeronauk unutar redovne nastave, iako nisu vjernici. Od kada na Islandu postoji pravo na pobačaj i imate li seksualnu edukaciju u školama?

U Hrvatskoj je slično kao u Sloveniji? Čula sam da crkva i tamo ima veliku moć. Vjerujem da ih se onda u školi uči o tome zašto je pobačaj loš i slične stvari. Na Islandu je crkva snažna, ali nije katolička. Tamo zapravo ima jako malo katolika. Snažno se držimo rodne jednakosti.  Gotovo je norma biti samohrani roditelj. Žene imaju veliku moć i ravnopravne su – tako je gotovo u svim nordijskim zemljama. Crkva gubi snagu, sve je više ljudi napušta. Sigurno će se potpuno odvojiti od države u narednih deset godina.

Ne znam koliko dugo postoji zakon koji omogućava izvršenje pobačaja. No, nije dozvoljen na zahtjev, već ako je vezan uz jedan od nekoliko različitih medicinskih ili socijalnih situacija. Npr., ako trudnoća ugrožava ženino psihičko ili fizičko zdravlje, ako je žena u nemogućnosti brinuti o djetetu radi svojih godina ili mentalnog zdravlja; socijalni razlozi podrazumijevaju: ako je trudnoća rezultat silovanja ili incesta, ako je žena već rodila nekoliko djece s kratkim periodima između trudnoća, ako žena živi u posebno teškoj obiteljskoj situaciji. Dozvoljen je do 16 tjedana trudnoće. Imamo seksualnu edukaciju u školama i o tome se ne raspravlja. Island nema problema s ljudskim pravima.

 

Tagovi: abortus, aktivistkinja, brigitta jonsdottir, crkva, internet, island, ljudska prava, parlament, političarka, političke stranke, politika, rodna ravnopravnost, seksualna edukacija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM