Razgovor

04.03.2015. 08:33:26 - Marinella Matejčić

Razgovor s Danijelom Almesberger

'Potrebno je povećati vidljivost mladih LGBT osoba kroz edukaciju'

Danijela Almesberger (Foto: Youtube screenshot)

Danijela Almesberger (Foto: Youtube screenshot)

U kolovozu 2014. godine na snagu je stupio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola. Protivnici/ce donošenja tog zakona, odnosno pokretači/ce referenduma Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?, udruga U ime obitelji i srodne udruge, često su u medijima iznosili optužbe da je donešeni zakon zapravo samo manipulacija. Iako su oni/e 'uspjeli/e' u svom naumu i prisilili zakonodavce da u Ustav unesu diskriminatornu odredbu kojom je brak životna zajednica žene i muškarca, istospolni partneri/ce mogu registrirati svoje zajednice kod nadležnih tijela kroz obred vjenčanja, a njihova se zajednica priznaje kao izvanbračna (isti su uvjeti za definiranje zajednice kao izvanbračne i kod homoseksualnih i heteroseksualnih parova).

Od izglasavanja Zakona prošlo je šest mjeseci i do sada su u Republici Hrvatskoj sklopljena 42 životna partnerstva (19 ženskih parova i 23 muška). Ranije spomenuti referendum i izglasavanje Zakona su 'uzburkali' i medije i javnost, te je javni diskurs na temu LGBT prava podignut na jednu novu razinu.

Šest mjeseci nakon stupanja na snagu spomenutog Zakona razgovarale smo s Danijelom Almesberger, predsjednicom LGTB udruge LORI.

Slažeš li se s konstatacijom da je izglasavanje Zakona o životnom partnerstvu istospolnih parova manipulacija ili je apsolutno netočno, s obzirom da istospolnim parovima i dalje nije moguće posvojiti dijete?

Ono što je dobro s tim zakonom je to što je uveden institut roditeljske skrbi i partnerske skrbi. Ipak postoji zaštita djece koje već jesu u LGTB obiteljima, i to je super. Međutim, potrebno je osigurati potpunu jednakost u pravima za sve osobe bez obzira na seksualnu orijentaciju – dakle, potrebno je omogućiti i gej i lezbijskim parovima usvajanje djece. Tek ćemo tada moći govoriti o jednakopravnim obiteljima i jednakosti u dostojanstvu. Krajnji cilj je osigurati ista prava za heteroseksualne i homoseksualne parove.

U kojoj su mjeri ostali zakoni, npr. Zakon o porezu na dohodak, prilagođeni Zakonu o životnom partnerstvu, je li parovima moguće ostvariti i sva ostala prava koja proizlaze iz registrirane bračne zajednice?

U svakom slučaju bi trebali biti. No, s obzirom da je prošlo tek šest mjeseci, ne znamo previše o tome. Sada ide prva prijava poreza od onda, tako da će ti ljudi biti svojevrsni "pokusni kunići" za cijeli sistem, da vidimo kako funkcionira. Kako će se priznavati porezne olakšice, na primjer. Ipak birokraciju rješavaju ljudi koji nisu upućeni u tematiku i pitanje je koliko su upoznati sa svime. Svakako, gledajući formalnu stranu, zakoni i razni drugi propisi jesu usklađeni s novima Zakonom o životnom partnerstvu i trebalo bi sve funkcionirati bez poteškoća.

Proširile ste djelovanje, više niste lezbijska, već LGTB udruga?

Već dugo godina smo LGBT, ali nam je ime i dalje Lezbijska organizacija - LORI. Promijenile smo statut, od prije par godina dozvoljeno je da i muškarci mogu biti članovi. LORI funkcionira kao udruga koja se zalaže za LGBT prava i s tim povezano radimo programe i aktivnosti za sveukupnu LGBT zajednicu. Međutim, kako nam je posebno važno osnaživanje žena te se kao organizacija i zalažemo za prava žena, onda u sklopu cijelog programa uvijek imamo aktivnosti namijenjene samo ženama, od radionica do nekih društvenih sadržaja.

LORI kao udruga ima programe koje provodi u školama u Rijeci i Opatiji. O čemu se radi, kako je počelo?

Još od 2007. godine smo smatrale potrebnim raditi na suzbijanju homo/bifobije i transfobije u školama. Svjesne smo da je to nemoguće napraviti uz službenu dozvolu Ministarstva i da su odbijali udruge koje su npr. samo željele raditi istraživanja. Ipak, 2012. godine uspjele smo pokrenuti ovaj program. Prepoznale smo više pravaca u kojima je potrebno djelovati: raditi s mladima, zatim s profesorima/icama, odnosno stručnim suradnicima/cama, te općenito na suzbijanju homo/bi/transfobije u sustavu obrazovanja. Na početku smo krenule s edukacijom stručnih suradnika/ica (psihologa/ginja i pedagoga/ginja) te zainteresiranih nastavnika/ica kako bi ih informirali o ključnim temama vezanim uz potrebe i položaj LGBT mladih te osigurali postojanje sigurnog mjesta gdje se same LGTB osobe u slučaju proživljenog nasilja u školi mogu javiti. Za ovu edukaciju je bila potrebna samo dozvola ravnatelja/ice škole. Pilot program je krenuo sa sedam škola – pet iz Rijeke i dvije iz Opatije koje su prihvatile ovu edukaciju, dok je bilo škola i koje su odbile. Kroz takvu vrstu edukacije stručnog osoblja smo željele indirektno pružiti podršku LGBT učenicima/cama. Negdje u isto vrijeme smo počele raditi i na Smjernicama za suzbijanje homofobije, transfobije i bifobije u školama. Također, u ovom početnom dijelu, identificirale smo i školske suradnike/ce koji su bili voljni dalje raditi s nama na ovom području.

U 2013. sastavile smo program predavanja za učenike i učenice koji je zapravo usklađen s programom zdravstvenog odgoja i ponudile ga srednjim školama u Rijeci i okolici. Naravno, prvo smo s predavanjima za srednjoškolce/ke počele u školama u kojima smo i provele edukaciju stručnih suradnika/ica jer smo tu već ostvarile kontakt. Ipak, prošle godine javila nam se i jedna nova škola te se nadamo da će se i nastaviti povećavati broj škola koje će htjeti osigurati ovakvo predavanje za učenike/ice. Istovremeno, imamo i preporuke iz riječke i opatijske gimnazije, što je važno jer "novim" školama onda to može biti garancija važnosti predavanja. Naravno, nailazile smo i na negativne reakcije – priču kako idemo u škole kako bi povećale članstvo, da bi učlanile mlade u lezbijski klub, itd. Neka predavanja su i otkazana radi inzistiranja roditelja. Međutim, drago nam je da škole prepoznaju važnost predavanja te su također neke od ovih tema i dio zdravstvenog odgoja – mladi trebaju biti informirani i prepoznati nasilje i bullying, općenito o pitanjima sekusalne orijentacije, spola i roda, položaju manjina i slično. Do sada smo imale 13 predavanja, i to za treće i četvrte razrede, iako su neke škole i drugim razredima to stavili u program.

S obzirom da funkcionira i razvija se već tri godine, kakva je povratna informacija od učenika/ca?

Na kraju predavanja podijelimo evaluacije, koje nam dokazuju da radimo dobar posao: srednjoškolci/ke kažu kako im je super da su naučili kako trebaju poštivati sve ljude, kako pružiti podršku gej kolegama/cama, zahvaljuju nam na hrabrosti, govore kako su naučili puno o ljudskim pravima, kako su sada svjesniji svojih predrasuda itd. Kad čitaš te evaluacije, vidiš koliko je program potreban. I dalje ćemo, naravno, raditi s mladima, održavati predavanja, ukazivati na predrasude i stereotipe, ukazivati im na to da i oni možda ponekad vrše nasilje ili koriste uvredljiv govor, a da nisu toga niti svjesni, počevši od korištenja termina "peder", kako je i ignoriranje vrsta nasilja, o coming outu – koliko je osobi uopće potrebno da skupi hrabrosti kako bi otvoreno progovrila o sebi kao gej osobi itd.

Naše iskustvo je raznovrsno, neki/e učenici/ice otvoreno s nama razgovaraju o ovoj tematici i o tome kako imaju gej prijatelje/ice i kako im je drago da uče više o tome. Međutim, postoje i "teški" razredi gdje otvoreno iskazuju netrpeljivost, vrijeđaju, gdje je najpozitivnija izjava doslovno: "Mah, možete se ženiti, ali djecu vam nećemo nikad dati!". Tu se onda odmah zapitate kako je i njihovim kolegama/icama slušati takve komentare.

Koji su daljnji planovi za razvoj programa?

U četvrtom mjesecu organiziramo i prvi jednodnevni seminar za nastavnike i nastavnice, a planiramo ih održavati jednom godišnje. Svakako ćemo nastaviti raditi na tome da škole i općenito cijeli obrazovni sustav počnu uviđati gdje se sve nalazi homo/bifobija i transfobija i kako se one manifestiraju, da prepoznaju nasilje proizašlo iz transfobije i homofobije, te raditi na osmišljavanju mehanizama koji rade kako na prevenciji, tako i na saniranju ovog nasilja. Također, treba proširiti djelovanje i na rad s roditeljima, osigurati da škole budu uključive, da se LGBT mladi u školama osjećaju prihvaćenima itd. Tu je i daljnja implementacija Smjernica za suzbijanje homo/bi/transfobije u školama.

Kada razmišljamo o položaju LGBT mladih u školama jasno je da LGBT mladi nisu vidljivi, kao da ih nema, ne govori se o nasilju ili izopćavanju koje doživljavaju, nepoznato je kako se oni osjećaju u školi, misle li da su uključeni, smiju li otvoreno biti gej, što bi se dogodilo da se dva dečka drže za ruke dok idu u školu. To je dugogodišnji rad.

Kako uključujete LGBT mlade, osim kroz školska predavanja?

Nakon predavanja su nam se javljali srednjoškolci/ke i to nam je bilo super. Nekako, zanimljivo je kako kada dođeš u školu i držiš predavanje, osvijestiš da i ti imaš predrasuda. Dok govoriš o LGBT učenicima/cama, prepotstavljaš da su svi u razredu strejt. Spominješ LGBT prava i probleme, i shvatiš da su zapravo jedna ili dvije osobe u razredu sigurno gej. Nastupamo kao da držimo predavanja za strejt učenike i učenice, a mnogi/e nisu. Treba to osvijestiti. Lijepo je čuti i povratnu informaciju od tih LGBT mladih, jer njima je to posebna stvar – čuti nešto upravo o toj temi jer ih to osnažuje i oni imaju osjećaj kao da su više vidljivi. Cijeli obrazac koji postoji ne uključuje te osobne priče LGTB mladih. Ono što bi kasnije nama bio plan, možda već krajem ove godine, jest da bi na nivou Rijeke, zatim dalje, voljele napraviti jednu grupu podrške za LGBT srednjoškolce/ke, u koju bi bili uključeni mladi srednjoškolci/ke, kako gej, tako i strejt, psiholozi/inje i mi kao podrška. Dobro je da u početku nije niti potrebno da bude previše javan rad grupe u smislu da bi morali otkriti svoj identitet, bitno je da se osigura prostor gdje bi se onda grupa mogla nalaziti, međusobno osnaživati i raditi u svojim sredinama.

Mladi su najviše uključeni u društvene sadržaje koje organiziramo. Zanimljivo je da je upravo Referendum potaknuo mlade srednjoškolce/ke da nam se jave, strejt srednjoškolce/ke koji/e su se htjeli/le uključiti i volontirati u našim programima.

Jeste li se susreli s LGBT mladima koji su članovi neke druge manjine, tipa Romi?

Na nekom službenom nivou, u smislu da su nam pristupili/e kako bi se uključili/e u naše programe ili volontiranje – ne. O tome smo puno razmišljale. Općenito, često se pokazuje da  LGBT osobe puno važu i razmišljaju prije nego se jave nekoj organizaciji ili općenito dođu na neko događanje. Mislim da je u slučaju npr. Roma to još puno, puno teže. Diskriminacija i neprihvaćanje u društvu koju trpe svakodnevno ovdje je još "pojačana" s diskriminacijom na osnovu spolne orijentacije. To je višeslojan problem na kojem je potrebno i pojačano raditi. Tu je i odgovornsot na nama da im ukažemo da kod nas mogu imati siguran prostor. Npr. ove smo se godine tako odlučile raditi Živu biblioteku – što je jedna forma senzibiliziranja građanstva za razumjevanje i prihvaćanje pripadnika/ica manjina, odnosno stigmatiziranih skupina. U Živu biblioteku bi tako uključile, osim LGBT osoba, i Rome, beskućnike/ice, osobe s invalidetom i kroz formu Žive biblioteke radile na povećanju prihvaćanja ovih stigmatiziranih skupina u društvu.

Misliš li da je Rijeci potreban gej prajd?

Općenito, mislim da svaka sredina treba svoj prajd – i radi LGBT pojedinaca/ki i radi same zajednice. Mi u Rijeci smo više orijentirane na osnaživanje postojećih prajdova – u Zagrebu pa u Splitu, mobilizirale bi lokalne snage za sudjelovanje u tim prajdovima. S obzirom na specifičnost Rijeke u kontekstu Hrvatske kao otvorenijeg i progresivnijeg grada i s obzirom na iskustvo koje imam kad smo ga krenule organizirati prije 2 godine, moje osobno mišljenje je da Rijeci sada više ne treba klasičan Pride. Naše razmišljanje je da bi u Rijeci bilo puno korisnije organizirati jedan Queer festival u koji bi bile uključene razne institucije, klubovi i sami/e građani/ke, "pokviriti" grad na par dana. To bi u konačnici imalo i pozitivan utjecaj na cijelu Hrvatsku. To i jest neki naš plan, ali zahtijeva dosta resursa i kapaciteta pa ne mogu još reći kad će se i realizirati.

Tagovi: edukacija, homofobija, hrvatska, lgbt, lori, mladi, rijeka, srednja škola, srednjoškolci i srednjoškolke, zakon o životnom partnerstvu

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (22)

Stari komentari

Bocko:
Kako bi bilo da u edukaciju i medije za promjenu vratimo lik normalnog , pravog odgovornog i požrtvovnog oca i muškarca ?
05.03.2015. 10:14
tratinčica:
kako bi bilo da ti prestaneš trolati?
05.03.2015. 12:28
Bocko:
A kako bi bilo da se za promjenu počne RASPRAVLJATI argumentima o istinskim problemima, između ostalog očeva i muškaraca?

Evo, tu se npr. postavlja kao jako veliki društveni problem usvajanje djece od strane LGBT parova. Koliko ima uopžće parova koji u RH imaju stvaran interes za posvajanje djece?

Istovremeno, tisuće i tisuće očeva biva sustavno diskriminirano na centrima za socijalnu skrb i na sudovima, i sustavno im je uskraćen pristup njihovoj djeci - ali TA PITANJA TEMELJNIH LJUDSKIH PPAVA OČEVA I NJIHOVE DJECE ZA TEBE SU TROLANJE?

Zašto su tebi očevi i muškarci tako bezvrijedni da o njima i njihovim problemima ne smijemo pisati?
05.03.2015. 12:42
lili:
Zar je više od 10 očeva zainteresirano za skrbništvo?
Koliki je zapravo stvarni broj očeva zainteresiran za skrbništvo?
Ima li podataka?
05.03.2015. 13:14
još jedno muško:
Dobro pitanje lili. Mogu li se dobiti i podaci o broju djece i muškaraca koji proživljavaju obiteljsko nasilje od strane supruge ili neke druge osobe ženskog spola? Volio bih vidjeti i studiju i muškarcima u ruralnim područjim i njihovim problemima. Isto bih molio i za nezaposlene muškarce. Ne bi bilo na odmet pokazati ankete koje govore o postotku muškaraca koji smatraju da su diskriminirani na sudu, CZSS-u, školi, prilikom zapošljavanja...
05.03.2015. 13:44
xy:
Čekajte malo, vi uopće nemate pojma koliki je broj očeva dao zahtjev za skrbništvo, a tvrdite da ste na osnovu toga diskriminirani.
Sve bolje i bolje.
05.03.2015. 15:38
još jedno muško:
Naravno da takvu evidenciju ne možeš pronaći. Preko 30% roditelja se ne uspije dogovoriti o skrbništvu pa ti izvuci kakav hoćeš zaključak. Problem je što većina muškaraca ni ne pokuša jer im je jasno da ne mogu dobiti dijete i samo ga mogu istraumatizirati postupkom. Mislim da Bocko ima više podataka.
Onako usput znaš li ti koliki je postotak žena koje su naletjele na staklene stropove i političarki koje nisu mogle naprijed samo zato jer su žene? O tom se puno govori, a nigdje podataka o broju odbijenih žena koje su se kandidirale i bile odbijene.
05.03.2015. 16:02
xy:
Što ste ono pričali, da se podsjetimo, muškarci pune veći dio proračuna, što bi bilo da svi muškarci prestanu raditi i da žene preuzmu sve muške poslove, sve tvrtke u kojima su eksperimentalno postavili žene za vođe nazaduju.....
Pa odgovorit ću, na žalost SVE se žene i danas bore s predrasudama, a što je tek bilo u bližoj povjesti, niti su imale pristup visokom obrazovanju niti su smjele posjedovati imovinu.
05.03.2015. 17:46
još jedno muško:
Točno, predrasude postoje. Pa tako i predrasuda da je majka uvijek bolje rješenje za dijete ako se rastava već ne može izbjeći. I kako se borimo protiv te predrasude? Nikako. A kako se borimo protiv predrasuda prema ženama? Pa evo upravo je donesena odluka o 40% žena na izbornim listama, a radi se na tome da se to progura i u gospodarstvu. Ovih dana u nekoliko navrata sam pročitao i čuo kako je interes žena za politiku malen jer znaju kako je to "muški teren" pa se ni ne odlučuju aktivirati jer im je jasno kako nemaju šanse. Rješenje-kvote kako bi motivirali žene da se bave politikom. Zanimljivo. Možeš li povući paralelu sa skrbništvom?
Ja ću to činiti za tebe. Veliki broj muškaraca se ne odlučuje boriti za skrbništvo jer je to "ženski teren". Jasno im je da nemaju šanse protiv majki i ovakvog sudsko-socijalnog sustava. Rješenje? Motivacija muškaraca? Kvote? Ništa od toga. Neka pate.
Ali nije samo problem u dobivanju skrbništva. To je samo vrh ledenog brijega. Prava odmazda slijedi kroz sprečavanje sudjelovanja oca u životu djeteta. Pa čak i kada je riječ o onom bijednom viđanju dva puta mjesečno. Koliko tu ima problema? Jesu se sjetili humanisti i društvenjaci provesti anketu o tome među rastavljenim očevima? Nisu, ali zato je samo mašta granica kada su u pitanju ankete sa ženom u glavnoj ulozi. Da li je nekom palo na pamet napraviti istraživanje koliki utjecaj ima uskraćivanje viđanja djeteta na neisplatu alimentacije? Ništa od toga. Možda je zgodno napomenuti kako žene koje su ostale bez skrbništva u jednakom postotku odbijaju platiti alimentaciju kao i muškarci. Istina, apsolutni brojevi iz razumljivih razloga nisu za uspredbu, ali eto,i to je dobro znati prije no što raspalimo po očevima-neplatišama.
Dalje, možda bi bilo zanimljivo i istraživanje o broju očeva koji nisu željeli dijete. Majka je imala vremena za abortus, ali je odlučila zadržati dijete iako je otac jasno nagovijestio da ga ne želi.
Na drugoj strani svi znamo kako to izgleda u suprotnom slučaju-žena je gospodar svog tijela i nema tu muškarac ništa željeti.
Prilično čudni kriteriji kada je jednakost i ravnopravnost spolova u pitanju.
05.03.2015. 18:22
još jedno muško:
Pa kada sam spomenuo egzotično feminističko poimanje jednakosti spolova moram ovdje spomenuti program varaždinskog povjerenstva za ravnopravnost spolova. Na to mi je pažnju skrenuo prijatelj s posla-inače "domovine sin" :)
Izdvojit ću ovaj dio:

"Zdravlje i žena
U suradnji sa Županijskim zavodom za javno zdravstvo analizirati zdravstveno stanje ženske populacije u županiji, izraditi prijedlog specifičnih potreba zaštite ženskog zdravlja žena starijih od 15 godina, predložiti konkretne mjere nadležnim tijelima, s naglaskom na prevenciju ženskog reproduktivnog zdravlja (preventivni pregledi dojki - mamografija, ginekološki pregledi, otkrivanje HPV i osiguravanje procijepljenosti, prevencija pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola). Organizirati tematsku raspravu, okrugli stol po pojedinom segmentu .
Zadaće Povjerenstva koje proizlaze iz ove problematike su:
1. sustavna briga o zdravlju žena, uključivanjem sve većeg broja u programe preventivnih pregleda, animiranjem žena preko udruga, posebnih radio i TV emisija, posebnih stalnih priloga u županijskom tjedniku, te javnog zagovaranja,
2. sustavna briga o zaštiti žena na radu, s posebnim osvrtom na izloženost štetnostima, posebnim uvjetima rada, upotrebi i dostupnosti zaštite na radu, prekovremenom i noćnom radu, analiza ozljeda na radu, analiza pobola i smrtnosti u Županiji, uz aktivno sudjelovanje u raspravi pri donošenju Zakonskih propisa iz ovog područja
3. podrška programima edukacija žena o očuvanju zdravlja u suradnji sa mjesnim odborima, načelnicima i gradonačelnicima i povjerenstvima za ravnopravnost spolova u općinama i gradovima
4. podrška edukacije u predškolskom odgoju, školama, fakultetima i učilištima o očuvanju reproduktivnog zdravlja, seksualnosti i zaštiti od neželjenih trudnoća, spolno prenosivim bolestima, njezi vlastitog tijela i zdravog života, s naglaskom na štetnosti pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i opojnih droga, nekontroliranog uzimanja lijekova."

Pogađate, o zdravlju i zaštiti muškaraca ni riječi iako znamo kako tu stoje stvari. Suzdržat ću se od daljnih kometara, ali se ne mogu ne upitati još jednom-o kakvoj se tu ravnopravnosti radi kada se čak i ovdje i na ovakav način djelimo po spolu?
05.03.2015. 19:20
Bocko:
@lili
Umjesto tvog šovinističkog i krajnje licemjernog pitanja 'ima li desetak očeva koji žele skrbništvo' predlažem druga tri pitanja:

IMA LI DESET OČEVA KOJI NISU BILI TEŠKO DISKRIMINIRANI U POSTUPKU RAZVODA NA CZSS, A TRAŽILI SU SKRBNIŠTVO?

odgovor - NEMA!

ili

IMA LI DESET OČEVA KOJI SU DOBILI OD CZSS POZITIVNO MIŠLJENJE ZA SUD DA SU BOLJI IZBOR OD MAJKI u slučaju da su oba roditelja tražila skrbništvo?

Odgovor. NEMA!

ili
IMA LI DESET DJELATNICA CZSS koje NISU POČINILE KAZNENO DJELO 'KRIVOTVORENJE SLUŽBENE ISPRAVE'?

Ja tvrdim da nema ,


Na sva ova tri pitanja zapravo je vrlo lako dobiti odgovor.

Treba osnovati pravobraniteljstvo za muškarce koje će pozvati sve koji su bili teško diskriminirani da se jave.

A feministice mogu pozvati 'očeve koji NISU bili diskriminirani' da se jave.

Što mislite o prijedlogu?
06.03.2015. 08:41
kosee:
Ja tvrdim da ne postoji strana (muška ili ženska) koja izlazi zadovoljna iz postupka razvoda i borbe za skrbništvo. Tu ima svega, a institucije bi trebale biti tu da odrade posao na objektivan način i minimiziraju manipulacije roditelja usmjerene da se drugi roditelj diskreditira.

Ali što da uopće komentiram na tu temu kad svi znamo kakvo je trenutno stanje s obiteljskim zakonom, i novim i starim, a neki normalan još uvijek čekamo iako sumnjam da je na vidiku.
06.03.2015. 10:43
tratinčica:
Bocko, nitko ne kaže da se muškarci nikada i nimalo ne suočavaju s problemima. No, da, trolanjem smatram okretanje jedne teme (posvajanje od strane lgbt parova) u neku sasvim drugu. i konstantno svađanje i napadanje. i skakanje po "feministicama". Here's a newsflah: prvo, feminizam ima mnogo ogranaka i nemaju svi jednak pristup. Drugo, feminizam i feministkinje ne mrze muškarce. Treće, ako smatrate da ima bitnih tema koje nisu pokrivene - napišite članak, osnujte udrugu, istražite, lobirajte. Što, feministkinje bi trebale sve? Četvrto, slažem se s još jednim muškarcem da ima tema koje se tiču muškaraca i koje se ne otvaraju dovoljno. No, trolanje i napadanje nije najbolji način komunikacije - ima i boljih. ;) Evo, pokušat ću i ja manje ošto. :)
06.03.2015. 15:39
tratinčica:
A što se tiče definicije "normalnog" i "pravog" muškarca, dozvoli da svatko od nas ima svoju definiciju. ;)
06.03.2015. 15:42
lila:
Decki, transparente u ruku i na ulicu.
Dajem vam moralnu podršku.
06.03.2015. 19:44
Ante:
Ali ste ga nasrali ovdi, to pas s maslom ne bi poija, a kamoli čovik pročita...
06.03.2015. 19:53
Ante:
Predlažem nagradnu igru - tko prvi otkrije nalazi li se na slici u članku muškarac ili žena dobija 7 dana apartmana u mene u apartmanu u Vrbovskoj u 10 misec u post sezoni....
06.03.2015. 19:55
Bocko:
@tratinčica

Prvo
Da , feministice uporno podmeću tezu o 'povlaštenim bijelim strejt muškarcima'. One zapravo negiraju da su muškarci diskriminirani i sustavno vrijeđaju, ponižavaju, ismijavaju svakog muškarca koji pokušava ukazati na nepravedan odnos društva prema muškarcima.
Jednostavna je činjenica da su danas muškarci na Zapadu posvuda diskriminirani. I ta diskriminacija je sada institucionalizirana.
I uopće me ne interesiraju razne vrste feministica. Sam pojam 'feminizam' isključuje muškarce.
Promjenite naziv u 'humanizam', pa onda možemo razgovarati o sadržaju.

Feministice to mogu priznati sada kada još možda ima vremena da se to ispravi, ali očito je da to ne žele.

Drugo
Feminizam stalno potiče mržnju prema muškarcima .
Toga čak i niste svjesne.
Evo, jutros je neka ženska iz udruge Babe ponovila cijelu naraciju odvratnih laži i uvreda na račun cijelog muškog roda. Te svaka treća silovana/pretučena, te 'svakih 15 minuta TEŠKO nasilje nad ženom, te manje plaće za ISTI posao,....
Zar zaista misliš da će to još dugo prolaziti?
Muškarci više ne žele slušati te jednostrane laži.

Pa muškaraca žrtava obiteljskog nasilja ima koliko i žena, majke zlostavljaju djecu mnogo više nego očevi, muškarci su za ISTI posao slabije plaćeni nego žene - to je ISINA.
I muškarci to neće još dugo tolerirati, Pogorovo jer feministice, umjesto da znaju stati na loptu i uživati u povlasticama , samo pojačavaju represiju i ruše sustav.


Treće
Ti misliš da je bolje da ne surađujemo na pravima i žena i muškaraca, nego da svaki spol tjera svoje - i pritom se neumitno radikaliziraju stavovi?
Sa feminizmom - i sama vidiš da je to otišlo predaleko.
Sa muškim aktivizmom, to je sve još jako, jako miroljubivo.
MRA (men's rights advocates) - zagovornici muških prava.
Ali na Zapadu se već stvaraju subkulture poput MGTOW i subkultura gamera, A mladi muslimanski imigranti sve više priklanjaju radikalnom Islamu.

Dakle, ti misliš da je bolje prepustiti da se sve to radikalizira, umjesto da o tome raspravljamo ovdje, gdje imamo priliku raspravljati?

Zašto ne pokušas raspravljati, umjesto da optužuješ i vrijeđaš?


i Čevrto

Nemoj ići sa tim bijednim pokušajima djeljenja muškaraca na one koji imaju prihvatljive stavove, i one koji nemaju.
Već smo konstatirali da je nas u nekoliko ozbiljnih komentatora sa različitim svjetonazorima i ne slažemo se baš u svemu, ali smo na istom tragu kada su u pitanju prava muškaraca.


ps

I da , naravno - slobodno ti ocjenjuj muškarce koji su 'pravi' a koji nisu (ili isto i žene) po svojim kriterijima. Ali nemoj meni nametati kakav bih ja muškarac trebao biti i što bih trebao misliti o drugim muškarcima.

Meni je posve jasno što je vama feministicama problem s time.
Ako muškarce ne možete vrijeđati i ponižavati, ne možete nas u društvenom smislu kontrolirati i usmjeravati po svom nahođenju.
06.03.2015. 20:26
:
@Bocko

Prouči malo biografiju Shulamith Firestone, ikone radikalnoga feminizma, ako već nisi upoznat. Ona je rodonačelnica svih glavnih teza radikalnoga feminizma.

ŽENA JE BILA PARANOIDNA SHIZOFRENIČARKA.
06.03.2015. 22:34
tratinčica:
@Bocko,

dakle, nakon što si izrekao svu silu uvreda i predrasuda na račun feministkinja - i to ne pojedinih, čiji su ti stavovi ili ponašanje zasmetali, nego, pazi sad, svih (!), ti izričeš ovo :

"Zašto ne pokušas raspravljati, umjesto da optužuješ i vrijeđaš?"

na temelju čega zaključujem da se s tobom naprosto ne da suvislo raspravljati i time zaključujem ovu i svaku buduću raspravu s tobom. moje vrijeme ne raste na drvetu.

pozdrav! :)
22.03.2015. 12:15
:
@Tratinčice,

koliko ti feminizam priječi pogled vidi se po tome što optužuješ Bocka za neki radikalizam, iako je po svemu on jedan od tolerantnijih komentatora ovdje (zajedno sa JJM-om) te se dobrim dijelom svojih stavova približava liberalnom feminizmu, što samo pokazuje koliko je feministička medijska scena okupirana radikalnim i rodnim feminizmom. A to što on upozorava sve feministice da ukoliko ubrzo ne okrenu ploču, da dolazi ogroman muški tsunami, drugi je par rukava. Upravo je u tijeku žestoki "hladni rat" među spolovima, gdje sve za sada vrije ispod površine, ali ovo sada je mila majka spram onoga što slijedi. A slijedi erupcija. I da ne govorim o tome da ćete ubrzo itekako početi kukati za komentatorima poput Bocka i JJM-a koji bi po svemu trebali biti zapravo oličenje feminističke slike muškarca, ali ne... vi ćete driblati po svome sve dok ne bude kasno. Samo dajte! Ja se veselim. Ionako je stvarnost zanimljivija od fikcije.

Što se tiče teme - što se tu ima komentirati? Treba povećati vidljivost LGBTIQA aktivista kojih ima par sitnih postotaka iako već zauzimaju debelo, debelo iznad toga medijski prostor. Glupost!

Znaš kako kažu u našem narodu: što siješ to ćeš i žeti. Sijete mizandriju, a žeti ćete mizoginiju.
22.03.2015. 15:55
cvjetić:
Provokator:

Ali što točno misliš da će se dogoditi i zašto?

Zar tih par % radikala s bilo koje strane ima snagu nešto poremetiti ostatku nas koji nemamo problema uspostaviti normalne odnose sa suprotnim spolom?

Ili sam ja totalno naivna da ne primjećujem previše taj rat spolova (ne bi bilo prvi put da sam naivna u vezi nečega) ili to sve možda nema tolike dimenzije kao što vam se čini... Desi se nekad da *manjina* bude jako *glasna* pa da ostatak stekne dojam da se tu nešto jako zakuhtava, a u biti se tiče relativno malog broja ljudi.

Pa i recimo da se stvori neka supkultura muškaraca koja odbije imati posla sa ženama, i žena koje odbiju imati posla s muškarcima. Pa i da se međusobno počnu medijski prepucavati. Mene zanima kako to utječe na život nas normalnih koji se nećemo dati nahuškati jedni protiv drugih i koji to vjerojatno nećemo niti gledati? Jer dok će se oni prepucavati mi ćemo se i dalje normalno voljeti i imati djecu i uvažavati neke specifičnosti (fizičke, psihološke) suprotnog spola i gledati kako da se nadopunimo i družiti sa sličnim normalnim ljudima, i zabolit će nas što se tamo negdje prepucavaju neki feministi s nekim maskulistima dok nama život normalno teče.

Rekao si mi na drugom topicu da potcijenjujem problem. Možda, uvijek postoji mogućnost. Ali što točno vidiš kao daljnji razvoj situacije i zašto "normalni" ljudi ne bi mogli ostati izvan svega toga?
Ne provociram, ozbiljno te pitam.
22.03.2015. 19:19

Stup srama

Iz drugih medija

AEM