Sa stavom

14.04.2012. 21:52:23 - Hana Grgić

lijepe i glupe?

'To što si lijepa neće ti pomoći u poslu!'

Poslovna žena

Poslovna žena

Prije nekoliko godina, dok sam još bila studentica na polovici svog studija i nisam se pretjerano zamarala problemom zapošljavanja, do mene je došlo iskustvo koju godinu starije poznanice koja se s tim problemom upravo suočavala. Perspektivna i mlada pravnica tražila je mjesto gdje će obavljati svoj pripravnički staž. Detalji mi nisu previše poznati, ali na jednom od takvih mjesta, prilikom razgovora za pripravnicu, žena s kojom je razgovarala rekla joj je jednu značajnu rečenicu tipa: 'To što si lijepa neće ti pomoći u poslu'. Ne znam kako se situacija dalje razvila, ali kad sam došla u doticaj s istraživanjem Bradley Rufflea i Ze'eva Shtudinera baš mi je ta priča pala na pamet.

Vrlo je vjerojatno da smo i sami katkad skloni smatrati kako atraktivni ljudi lakše dolaze do željenog radnog mjesta. Dvojica izraelskih znanstvenika s Odsjeka za ekonomska istraživanja na Sveučilištu Negev svojim su istraživanjem došli do specifičnih rezultata koji ne idu u prilog takvom mišljenju. Znanstvenici su poslali oko 2.500 lažnih životopisa za stvarna radna mjesta. Za svaki posao išla su dva, po sadržaju vrlo slična životopisa, ali s razlikom da je jedan sadržavao sliku, a drugi ne. Fotografije uz životopise bile su selekcionirane na način da su istraživači odabrali muškarce i žene, prema njihovom mišljenju, prosječnog, ali i atraktivnog izgleda. Donatori fotografija bili su studenti i studentice sa sveučilišta, koji su za iste fotografije bili plaćeni. Istraživači su podsjetili kako slanje fotografije uz životopis u Izraelu i nije uobičajena praksa kao što je to slučaj u većini zapadnih zemalja te je upravo zbog toga Izrael bio idealno mjesto za istraživanje utjecaja fotografije.

Što su rezultati pokazali? Atraktivnijim muškarcima, čiji su životopisi sadržavali fotografiju, poslodavci su odgovarali na upit i dogovarali intervju. Iznenađujuće, kada je o ženama riječ, za kandidatkinje čiji životopis nije imao sliku, stopa odgovora poslodavca bila je 22 posto veća od onih 'običnog' izgleda, a čak 30 posto veća od atraktivnih žena. Također, istraživači su uočili kako postoji razlika u rezultatima ako selekciju kandidata vrši posrednička agencija nasuprot uredu za ljudske resurse unutar neke tvrtke. Problem je u ovom drugom mehanizmu, gdje dolazi do nečega što bi mogli jednostavno nazvati – ljubomorom. Zaključci jednog istraživanja iz evolucijske psihologije kažu kako ljubomora proizlazi iz toga što žene uznemirava fizička atraktivnost suparnica dok muška uznemirenost dolazi iz više izvora. Tu se istraživači pozivaju na činjenicu da u uredima za ljudske resurse u Izraelu uglavnom rade žene. Također, kako je već navedeno, posredničke agencije za zapošljavanje neće 'kažnjavati' atraktivne žene nego će to učiniti njihove buduće radne kolegice iz tvrtke na čiji se natječaj javljaju.

No, ovo nije novo otkriće. Već prije nekoliko desetljeća rađene su slične analize koje su došle do sličnih rezultata. Jedno od takvih istraživanja provedeno je 1979. godine kada su studenti trebali procijeniti prema životopisima s fotografijama koji su kandidati poželjniji za menadžerske pozicije, a koji za niže rangirane poslove. Autori istraživanja, Heilman i Saruwatari, došli su do zaključaka koji pokazuju kako je atraktivnost muškaraca poželjna za oba tipa posla, dok su atraktivnije žene manje poželjne na menadžerskim pozicijama.

I dok su se ovakvi i slični zaključci pokušavali opravdati fenomenom 'glupih plavuša', istraživači upozoravaju kako to u izraelskom istraživanju nije slučaj jer nije bilo povezanosti između percepcije uma i ljepote. Rezultati samo pokazuju sveprisutnu diskriminaciju na temelju izgleda, preciznije ljepote. Ne radi se samo o diskriminaciji u samim počecima pri traženju posla, jer će se takva diskriminacija možda odraziti i na nejednakosti u plaćama. Istraživači pritom predlažu nov model, već iskušan u nekim tvrtkama u Europi. Riječ je o potpuno anonimnim životopisima koji ne uključuju ime i prezime, spol, dob, nacionalnost i bračni status. Umjesto toga, kandidati bi se evaluiraju isključivo prema svojim radnim iskustvima, sposobnostima i vještinama.

Iako će se ovakva istraživanja nekima možda učiniti izvještačenima, s pretjeranim zaključcima, no cilj zapravo jest upozoriti na fizičko kao jedan od osnovnih elemenata prilikom mnogih procjena, u ovom slučaju kandidata za posao. Nije da je to nešto novo, jer tema mnogih rasprava je zasljepljivanje blještavim idealima ljepote. Sve to ima i svoje duboke korijene u površnosti, kao i neizostavnim rodnim stereotipima, no to je za neku drugu temu. Vraćam se na početak priče i djevojci s odbijenicom 'lijepa si' i pitam se jedno toliko puta viđeno, tipično pitanje – zašto pokraj pridjeva lijepa u zraku prečesto visi i glupa?

Tagovi: bradley ruffl, iskustvo, istraživanje, izgled, kvalifikacije, ljepota, posao, ravnopravnost spolova, razgovor za posao, zapošljavanje žena, žene na tržištu rada, zeva shtudiner, životopis

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM