Sa stavom

24.05.2013. 12:30:02 - Jarune Uwujaren (everydayfeminism.com)

svakodnevni -izmi

Feminizam je humanizam

Kao humanistkinja, feministkinja, anti-rasistički raspoložena pacifistkinja, zanimalo me jesu li zapravo, ili nisu svi –izmi pomalo suvišni. Zašto jednostavno ne mogu biti jednaka-prava-za-apsolutno-sve-ice?

Razumijem sentiment koji se skriva iza pitanja 'zašto se jednostavno ne proglasiš humanistkinjom umjesto feministkinjom' ili 'zašto ovu stranicu ne nazoveš Svakodnevni Humanizam umjesto Svakodnevni Feminizam'.

Nije li zapravo, u kutku svake društvene promjene ono saznanje da su svi ljudi, zapravo – ljudi -  i time jednaki? Apsolutno. Ali znači li to da možemo imati samo jedan –izam u društveno pravednom svijetu? Moram reći ne.

Jer, dok cijenim osjećaje koji stoje iza imanja jednog velikog, generalnog pokreta orijentiranog ka ljudskim pravima (što je u načelu ono što svi društveno orijentirani pokreti širom svijeta čine, čak i dok djeluju usporedno jedan s drugim), uvijek ima još mjesta za jednog u teoriji i praksi – uključujući feminizam.

Humanizam i feminizam se ne isključuju međusobno  i mogu koegzistirati. Evo zašto:

Feminizam + prava muškaraca ≠humanizam

Humanizam. Konstantno koristimo tu riječ, no znači li ona ono što mi mislimo da ona znači?

Humanizam nije riječ koja označava društvenu promjenu ili politički pokret, kao što je to s feminizmom. Zapravo, ona se referira na nekoliko grana filozofskih i sekularnih razmišljanja, koja svoje uporište imaju u renesansnim razmišljanjima tijekom 13. stoljeća.

Stoga, iako moderni humanisti i humanistkinje mogu biti politički i društveno aktivni, termin humanizam nema političke konotacije ili konotacije vezane uz ljudska prava, kao što ima feminizam. Zapravo bi imalo više smisla kada bi se feminizam uspoređivao s humanitarnosti, ne humanizmom.

Biti određen/a ne znači biti isključiv/a

Pa, pitaš hipotetički, čak i ako koristimo neki drugi termin umjesto humanizma, ne bi li ipak bilo bolje imati jedan pokret koji bi se zalagao za prava svih ljudi, umjesto točno definiranih, kao što je feminizam? Ne implicira li termin kao što je feminizam isključivanje i podjelu na temelju spola koju zapravo nastojimo zatrti?

Pa, ne.

Tvrditi da ne možemo imati feminizam jer se trebamo fokusirati samo na prava svih ljudi je kao tvrditi da ne možemo ići onkologu/inji zato što su oni istovremeno i liječnici/ice opće prakse.

Kao da kažemo da se onkolozi/ginje toliko posvećuju raku da nitko ne razmišlja o štitnjači ili gripi, samo zato što onkolozi/ginje postoje.

Imalo bi više smisla reći da specijalizacija u području onkologije čini određene doktore/ice pripremljenijima i informiranijima za borbu protiv raka, iako oni uz to brinu i za zdravlje svih ljudi, te su visoko informirani o stanju u općoj medicini.

Isto tako, onkolozi dijele svoju ekspertizu na polju liječenja raka sa svim zdravstvenim djelatnicima.

To se može reći i za feministe/ice (ili one koji se zalažu za ženska prava, ili za prava LGBTQ osoba, ili onih protiv rasizma i aktiviste za pravo na medicinski potpomognutu oplodnju).

Fokusirajući se na probleme koji pogađaju određenu skupinu populacije, pogotovo ako se radi o problemima za čije rješavanje osjećate strast, ne znači da ste zaboravili da ostali problemi postoje.

To znači biti dovoljno informirana i fokusirana na rad s određenom populacijom, da možete biti izvor za populaciju kojoj služite i za populaciju koja se bavi neodređenijim poslom.

Feminizam nije vezan samo uz spol ili žene

Sve je rečeno, feminizam nije nužno jedino za žene ili jedino o spolu, odnosno rodu.

Mnogo onoga što mi danas nazivamo feminizmom je orijentirano na rješavanje toga što je cijela problematike patrijarhata na koje ostali –izmi nisu koncentrirani i ne odupiru mu se.

Stvar s patrijarhatom je – društveno uređenje (kao naše) u kojem muškarci imaju najviše moći – je to što ono svih boli.

Iako feminizam parcijalno egzistira kako bi ženama priskrbio veći udio moći, on mora također i osvijestiti načine na koji patrijarhat igra ulogu u svim društvenim bolestima: rasizmu, homofobiji, ksenofobiji, da ih imenujem samo nekoliko.

Da ne spominjem kako muškarce ranjava sistem u kojem muškarci imaju najviše moći.

Očekivanja od patrijarhata u našem društvu – stoički, točno definirana definicija spola, visoka snaga i hranitelj obitelji – štete muškarcima na način koji feministkinje apsolutno treba biti briga.

Mnogo –izama odlično funkcionira zajedno

Možeš biti humanistkinja i feministkinja u isto vrijeme. Kao humanistička feministkinja, sa zadovoljstvom mogu reći da vremensko-prostorni kontinuum i dalje stoji netaknut, kao i moj identitet.

Iako se netko identificira s visoko politiziranim terminom (u ovom slučaju – feministkinja) ne znači da nema više interesa za ostale probleme u društvu. Osoba može biti feministkinja i ekologinja i humanistkinja i znanstvenica i bilo koja druga kombinacija –izmova, jer to je ono što je čini pojedinca ili pojedinku zainteresiranim za sva ljudska prava.

Svejedno, neki ljudi osjećaju da termini kao feminizam ograničavaju njihovu mogućnost iskazivanja cijelog dijapazona njihovog aktivizma ili razmišljanja. I to je u redu.

Ali feministi/kinje koji se ne osjećaju zarobljenima ispod etikete feminizma ne žele biti zamijenjeni za ljude koji se angažiraju samo oko ženskih prava i ničega drugoga. Reći da je feminizam restriktivan ili razdoran je neshvaćanje njegovog potencijala.

Ne bi imalo smisla za feministe/kinje da promoviraju jednaka prava za sve žene ukoliko to ne bi uključilo žene svih rasa, roda i orijentacije. Ne bi imalo smisla ako bi feminist/kinja promovirala jednaka prava za muškarce i žene, ako mrzi muškarce. Nema smisla biti feminist/kinja koja ne podupire jednaka prava za sve ljude.

Konkretan interes za opća ljudska prava i dobrobit je implicitan cilj feminizma. Ako pomažeš ženi, pomažeš ljudima.

Neki preferiraju to zvati humanitarnim djelovanjem, humanizmom, ili dobar-si-čovjek-izam, ali mnogi od nas to zovu feminizam. I nema ništa isključujuće u tome.

                                                                                               Prevela i prilagodila Marinella Matejčić

Tagovi: aktivistkinja, feministkinja, feminizam, humanizam, ideologija, ljudska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM