Sa stavom

AFIRMATIVNE PORUKE

Odgovor na verbalno nasilje – This is not a Wife Beater

Odgovor na verbalno nasilje – This is not a Wife Beater

Neprofitna kampanja This is Not a ‘Wife Beater’ propituje vezu jezika, stavova, stereotipa i ponašanja koji relativiziraju i minimaliziraju nasilje u obitelji. Pokrenuta je Australiji, a pogonjena je volonterskim entuzijazmom šačice aktivistkinja. Alisa Drašković pokrenula je ovaj projekt kako bi promoviranjem pozitivnog nazivlja naglasila važnost kvalitetnih veza, te sigurnih i inkluzivnih zajednica.

Afirmativne poruke odlučila je naglasiti linijom plavih majica s natpisom za svakog/u člana/icu zajednice: za partnere/ice, obitelji, djecu, ljubavnike/ce itd. Svaki natpis se odnosi na različite veze koje gajimo s ljudima, a koji se nalaze unutar intimnog kruga u kojem se i događa obiteljsko nasilje.

{slika}

Sve je zapravo počelo u 2013. godini, dok je radila na Odjelu za žene Australskog Nacionalnog Sveučilišta. “Kada sam čula termin “siledžijka” (Wife Beaterskroz me streslo. Zašto se referiramo na odjevni predmet na način da ga povezujemo s nasiljem nad ženama? Nije mi imalo smisla i željela sam izazvati i druge ljude da malo promisle o tome”, objašnjava za Libelu Drašković.

Prihod od prodaje majica će biti doniran organizacijama koje se bore protiv nasilja u obitelji. Kampanja funkcionira na volonterskoj bazi, a Alisa je vodi uz svoj redovan posao.

{slika}

Alisa Drašković navodi: “Iznenadilo nas je koliko smo dobile podrške od političara/ki koji su aktivni/e na lokalnoj i nacionalnoj razini, lokalnih obrta, udruga, ali i šire zajednice u Canberri. Nacionalni mediji su popratili kampanju, a to doista nisam očekivala. No, kada čitam neke komentare na Facebooku, rastužim se. Previše ljudi nije zainteresirano, ne žele naučiti, ignoriraju problem i ne shvaćaju koncept. Nasilje nad ženama je veoma rasprostranjeno u Australiji i ljudi su nesvjesni veze između jezika i ponašanja, tako da je za očekivati da će se i dalje omalovažavati i odbijati kampanja koja to pokušava osvijestiti“.

{slika}

Često se događa da se u svakodnevnom razgovoru tematizira nasilje kroz šaljivost, npr. ako osoba “zaradi” masnicu tijekom bavljenja sportom, netko će se pojaviti i reći: ‘Aha, sigurno si se zabila u vrata, zar ne? Pala niz stepenice?’ Banaliziramo nešto što je izuzetno opasno. Radi se o tome da malo promislimo što govorimo i na koji način govorimo o obiteljskom nasilju, te na koji način reagiramo. Nije stvar samo u donošenju zakona. Na cijeloj zajednici je da učini razliku”, zaključuje Alisa Drašković.

S obzirom na poprilično česte i šokantne unose na naš Stup srama, možda je vrijeme da se i Hrvatskoj uprizori neka slična kampanja. U 2014. godini je skupina aktivistkinja osmislila i provela akiciju “Operi jezik“, kojoj je namjera bila pokazati kako jezik perpetuira seksističke obrasce i pridonosi zadržavanju statusa quo. Možda je vrijeme za neke nove aktivističko-lingvističke pothvate u maniri australskih kolegica. 

{slika}

{slika}