Razgovor

18.11.2016. 13:51:06 - Svjetlana Knežević

uključi se u kampanju, podrži borbu za ženska ljudska prava

Drugotna na sav glas: izraz prkosa klerikalnim patrijarhalnim koncepcijama roda

Uslijed jačanja konzervativnih i klerikalnih tendencija u društvu te sve intenzivnijih napada na reproduktivna i seksualna prava žena u Hrvatskoj, Zaklada za ljudska prava i solidarnost Solidarna pokrenula je kampanju 'Drugotna na sav glas'. Naime, potaknuti/e patrijarhalnim koncepcijama roda u Glasu koncila te nazivanjem žena 'štracama', 'drugotnim' i 'neposlušnim', Solidarna je odlučila pokušati pomoći i podržati lokalne ženske inicijative širom Hrvatske u njihovim djelovanjima i obrani stečenih prava. O kampanji i nadolazećim aktivnostima Libela je razgovarala sa Sandrom Benčić i Ivanom Blaževićem, organizatorima/cama kampanje.

Kako je koncipirana kampanja 'Drugotna na sav glas'?

Kampanju provodimo prvenstveno preko društvenih mreža, ali posjećujemo i javne događaje gdje promoviramo kampanju poput Filmskih večeri u Močvari, utakmice Zagreba 041, Zagreb Film Festival i sl. Kroz kampanju SOLIDARNA prikuplja donacije koje će zajednički ući u fond za podršku ženskim inicijativama u zajednici koji je i dio stalnog ad hoc fonda zaklade HITNO&BITNO. Građani koji doniraju zauzvrat dobiju majice s natpisima 'drugotna', 'štraca', 'neposlušna' ili 'od Evinog rebra'. Evo već sada smo ostali bez 'neposlušnih' majica, no svi koji baš žele tu majicu, a ne neku od ostalih 3 neka ju slobodno naruče pa ćemo dati još u tisak. Kada nas pitaju zašto baš ti izrazi ili zašto baš ovakva kampanja uvijek ću reći da je najbolji način za odgovoriti na uvredu humor pa smo i s tim u glavi koncipirali kampanju.

Zaklada SOLIDARNA će javni natječaj za dodjelu sredstava ženskim inicijativama za afirmaciju rodne ravnopravnosti i prava na različitost, pod nazivom Drugotna, na sav glas, raspisati na Dan ljudskih prava 10. prosinca 2016. u sklopu izlaska u javnost.

Tko su štrace, drugotne i neposlušne?

'Štraca' je osoba koja koristi svoja prava i slobode na nezadovoljstvo osoba koje se groze samouvjerenosti.

'Drugotna' je pak osoba ženskog roda koju se kontinuirano navodi da ukazuje na bjelodanosti, primjerice da opetovano niječe vlastitu nepostojeću sekundarnost ili pak da ističe postojanje prava na jednakost.

'Neposlušna' je osoba ženskog roda koja od određene skupine ljudi biva viđena ne kao žena nego kao argument. Pripadnici takvih skupina navode da umjesto ženske osobe u pitanju vide zatvorena vrata (nepoznatog materijala) iza kojih zatočenima ostaju pojmovi plodnosti i rađanja dok drugi tvrde da su na mjestu gdje se trebala nalaziti žena vidjeli dokaz vlastitom tumačenju duhovnosti. Nije poznato je li možda ipak riječ o stanju koje se više tiče tih skupina nego osoba ženskog roda koje takve utvare u njima potiču.

Za možda bolji opis biste se morali javiti Glasu Koncila ili kardinalu Puljiću čije su to i izjave.

U subotu organizirate javnu akciju na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Evo prilike da najavite događaj i pozovete građane i građanke da se uključe/pridruže!

Javna akcija prikupljanja donacija počinje u 11 sati, a građani/ke će se moći družiti s nekim javnim osobama iz kulturnog i aktivističkog svijeta koje podržavaju kampanju, kao i s volonterima i volonterkama Solidarne, te naravno donirati sredstva za pomoć lokalnim ženskim inicijativama i ugrabiti majicu kojom prkosno mogu pokazati svijetu svoj stav. Isto tako, pozivamo sve koji već imaju majicu da nam se pridruže na Cvjetnom, da se bolje upoznamo svi i da popričamo o problemu. Kako odmah u 12 sati počinje Marš Solidarnosti u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba svi koji dođu na Cvjetni pozvani su da skupa s nama idu na Marš solidarnost.

Kakvi su daljnji planovi kampanje?

Osim javne promocije na Cvjetnom trgu pokušavamo što više biti na javnim događanjima, ali isto tako organiziramo Drugotna! Party 25. studenog od 21 sati u Vinylu (Bogovićeva) povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama gdje i ovim putem pozivamo sve građanke i građane da nam se pridruže na tulumu gdje ćemo još jednom pokazati da imamo stav i da ćemo se na račun ovakvih uvreda, zapravo, svi dobro zabavljati jer kao što rekoh najbolji odgovor na uvredu je humor.

Sav novac prikupljen donacijama za majice 'drugotna', 'neposlušna' i 'štraca' usmjerit će se na dodjelu malih financijskih potpora za ženske inicijative u lokalnim zajednicama širom Hrvatske. Sredstva će se donirati putem javnog natječaja. Kakvi će biti kriteriji za dodjelu potpora? Možete li pretpostaviti koliko potpora će se dodijeliti?

Pretpostaviti nažalost ne mogu jer sve ovisi o uspjehu kampanje, ali mi ulažemo sav napor da kampanja uspije, da se dodijele što veći broj potpora, ali to ne možemo sami, ne možemo bez građana i građanki i njihovih donacija.

Kriteriji, procedura i sam natječaj su još u izradi, ali svakako mogu reći da će se moći prijaviti kako udruge tako i formalne i neformalne inicijative čiji se rad bazira na ljudskim pravima, socijalnoj i ekonomskoj jednakosti. Natječaj neće biti preopterećen financijskom administracijom kakvu često vidimo kod drugih donatora poput EU fondova, ali naravno, ne nauštrb zakonitosti i transparentnosti. Samu rang listu odnosno odabir izvršit će tim neovisnih evaluatora/ica.

Kakve inicijative i akcije Solidarna planira financirati? Što će biti u primarnom fokusu?

Natječaj Drugotna na sav glas bit će namijenjen svim osobama, formalnim i neformalnim grupama i organizacijama koje prepoznaju i reagiraju na sistemsko nasilje protiv žena, LGBTIQ osoba kao i svih onih koji se ne uklapaju u patrijarhalnu, hijerarhijsku matricu 'prvih' i 'drugih', 'pravih' i 'krivih', 'poštovanih' i 'prezrenih' , 'moralnih' i 'nemoralnih' u skladu sa fiksiranim definicijama i podjelama moći i uloga u odnosu na iskustvo i obilježja spolnosti te izražavanje rodnih identiteta.

SOLIDARNA, pomoću iskaza prkosa klerikalnim patrijarhalnim koncepcijama roda koje će građanke i građani iskazati nabavkom naših majica, želi podržati sve one koje se u svojim sredinama zalažu za pravo na život bez nasilja, za pravo na vlastite identitete, za pravo na obrazovanje bez predrasuda, za pravednu podjelu kućanskih obaveza, za političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost i javno izražavanje svih osoba u njihovim spolnim i rodnim različitostima. Podržat ćemo direktne akcije, prosvjede, umjetničke, obrazovne, medijske i kulturne inicijative i akcije solidarnosti – u onom opsegu u kojem nam prikupljena sredstva dopuštaju, no sa srcem i odlučnošću da sva stečena prava koja su feministkinje diljem svijeta kroz protekla stoljeća izborile kruhom i ružama, ali i svojim životima, danas, ovdje i sada, sve i svi mi trebamo braniti, promicati i živjeti.

Posebno ćemo obratiti pažnju na ženske akcije solidarnosti iz onih sredina gdje je društvena podrška borbi za ženska ljudska prava izostaje te na novo nastale inicijative koje osnažuju svoje glasove prkosa i promjene.

Kampanju su podržale i brojne žene iz javnog života. One su također na Facebook stranici kampanje pojasnile zašto su 'neposlušne', 'drugotne' i 'štrace'. Tko su poznate 'drugotne' i što su poručile široj javnosti?

Poznate 'drugotne' su glumice Ksenija Marinković, Lucija Šerbedžija, Urša Raukar, Lukrecija Tudor i Katarina Bistrović-Darvaš, voditeljica Danijela Trbović i novinarka Danka Derifaj te pjevačica Ivanka Mazurkijević, ali ne smijemo zaboraviti ni one nastale 'od Evinog rebra' koji su nas podržali, poput glumca Adriana Pezdirca i komičara Ivana Šarića, novinara Ilka Ćimića te dečkiju iz NK Zagreb 041.
Kada smo ih pozvali da sudjeluju u kampanji nismo morali čekati za odobrenje i želju za sudjelovanjem. Sve one i oni shvaćaju da problem rodne ravnopravnosti pa posredno i problem ovakvog javnog govora nije problem samo nekolicine žena ili 50-i-kojeg-posto stanovništva već se radi o problemu cijelog društva bez čijeg rješavanja se društvo u cjelini ne može krenuti prema naprijed.

Kako se građani i građanke mogu uključiti u kampanju?

Svi se u kampanju mogu uključiti nabavkom majice, odnosno donacijom putem web stranice www.solidarna.hr/donirajte, ali i dijeljenjem naših objava na društvenim mrežama ili javljanjem za volontiranje.
Dosada smo vidjeli da su majice vrlo popularne kao pokloni za nadolazeće blagdane tako da eto mali hint i od nas da si već sada riješite muke po poklonima. 

U zemlji u kojoj se u parlamentu izgovorilo kako su 'žene za madrace, a ne mudrace', vlasnik lanjske najseksističkije izjave bivši ministar zdravlja Siniša Varga sjedi u saborskom Odboru za ravnopravnost spolova, molitve za zabranu abortusa održavaju se ispred bolnica i maršira se za ograničavanje reproduktivnih prava, a Ustavni sud odlučuje imaju li žene pravo i autonomiju nad vlastitim tijelima i životima, kako to da su upravo izjave 'crkvenjaka' potaknule Vašu reakciju?

Nisu isključivo izjave crkvenjaka potaknule našu reakciju, već cjelokupna situacija u kojoj su si različite persone dopuštale da sa pozicija moći stvaraju atmosferu njih Prvotnih i nas Drugotnih, gdje su oni face, a mi Štrace- crkvenjaci su samo to dobro 'označili' i imenovali. Stvorena je atmosfere koja negira sam koncept ravnopravnosti i relativizira osnovne civilizacijske tekovine postavljajući radikalne konzervativne stavove kao jednako legitimne onima koji polaze od ravnopravnosti svih ljudi, a da pritom i političke elite (uključujući i mnoge žene) i akademska zajednica šute i zanemaruju činjenicu da je pitanje ravnopravnosti ljudi osnova našeg ustavnog poretka i međunarodno pravnog poretka, dok primjerice dijeljenje ljudi na one prvog i drugog reda, one s manje i one s više prava izlazi iz tog okvira i pripada političkim sustavima koje smo uspjeli zaustaviti 1945.

Promoviranjem i ponavljanjem diskriminatornog i mizoginog diskursa radi se na daljnjem 'usađivanju' patrijarhalne uloge žene u društvu, čime se dodatno učvršćuju predrasude i stereotipi te se ugrožava ionako neravnopravan položaj žena u društvu. Ova kampanja, između ostalog, ukazuje i prokazuje na osobe koje uvredljivim izjavama djeluju nauštrb rodne ravnopravnosti te osvještava zbog čega su takvi istupi opasni, zar ne? 

Upravo tako, javni diskurs uvijek stvara određenu atmosferu u kojoj je onda moguće ponovno vaditi stvari za koje smo mislili da smo ostavili negdje u ropotarnici povijesti , cilj ovog pojačanog mizoginog diskursa je radikalizacija pozicija gdje će se onda po logici - traži više da dobiješ barem nešto - moći vrlo lako osigurati kresanje stečenih prava i to na način da će ono što će politička elita 'odobriti' izgledati zapravo blago i benigno u odnosu na ono što radikalci traže. Tako, primjerice, ako se skrati rok u kojem je moguće legalno izvesti pobačaj, i uz to se ženama nakalemi obveza 10 različitih postupaka 'savjetovanja', to će se predstaviti kao vrsta društvenog kompromisa u kojem su evo, žene još i dobro prošle zahvaljujući Vladi koja ipak poštuje pravo na izbor - samo malo skučeniji i kontroliraniji. Takvim pristup kroz narednih deset godina, principom kuhane žabe odjednom ćemo shvatiti da živimo u duboko patrijarhalnom i autoritativnom društvu gdje su, za razliku od danas, takvi stavovi kodificirani i postali osim društvenog obilježja i osnova našeg pravnog poretka.

Uz već navedeno stanje i narušavanje ženskih prava – od reproduktivnih preko socijalnih i radničkih - je li ideja za ovakvu fondaciju i način potpore inicijativama i kolektivima uslijedila i zbog rezanja sredstava namijenjenih civilnom društvu i nezavisnoj kulturi? Je li opet na ovaj način civilno društvo, građani i građanke odrađuju posao države u smislu zaštite i obrane ljudskih prava, kao i podupiranja i činjenja vidljivijim one koji/e to aktivno rade?

Ideja Solidarne je nastala prije 'kresanja' tako da je u osnovi motivacija bila osigurati dostupnost sredstava za građanske inicijative i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i društvenom solidarnošću u onim slučajevima kada im trebaju ad hoc sredstva za brze akcije, kada je nešto 'hitno i bitno', a nema se vremena za puste procedure, izvještavanja i peterostruke kontrole. Željeli smo osigurati dostupnost sredstava za djelovanje (ne samo novca, nego i znanja, alata, opreme i sl.) stvarajući odnose povjerenja između zaklade i aktivista/ica umjesto rigidnih procedura, te kroz povezivanje ljudi i organizacija oko zajedničkih tema. Svakako da je atmosfera nastala za vrijeme Karamarkove Vlade (kažem namjerno Karamarkove, mada je formalno Oreškovićeva) dodatno nas potakla da osmislimo mehanizme suradnje sa organizacijama koje su bile prve na nišanu.

Ustavni sud je najavio kako će donijeti odluku o pravu žene na pobačaj do proljeća. 'U ime obitelji' već su predali svoj prijedlog kako izmijeniti takozvani Zakon o abortusu. Konzervativne udruge djeluju u suradnji s Kaptolom, a osim što su dobro uvezani i na 'domaćem terenu', ali i sa sličnim udrugama, organizacijama i pokretima u Europi i SAD-u, imaju i značajne financijske resurse. Uz standardno ponavljanje kako se civilno društvo, ali i svi individualci i individualke koje žele živjeti u ravnopravnom i demokratskom društvu, moraju bolje organizirati i solidarizirati, kako konkretno djelovati da se Hrvatskoj ne dogodi Poljska?

Mobilizirati građane i pokazati koliko nas zapravo ima koji želimo da ova država ostane sekularna, barem donekle demokratska i da se u njoj barem ponekad osjećamo kao ljudi. Činjenica je da je veliki dio građana i građanki protiv zabrane abortusa i iz tog razloga U ime Obitelji nije radio referendum oko ovog pitanja. No možda je ovo upravo prilika da na neki drugi način mi pokažemo da Hrvatska nije ni toliko konzervativna, niti toliko šovinistička koliko je takvi neki akteri/ce žele prikazati – bilo je to vidljivo i na prosvjedima Hrvatska može bolje, ali ako treba možemo još jednom reći: 'Neće proći'.

NK Zagreb 041

NK Zagreb 041

Što je zaklada Solidarna - zašto je osnovana, tko je sačinjava i što je dosad radila?

'Drugotna na sav glas' naša je prva velika kampanja, no SOLIDARNA je osnovana još u drugoj polovici 2015. kao strateška inicijativa 55 hrvatskih ljudskopravaških aktivista i organizacija civilnog društva zabrinutih oko političkih trendova i društvenih smjerova u vidu porasta antiliberalizma, nacionalizma, ksenofobije i autoritarizma u Hrvatskoj i dvjema regijama kojima pripada, središnja Europa i Balkan.

Rizici za održivost aktivizma za ljudska prava odnose se na urušavanje javnog financiranja ljudskopravaškog zagovaranja koje se podudara sa povećanjem potreba za ad hoc akcije koje nisu prihvatljive za projektno i programsko financiranje od strane EU i drugih međunarodnih donatora.
Osnivači SOLIDARNE vjeruju da promocija i zaštita svih razina ljudskih prava - od temeljnih sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja do prava na rad, dom, zdrav okoliš i osnovnih javnih dobara - traje generacijama i zahtijeva dugotrajan napor, kreativnost i jak otpor na sve vrste pritisaka. Punih 20 godina nakon donošenja prvog demokratskog hrvatskog Ustava, ohrabrivanje domaće filantropije za ljudska prava predstavlja (ako ne već i pomalo zakašnjeli) ispit demokratske kulture. SOLIDARNA vjeruje da može postati pouzdan partner kako donatorima tako i inicijativama civilnog društva, djelujući kao katalizator mobilizacije resursa i podupiratelj potpuno autonomnih ljudskopravaških inicijativa.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: civilno društvo, drugotna, drugotna na sav glas, ivan blažević, kampanja, klerikalni napadi, konzervativni napadi na ljudska prava, ljudska prava, neokonzervativizam, neposlušna, od evinog rebra, reproduktivna prava, sandra benčić, solidarna, štraca, zaklada za ljudska prava i solidarnost solidarna

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM