Razgovor

28.04.2015. 12:09:40 - Svjetlana Knežević

autorice istraživanja 'Mladi na tržištu rada':

'Rad, trud i upornost nisu garancija uspjeha u Hrvatskoj'

Za rad spremne

Za rad spremne (Foto: S.K.)

Mladi u Hrvatskoj su nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života, zabrinuti za svoju budućnost i gotovo ih 87 posto razmišlja o preseljenju u inozemstvo, pokazali su rezultati istraživanja 'Mladi na tržištu rada' koji je provela neformalna inicijativa 'Za rad spremne'. Članice inicijative i autorice istraživanja Anja Repalust i Irena Velimirović pojasnile su za Libelu rezultate istraživanja, ali i naglasile zašto je ovakva analiza provedena od strane neformalne inicijative, a ne od nadležnih institucija. Također su istaknule koji su potencijali za promjenu položaja mladih u svijetu rada.

Što vas je motiviralo na istraživanje položaja mladih u svijetu rada i o kakvom je istraživanju riječ?

Anja: Moglo bi se reći da zapravo nismo imale izbora. Naime, podataka o mladima na tržištu rada gotovo da i nema. Statistike su nepotpune, mlade se tretira kao homogenu skupinu, a mi smo se u našem zagovaranju htjele osloniti na neke podatke. Tako smo krenule planirati anketno istraživanje u kojem bi detaljno ispitale sve vezano uz tržište rada, obrazovanje i sociodemografske karakteristike, ali i informacije osobne prirode, kao što su zadovoljstvo životom, strahovi vezani uz budućnost i tjeskoba.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor prijavljen je projekt 'Za rad spremne' kojeg je ovo istraživanje dio, te mu je odobreno financiranje od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. Samo istraživanje provedeno je online putem u razdoblju od od 18. siječnja do 8. veljače ove godine te su mu ciljana populacija sve osobe između 18 i 30 godine koje su završile neki oblik školovanja te se nalaze na tržištu rada.

Uzorak je prigodan nereprezentativan, što znači da, nažalost, podatke ne možemo generalizirati na sve mlade, jer izrada reprezentativnog uzorka i samo provođenje takvog istraživanja zahtijeva velika financijska sredstva koja mi nemamo.  

Budući da ste i prije pratile situaciju mladih u svijetu rada te da poznajete prilike, jesu li rezultati opravdali vaša očekivanja?

Irena:  Kao posljedica ekonomske krize, 2008. godine, stopa nezaposlenosti mladih porasla je kako u svijetu, tako i  u Hrvatskoj. Smatramo važnim za istaknuti kako se u Hrvatskoj u posebno teškom položaju nalaze mlade žene zbog dvostruke diskriminacije – temeljene na spolu i dobi. Naše istraživanje je nažalost potvrdilo neke od naših pretpostavki, poput oblika ugovora o radu, visini plaća, financijskoj ovisnosti, pa je tako zabrinjavajuć podatak da od naših ispitanika samo 35 posto radi preko ugovora na neodređeno (to se odnosi na one koji su zaposleni), žene su zastupljenije u nesigurnim oblicima ugovora o radu, više od 60 posto ispitanih mladih ima plaću ispod 4.500 kuna, što je manje od hrvatskog prosjeka koji iznosi oko 5.500 kuna, te 67 posto ispitanih mladih  ističe kako ih netko financijski pomaže. Kad to sve uzmemo u obzir, ne čudi nas podatak kako ukupno 87 posto ispitanika/ca razmišlja o preseljenju u inozemstvo, a kao razloge navode bolje mogućnosti zaposlenja i napredovanja na poslu, ali i veću kvalitetu života.

Osim podatka da 87 posto mladih koji razmišljaju o emigraciji iz Hrvatske zbog nemogućnosti zaposlenja ili loših uvjeta na radnim mjestima i nezadovoljstva kvalitetom života, što biste istaknule kao najvažnije i najzanimljivije podatke istraživanja?

Anja i Irena: Zapravo, taj podatak o 87 posto ispitanika/a koji/e razmišlja o emigraciji sastoji se od dva dijela – 34 posto njih kaže kako zaista ozbiljno razmišlja o preseljenju, dok je još njih 53 posto koji kažu da o tome razmišljaju ponekad. Koliko god da je situacija loša, zapravo nas je iznenadilo što samo 13 posto ispitanih kaže da ne razmišlja o preseljenju.

Podatak koji nam je također bio iznenađujuć, jest da više od 60 posto zaposlenih ispitanika/ca radi za plaću manju od 4.500 kuna, što je manje od ukupne prosječne plaće, a njih je dvije trećine više ili visoko obrazovano!  Sukladno tome, velika većina financijski je ovisna o roditeljima i/ili partneru/ici.

Nažalost, ne iznenađuje nas, ali većina ih iznosi kako osjećaju tjeskobu, razdražljivost, zabrinutost i sl. te strahove vezane uz budućnost, od kojih se većina odnosi na radno mjesto i financijsko osamostaljivanje.

Zanimljivim se pokazao i podatak kako rad, volontiranje te stjecanje novih znanja i vještina neće mladima pomoći u pronalasku posla nakon završetka studija.

Anja: Što se toga tiče, situacija je ovakva – na temelju odgovora ispitanika/ca o tome jesu li radili/e ili volontirali/e na poslovima vezanim u svoju vlastitu struku za vrijeme trajanja obrazovanja (dakle, u to se ne ubraja radno iskustvo u primjerice call centrima koje, naravno, također smatramo izrazito korisnim, ali u analizi smo se željele ograničiti upravo na iskustvo u struci) podijelile smo ispitanike/ce u dvije skupine – one sa i one bez iskustva rada u struci.

Zatim smo uspoređivale postoji li razlika između te dvije skupine u zapošljavanju – ukupno 32 posto onih bez iskustva danas je zaposleno, naspram 40 posto onih s iskustvom. Evidentno je da postoji razlika od 8 posto. Međutim, smatramo da je ona zaista zanemariva.

Često se čuje kako mladi koji su dodatno angažirani za vrijeme svog obrazovanja neće imati problema sa zapošljavanjem te se time zapravo odgovornost nezaposlenosti pripisuje nedovoljnom trudu. Kad bi tome zaista bilo tako i kad bi se iskustvo, trud i angažman zaista cijenili, ta razlika bi bila mnogo veća te u konačnici, iskusnih ispitanika/ca ne bi bilo zaposlenih manje od polovice.

Isticanjem ovog podatka želimo skrenuti pažnju na to da trud, rad i upornost nisu garancija uspjeha.

Istaknule ste kako su ispitanici i ispitanice priznali/e kako su nezadovoljni/e životima. Možete li to pojasniti?

Irena:  Za potrebe ovog istraživanja koristili smo instrument za subjektivnu procjenu kvalitete života, dakle ispitanici i ispitanice su sami/e procjenjivali/e koliko su zadovoljni/e pojedinim aspektima svoga života.  Podatak koji nas ne čudi jest da su zaposleni te više i visoko obrazovani u prosjeku zadovoljniji životom.

Ono što nas je više zabrinulo su postotci u kojima ispitanici procjenjuju  prisutnost nekih od pokazatelja tjeskobe. Više od polovice ispitanika navodi kako većinom ili stalno osjeća uznemirenost, razdražljivost, napetost, zabrinutost te nesigurnost. Promatrajući te podatke moramo uzeti u obzir da se radi o mladim osobama čija nezaposlenost nakon završetka školovanja vodi do značajnog opadanja na području mentalnog zdravlja, koje inače nije karakteristično za ovu dobnu skupinu. Također je važno istaknuti kako su žene i ovdje u nepovoljnijem položaju uz nezaposlene i niže obrazovane  koji u većoj mjeri ističu postojanje simptoma povezanih s tjeskobnim stanjem.

Jedan od razloga zašto ste se odlučile na provođenje istraživanje jest i činjenica da nadležne institucije ne objavljuju evaluacije mjera zapošljavanja i ne postoje detaljni podaci dostupni javnosti o demografskim karakteristikama osoba koje su na mjerama zapošljavanja, koje ih završe, koliko ih se i gdje u konačnici zaposli, itd. Dok se ministar rada Mirando Mrsić hvali uspjehom mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nadležne institucije i dalje onemogućuju javnosti uvid u detaljniju analizu tih mjera. Što je vaše istraživanje pokazalo kada je riječ o mjerama zapošljavanja za mlade?

Anja: U upitnik smo uključile i pitanja na koju vrstu ugovora su mladi trenutno zaposleni, ali i jesu li, i koliko puta, bili zapošljavani putem mjera aktivnog zapošljavanja mladih. Tako da imamo uvid u to jesu li naši/e ispitanici/ice koji/e su koristili mjeru stručnog osposobljavanja uspješniji u zapošljavanju nego oni koji ih ne korste. Međutim, tu informaciju trenutno vam ne možemo otkriti jer je čuvamo za tribinu 29. travnja u 17h u prostorima Zelene akcije. Tamo ćemo sve detaljno objasniti, stoga pozivamo sve zainteresirane da dođu. Možemo vam samo otkriti da se podaci na našem uzorku ne slažu s onim što ministar govori… 

Kako iskoristiti rezultate ankete da se poboljša položaj mladih u svijetu rada?

Anja: Pitanje o tome na koji način će ono što radimo pomoći poboljšanju, gotovo uvijek se postavlja civilnom sektoru. Međutim, činjenica je da sve što mi možemo napraviti jest upozoravati na trenutno stanje i trendove te kreirati neke preporuke, ali na kraju krajeva, moć za promjenom imaju samo oni koji su na vlasti. Mi ćemo ove podatke koristiti za zagovaranje i upozoravanje na loše stanje, ali, nažalost, više od toga nije u našoj moći.

Istraživanje je samo jedan dio projekta. Kakve su ostale aktivnosti?

Irena i Anja: Kao što je već jednom spomenuto, u srijedu u 17 sati se održava tribina 'Mladi na tržištu rada' u prostorima Zelene akcije (Frankopanska 1, Zagreb). Osim nje, u planu su i dvije tribine u Zagorju te tri javne akcije koje su još u procesu osmišljavanja. Također, cijelo vrijeme se vodi medijska, ali i zagovaračka kampanja, a za kraj projekta predviđena je završna konferencija. Tokom cijelog procesa, kreirat će se preporuke pomoću kojih bi se, smatramo, mogao poboljšati položaj mladih na tržištu rada.

Rezultati istraživanju objavljeni su u medijima, čime smo nastojali osvijestiti javnost i vladajuće o ozbiljnosti situacije. A situacija je uistinu alarmantna. Odgovornost svih nas je da sagledamo ovu nepravednu situaciju u kojoj su se mladi našli i tražimo i borimo se za promjene. 

Tagovi: anja repalust, anketa, cesi, irena velimirović, istraživanje, mlade žene, mladi, mladi na tržištu rada, nesigurni oblici rada, nezaposleni, nezaposleni mladi, nezaposlenost, potplaćeni, projekt, rezultati, svjetlana knežević, tjeskoba, za rad spremne

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM