Sa stavom

15.01.2014. 07:51:56 - Iva Zelić

rana edukacija

Predškolski odgoj: Da ili ne? Na koji način?

Istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da edukacija djece do treće godine života može pridonijeti smanjenju jaza i uspješnost između djece bogatih i siromašnih roditelja.

Američki/e su istraživači/ce do tog zaključka došli/e analizom podataka programa koji je nudio kvalitetnu, cjelodnevnu i besplatnu edukaciju djeci od prve do treće godine na osam lokacija diljem zemlje. Otkrili su kako bi se razlika u kvocijentu inteligencije između djece bogatijih i siromašnijih roditelja mogla eliminirati u ranim fazama života univerzalnim programom rane edukacije. Njime bi se jaz između djece već do pete godine života bitno smanjio, a u osmoj godini bi se smanjio za pola. Druga su istraživanja pokazala da programi visoke kvalitete kojima se educiraju predškolska djeca bitno utječu na one koji sudjeluju u njima, djeca su inteligentnija i bolje educirana. Kasnije u životu, imaju manju vjerojatnost da će prekinuti školovanje, postati roditelji u tinejdžerskim godinama te se baviti kriminalnim radnjama.

Unatoč zaključcima istraživanja, samo pola američkih trogodišnjaka i 69 posto četverogodišnjaka upisano je u predškolski program što zemlju smješta na 21. mjesto u svijetu po ulaganju u predškolski odgoj djece. Kako bi zemlja napredovala na ljestvici te kako bi omogućio bolju edukaciju djeci iz siromašnijih i srednje stojećih obitelji, predsjednik Obama najavio je ulaganje od čak 75 milijarde dolara u program univerzalnog predškolskog odgoja.

Prepirke oko predškolskog odgoja postoje i u Njemačkoj. Oni smatraju da je rano obrazovanje djece potrebno ali ne odobravaju jednak pristup predškolskom i školskom obrazovanju. Također, smatraju da bi izjednačavanje pristupa iziskivalo i dodatnu edukaciju kadra kojeg već sad nedostaje. Cilj vrtića je poticati djecu na otkrivanje svijeta i razvoj vlastitih interesa, a to je, smatraju, nabolje činiti kroz igru. Priznaju da bi možda predškolski odgoj koji bi sličio školskom olakšao djeci prelazak iz jednog sistema u drugi, no smatraju kako ne bi vrtići trebali više nalikovati školama već obrnuto.

Ako nema para, nema ni nauke

Rasprava o potrebi predškolskog obrazovanja, kao i postojanje velike razlike u uspješnosti djece iz bogatijih i siromašnijih obitelji nisu zaobišle ni Hrvatsku. Novi Eurostatovi podaci pokazuju da samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti fakultet, što je čak 11 posto manje od europskog prosjeka. To, također, znači da ta djeca imaju sedam posto manju šansu za edukaciju i veće prihode od djece visoko ili više obrazovanih roditelja. Obrazovanje roditelja, nerijetko, za sobom vuče i manje prihode u obitelji. Stoga je dio mladih uz fakultet primoran raditi kako bi mogao platiti obrazovanje, što često smanjuje njihovu uspješnost i odužuje studiranje. Osim jaza po prihodima i obrazovanju roditelja, u Hrvatskoj postoje i velike razlike u obrazovanju između regija. Najobrazovaniji pojedinci stanuju u Zagrebu, Istri i Primorju dok u nekim krajevima Ličko – senjske, Šibensko – kninske ili Vukovarsko – srijemske županije oni gotovo da i ne postoje.

Ova mapa prikazuje udio stanovnika starijih od 19 godina sa sveučilišnim diplomama.

Ova mapa prikazuje udio stanovnika starijih od 19 godina sa sveučilišnim diplomama.

Istraživanje Eurostudenta koje je provedeno prije nešto više od dvije godine, također je pokazalo da je u Hrvatskoj otežan pristup visokom obrazovanju djeci koja dolaze iz obitelji s nižim prihodima. Svi ovi podaci pokazuju da se i u Hrvatskoj negativni trend jaza između djece iz bogatijih i siromašnijih roditelja ponavlja iz godine u godinu. Stoga, stručnjaci s pravom upozoravaju na opasnost da bi sustav višeg obrazovanja mogao pridonijeti daljnjem raslojavanju društva.

Posljednje izvješće Eurostata u 2013. godini donosi podatke prema kojima od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj, čiji broj prelazi 360.000, čak 52,8 posto čine mlađi od 30 godina. Stoga, u takvo nepovoljnoj situaciji u kojoj se mladež danas nalazi problem postaje i činjenica kako studiranje sve češće za mlade postaje samo odgoda suočavanja s neuspjehom na tržištu rada.

Je li Vas obrazovanje pripremilo za život?

Kako bi se jaz smanjio, već se nekoliko godina raspravlja o univerzalnom i obveznom predškolskom odgoju čime bi tzv. mala škola postala obveza svakog šestogodišnjaka i svake šestogodišnjakinje. No, ako se osvrnemo na američka istraživanjima, djeca bi s predškolskim odgojem trebala krenuti mnogo ranije. Nažalost, nedostatak kapaciteta u vrtićima problem je koji je već godinama prisutan u našoj zemlji te je zasad ideja ranog obrazovanja sve djece utopijski san.

Osim rasprave je li predškolsko obrazovanje potrebno i od koje godine, smatram izuzetno bitnim (i zanemarenim) razmisliti na koji način bi se njemu trebalo pristupiti. Bombardiranje jednog petogodišnjaka ili petogodišnjakinje činjenicama i hrpom podataka teško može biti produktivno te korisno za njegov razvoj. Ponekad mi se čini kako sustav obrazovanja (kojim se toliko dičimo) zaglupljuje našu djecu. Oni postaju računala u koja se neprestano i svakodnevno unosi hrpa podataka koja nakon nekog vremena nestane ili čini nepovezani kaos činjenica u njihovim glavama. Uz to kreativnost i poticanje na vlastiti angažman u obrazovanju ili sudjelovanje u neformalnom obrazovanju sve su češće iznimka, a ne pravilo.

Stoga, rasprave njemačkih stručnjaka/inja su važne. Djeca najbolje uče kroz igru te ukoliko su u tom procesu aktivna. Interaktivnost je preduvjet dobrog učenja te može biti dobra priprema za život. Takva će djeca možda od najranije dobi naučiti da je njihova aktivna participacija u svakodnevici zaista važna i nužna.

Hrpa podataka koje ste usvojili u životu vas je naučila što točno? Možete se prijaviti na neki nagradni kviz i osvojiti primamljivu svotu novca. Ako uz to imate sreće, naravno. No, ako ne znate funkcionirati u svakodnevici i niste produktivni na tržištu za koje bi vas obrazovanje trebalo pripremiti – Uzalud vam trud, novac i fakulteti.

Tagovi: bogati, djeca, edukacija, hrvatska, imovinski status, jaz, mogućnosti, njemačka, obrazovanje, odgoj, predškolski odgoj, roditelji, sad, siromašni, škola, struktura, visoko obrazovanje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM