Razgovor

11.03.2015. 08:00:00 - Dolores Marčetić

Razgovor s Mariom Kikašem

RAD - novine o radničkim pravima i radu

RAD

RAD (Foto: Facebook)

Nakon niza godina neprisutnosti rada i radništva u medijima, došlo je vrijeme da se takva slika promijeni. Medijska scena u Hrvatskoj dobila je novog člana, novine o radnim pravima i suradnjiRAD. Sve je započelo od ideje stvaranja fronte sindikata i civilnog sektora u borbi protiv svih oblika štednje: smanjenja radničkih prava, dokidanja usluga institucija socijalne države i rasprodaje javnog dobra.

Danas možemo reći kako napokon imamo medijski prostor koji će govoriti o socijalnim i radnim pravima, jezikom koji će najbolje prikazati sadašnje stanje Hrvatske, regije, ali i svijeta. U Zagrebu je prvi broj izazvao veliko zanimanje, što je očiti odraz društva koji, kao i uredništvo RAD-a, teži potrebnim radikalnim promjenama na području radništva. O konceptu časopisa, planovima za distribuciju i budućim temama razgovarale smo s urednikom Mariom Kikašem.

Nedavno ste izdali prvi broj časopisa RAD fokusiran na radnička i socijalna prava. Kako su tekle pripreme za časopis i tko vam je pomogao u realizaciji projekta?

U infrastrukturnom smislu – tiskanje časopisa je omogućeno našim plasmanom na natječaju Ministarstva kulture za neprofitne medije ili, da budemo posve precizni, lutrijskim sredstvima koji se onda međuresorskom raspodjelom dodjeljuju organizacijama civilnog sektora. Tako da zbog tih 70 tisuća kuna koje smo dobili za ovu godinu, svakako smo zaslužili i titulu uhljeba. Tako da, da – pomogla nam je država i služimo se novcima poreznih obveznika kako bismo pisali o deindustrijalizaciji, rasprodaji zajedničkog dobra, obilazili terene donoseći "tople sindikalne priče" ili pak plasirali vijesti iz svijeta koje inače ne možete čuti na javnim ili komercijalnim nacionalnim mrežama, a tiskovinama još manje. Pomogli su nam građani/ke koji/e redovno igraju igre na sreću i zato im hvala. S druge strane, iza nas stoji naša matična organizacija, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, koja već nekoliko godina surađuje sa sindikatima i organizacijama civilnog društva i to nam je uvelike pomoglo u našem radu: izboru tema, pokrivanja terena i pronalasku relevantnih sugovornika.

Neki portali i novine u Hrvatskoj poput Zareza i Biltena djelomično pokrivaju pitanje radnih prava, no vaš koncept će se ipak razlikovati po svom sadržaju i doprinosu rada i radništva u medijima. Koja je vaša glavna misija?

Osim nabrojanih, i još neki mediji. Uostalom i vaš portal je dio tih "novijih" medija koji otvaraju teme koje dugo vremena nisu imale gdje biti otvorene. Sigurno je da ne možemo stvoriti medij koji donosi potpuno novi sadržaj, ali isto tako naša urednička politika je podređena ne toliko slijepom praćenju bilo koje "radničke" priče s terena koliko ideji progresivnog sindikalizma koji će biti odan svom povijesnom nasljeđu i izvojevanim pobjedama, ali svjestan svoje šire društvene uloge i nužnosti određenja prema nekim pitanjima koja nisu usko vezana uz radno pravo. Jer nisu uvijek u povijesti sindikati bili na pravoj strani povijesti.

Sjetimo se samo tzv.  Hard Hat Riota (ili "pobune zaštitnih kaciga") 1970. u New Yorku kad su članovi sindikata građevinskih radnika odigrali prljavu igru za tadašnju Nixonovu administraciju uzevši vlast u svoje ruke podižući zastave s pola koplja postavljene u znak žalosti za ubijenim studentima na Sveučilištu Kent State da bi se sve nastavilo nasilnim "čišćenjem" s ulica studenata/ica i srednjoškolaca/ica koji/e su odavali počast svojim kolegama/icama i prosvjedovali/e protiv američke politike u Vijetnamu i Kambodži. Takve povijesne epizode se ne bi trebale ponavljati. Danas su nam potrebni jaki progresivni sindikati lišeni tereta nacionalnih, interesnih i sektorskih podjela ili ega velikih vođa baš zato što je napad na radničko udruživanje jači nego ikad prije i kod nas i u zemljama EU-a najviše pogođenima krizom, ali i u SAD-u i Kanadi.

Na zavodu za zapošljavanje postoji niz paketa mjera aktivne politike zapošljavanja mladih, no Europa ne prepoznaje veliki problem nezaposlenih u Hrvatskoj iznad 30 godina, tzv. izgubljene generacije koja ostaju izvan sustava. Namjeravate li se baviti tom problematikom?

Svakako. Kako smo ipak dio jedne šire organizacije koja se bavi različitim aspektima radničkih prava. U sklopu svojih aktivnosti, BRID ima i istraživački tim koji se upravo bavio ovim mjerama i politikama, a rezultati njihovih analiza će uskoro biti ukoričeni. Dio naše uredničke politike je zahvaćanje što šireg prostora različitih manifestacija trenutnog stanja na tržištu rada, strukturne nezaposlenosti, fleksibilizacije radnih prava, opće prekarnosti koja nije samo boljka mladih radnika i slično.

Iako ste kratko na medijskoj sceni, javio se veliki interes za sadržajem koji nudite u prvom izdanju. Možeš li najaviti neke teme za sljedeća dva broja do kraja godine?

Brojevi su donekle i datumski "zadani". Tako će drugi broj simbolički biti obilježen Prvim majem i događanjima oko toga praznika, ali i nekim "konkretnijim" temama poput mogućnosti sindikalnog udruživanja u privatnom sektoru ili pak  vijestima iz Kutine i Siska koje govore o udruživanju stožera za obranu Petrokemije i Rafinerije Sisak. Svakako će dio broja biti posvećen "atipičnim oblicima zapošljavanja". Treći broj će biti dominantno posvećen najvažnijoj privrednoj grani u Hrvatskoj - turizmu i svim njegovim posljedicama: od privatizacije hotela, devastacije obale, sezonskog rada, unutarnjih migracija itd.

Gdje je časopis  trenutno dostupan i kako planirate njegovu distribuciju u narednim mjesecima?

U smislu distribucije, nekako smo htjeli izbjeći standardnu priču prema kojoj se sve događa u centru centra države. Tako da u Zagrebu nećemo imati promociju, već ćemo je održati u Sisku i Karlovcu. Naš se časopis u Zagrebu može naći u multimedijalnom klubu Mama, Kući ljudskih prava, Zelenoj akciji, zatim u Booksi, Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tamošnjem Klubu studenata, ali i u Tobaccu u ulici Božidara Magovca u Travnom. U Puli primjerke našeg časopisa možete naći u Rojcu i Praksi, u Dubrovniku u Art-radionici Lazareti, u Splitu u Klubu Kocka, info pultu ispred udruga DOS i Cenzura i u Info zoni, u Čakovcu u Autonomnom Centru, a Rijeci u Škatuli i Palachu. Časopis dijelimo i preko sindikata s kojima surađujemo, direktno njihovim članovima/icama.

Tagovi: časopis, hrvatska, mario kikaš, mediji, neprofitni medij, nezaposlenost, rad, rad - novine o radničkim pravima i radu, radnice, radnici, radnička prava, sindikalizam, sindikati

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (8)

Stari komentari

muško:

Prestao sam igrati igre na sreću fala Bogu !
11.03.2015. 13:04
Tvrdy:
Svaka čast, bar priznajete da ste uhljebi. I niste čak ni puno maznuli, "samo" 70.000 Kn. Kaj je to, sitnica. Svatko od vas da je na tržištu to bi zaradio dok kažeš keks, jel' da?
11.03.2015. 14:36
neoliberalni ekstremist:
sram vas bilo
11.03.2015. 14:52
Vodeći Svjetski Kultorolog:
Nije u pravima sve, al neka ih tu kraj mene...
11.03.2015. 18:06
Bocko:
Samo kad vidiš gdje će se taj progresivni radnički list djeliti - u krugovima salonskih ljevičara i raznih parazitskih udruga, među nezaposlenima, po sindikatima državnih činovnika , po društvenim fakultetima...

Umjesto da se konačno nakon toloko godina dade medijski prostor poduzetništvu, da se pita prave poduzetnike što njima treba, ide se sa demagogijom da treba 'još više socijale i radničkih prava.


Pa mi smo država sa ogromnim radničkim pravima - to nas je i dovelo tu gdje jesmo.
11.03.2015. 18:41
linda:
I velikim muškim poslovnjacima, koji su firme doveli do toga da radnike neplaćaju po godinu dana.
Nije vas sram pisati o velikim poslovnim potezima muškaraca koji su doveli ovu zemlju u ovo stanje.
11.03.2015. 20:40
Vodeći Svjetski Kultorolog:
Uhljebi i feministkinje ruku pod ruku.

Ne znam bi li linda pristala na manji dječji doplatak zbog eventualno lošijeg vodstva firme ili države nastale uslijed kvota...
11.03.2015. 21:28
linda:
Stvarno ima jadnih ljudi na ovom svijetu.
12.03.2015. 06:44

Stup srama

Iz drugih medija

AEM