Sa stavom

03.10.2016. 06:43:25 - Libela/fAKTIV

iz pera crkve i njezinih pomo鎛ih udruga

Ovo je 8 naj鑕规ih mitova o poba鑑ju

(Foto: fAKTIV)

萳anice feministi鑛og kolektiva fAKTIV u srijedu su performansom pred Zagreba鑛om katedralom poru鑙le Katoli鑛oj crkvi da prestane zadirati u sekularni prostor te aktivno raditi na ugro綼vanju seksualnih i reproduktivnih prava 緀na. Povodom Globalnog dana akcije za siguran i legalan poba鑑j razbile su 8 tanjura s 8 naj鑕规ih mitova koje Crkva i njene pomo鎛e udruge 筰re javnim prostorom. Osim doslovnog razbijanja tanjura s mitovima, fAKTIV-ke su iznijele i argumentaciju za svaki razbijeni mit: 

1. Poba鑑j je dostupan svima u Hrvatskoj - MIT

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu鑙vanje o ra餫nju djece koji definira poba鑑j kao medicinski zahvat koji se vr筰 na zahtjev trudne 緀ne te jam鑙 緀nama pristup ovoj vrsti lije鑞i鑛e usluge pod uvjetima propisanim samim zakonom. Vi筫 istra緄vanja provedenih zadnjih godina pokazalo je kako se poba鑑j na zahtjev ne vr筰 u svim bolnicama u okviru dr綼vnog sustava zdravstvene za箃ite koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo, naj鑕规e se opravdavaju鎖 prizivom savjesti lije鑞ica/ka. Ukoliko bolnica nije sposobna osigurati 緀nama pristup poba鑑ju na zahtjev, propisi ure饀ju kako je Ministarstvo zdravlja zadu緀no omogu鎖ti dostupnost ove zdravstvene usluge u odre餰noj ustanovi. Kao posljedica izra緀ne autonomije lokalnih bolnica koje ne 緀le vr筰ti poba鑑j na zahtjev i nepostojanja odgovornog mehanizma Ministarstva zdravlja koji bi vr筰o kontrolu dostupnosti  poba鑑ja u dr綼vnom sustavu zdravstvene za箃ite, javljaju se izra緀ne regionalne razlike. Tako su 緀ne iz manjih sredina ili ruralnih krajeva prisiljene vr筰ti poba鑑j u udaljenijim gradovima, naj鑕规e urbanim sredinama. Od bolnice od bolnice razlikuju se i cijene zahvata.

Prema  istra緄vanju iz 2014. godine , prosje鑞a cijena poba鑑ja iznosila je 1.840 kuna, najni綼 cijena zabilje緀na je za OB Slavonski Brod (860 kuna), a najvi筫 za OB Dubrovnik (3000 kuna). Od kirur筴og poba鑑ja jeftiniji je medikamentozni poba鑑j, ali se trenuta鑞o izvodi samo u KBC Rijeka. Previsoka cijena drugi je 鑙mbenik koji znatno ograni鑑va dostupnost poba鑑ja 緀nama. Siroma筺e i/ili nezaposlene 緀ne, one iz ekonomski nerazvijenih krajeva, kao i druge koje se nose s ote綼nim financijskim i 緄votnim uvjetima, te筴o 鎒 ili nikako namaknuti sredstva za zahvat i dodatne izdatke poput tro筴a prijevoza do najbli緀 bolnice koja vr筰 poba鑑j na zahvat. Sve u鑕staliji priziv savjesti, socijalna neosjetljivost i autonomija bolnica pri odre餴vanju cijena poba鑑ja te status quo Ministarstva zdravlja izravno utje鑥 na dostupnost poba鑑ja svim 緀nama u Hrvatskoj.

2. 甧na koja je pobacila vi筫 ne mo緀 zatrudnjeti - MIT

Ovo je na綼lost vrlo rasprostranjen mit 鑙ja je svrha izazivanje straha kod 緀na, a dana筺ja retorika kampanje protiv poba鑑ja fokusira na to kako je zdravstveno opasan. Radi se o klasi鑞oj proizvodnji straha koja ima za posljedicu uvjerenje kako je sâm postupak poba鑑ja iznimno riskantan, iako stru鑞e studije potvr饀ju da je legalni poba鑑j sigurniji od nekih uobi鑑jenih medicinskih postupaka (primjerice, od operacije umnjaka). Novija istra緄vanja (poput pro筶ogodi筺jeg opse緉og istra緄vanja Medicinskog Centra u Tel Avivu koje je uklju鑙lo 13 tisu鎍 緀na) ukazuju kako ne postoji niti jedna razlika u komplikacijama kod za鑕鎍 kod 緀na koje su prethodno imale abortus i onih koje nisu. Stru鑞jaci/kinje za reproduktivno zdravlje, istra緄va鑙/ce i ginekolozi/ginje u praksi jasno tvrde kako se 緀ne koje se odlu鑕 na abortus ne bi trebale zabrinjavati za svoje reproduktivno zdravlje i mogu鎛ost za鑕鎍 zbog ovog medicinskog zahvata. Svaka 緀na, osim prava na vlastite odluke o svom tijelu i reproduktivnom zdravlju, ima pravo i na stru鑞u, informiranu, znanstveno i prakti鑞o utemeljenu potpunu zdravstvenu skrb umjesto na opasna i la緉a zastra筰vanja posljedicama poba鑑ja kakva nude" navodne "klinike za poba鑑je".

3. Poba鑑j izaziva psihi鑛e pote筴o鎒 - MIT

Ve鎖na 緀na nakon samog postupka ima najnormalnije pomije筧ne osje鎍je koji su uglavnom kondicionirani i uzrokovani stigmom i negativnom dru箃venom percepcijom, kao i mitovima i zastra筰vanjima koji prate ovaj medicinski postupak. No, recentna istra緄vanja (npr. Instituta Guttmacher) nedvojbeno pokazuju da velika ve鎖na 緀na (95 posto) ne鎒 za綼liti zbog svoje odluke, te da naposljetku smatraju kako je odluka na poba鑑j bila ispravna. Nema dokaza da 緀ne koje su odlu鑙le prekinuti neplaniranu trudno鎢 vi筫 pate od mentalnih pote筴o鎍 od 緀na koje iznesu neplaniranu trudno鎢.

Ameri鑛o udru緀nje psihologa (APA) u svom izvje箃aju isti鑕 kako neplanirane trudno鎒 uzrokuju emocionalni stres, te da nema dokaza da prekid neplanirane trudno鎒 uzrokuje ve鎖 stres od prvobitnog. Negativni osje鎍ji nakon poba鑑ja nisu isto 箃o i uvjerenje kako poba鑑j nije bio dobra odluka, a jedan od najzna鑑jnijih faktora koji utje鑕 na kvalitetu mentalnog zdravlja je odgovorno dono筫nje odluka – 箃o odluka 緀ne o prekidu ili izno筫nju neplanirane trudno鎒 jest.

4. Poba鑑j je ubojstvo djeteta - MIT

Temeljno ljudsko pravo 緀ne je da odlu鑥je o broju, razmaku i vremenu ra餫nja ili ne ra餫nja. Opredjeljenje za poba鑑j nije ubojstvo jer se plod ne mo緀 razvijati u potpunoj neovisnosti o 緀ninom organizmu. Opredjeljenje za poba鑑j je odluka o neizno筫nju ne緀ljenog ploda u svom tijelu, odluka o nepreuzimanju materinstva (ili odluka o ne-trudno鎖) u datim okolnostima i u konkretnom 鑑su. Poba鑑j je legalan medicinski zahvat i nije ubojstvo, a najmanje je ubojstvo djeteta s obzirom na to da fetus jednostavno nije dijete. Zabrana poba鑑ja je 鑙n prisile nad 緀nom koji dokida njenu slobodu samostalnog odlu鑙vanja i pravo na vlastito tijelo i reprodukciju. 甧ne imaju pravo odluke na izbor bez uplitanja "tre鎒 osobe".

5. Zabranom poba鑑ja 箃itimo 緄vot - MIT

Iako inicijative koje se zala緐 za zabranu poba鑑ja nagla筧vaju kako je njihov primaran cilj za箃ititi 緄vot, istovremeno pokazuju nezainteresiranost i djeluju nau箃rb 緀ne, njezinih reproduktivnih prava, zdravlja i 緄vota. Te綼 dostupnost legalnog poba鑑ja, a naro鑙to njegova zabrana vode do sve ve鎒g broja ilegalnih i nesigurnih poba鑑ja koji mogu imati te筴e posljedice po 緀nino zdravlje ili uzrokovati njezinu smrt. Osu餴vanje 緀na koje su pobacile ili se raspituju o mogu鎛ostima poba鑑ja utje鑕 na psihi鑛o zdravlje 緀ne. Manipulacija informacijama i izno筫nje la緉ih podataka kojima se slu緀 razli鑙te inicijative utje鑥 na mogu鎛osti kvalitetnog i pravovremenog informiranja o poba鑑ju te ote綼vaju 緀ninu slobodu odlu鑙vanja. 甧na ima pravo na autonomiju nad svojim tijelom i samostalno dono筫nje odluke o poba鑑ju. Teret trudno鎒 i prisilan porod, odnosno podre餴vanje 緀nskog tijela u korist razvoja potencijalnog ljudskog 緄vota imaju dugotrajne posljedice na fizi鑛o i psihi鑛o zdravlje 緀ne. Posljedice zabrane poba鑑ja i nametanja materinstva ne manifestiraju se samo kroz ugro綼vanje 緀ninog zdravlja, ve i kroz naru筧vanje njezinih 緄votnih planova i perspektive te socioekonomskih uvjeta i kvalitete 緄vota.

6. Uvo餰njem spolnog odgoja pove鎍t 鎒 se broj poba鑑ja - MIT

Brojnim istra緄vanjima pokazalo se da se upravo uvo餰njem kvalitetnog spolnog odgoja stopa spolno prenosivih bolesti, ne緀ljenih trudno鎍 i poba鑑ja smanjila. U SAD- u se primjerice u ve鎖ni 筴ola promi鑕 zdravstveni odgoj temeljen samo na apstinenciji, dok se u europskim razvijenim zemljama o tome daleko otvorenije govori. Statistike pokazuju da je broj poba鑑ja ve鎖 u SAD-u nego europskim zemljama. Nadalje, kada se usporede dr綼ve SAD-a koje u 筴olama promi鑥 isklju鑙vo apstinenciju sa dr綼vama u kojima 筴ole imaju kvalitetniji zdravstveni odgoj vidimo iste podatke -  i maloljetni鑛a trudno鎍 i broj poba鑑ja ve鎖 je u dr綼vama bez zdravstvenog odgoja, odnosno s nekvalitetnom verzijom istog. ﹖o se vi筫 promovira apstinencija, a spolni odgoj zatire, ve鎖 je broj poba鑑ja.

7. Ginekolozi moraju imati pravo na priziv savjesti - MIT

Ginekolozi/ginje su obvezni/e po箃ivati prava pacijentica u reproduktivnoj medicini te njihovu dobrobit smatrati svojom prvom i osnovnom brigom.

U reproduktivnoj medicini uglavnom se govori o negativnom prizivu savjesti tj. o odbijanju vr筫nja nekih medicinskih postupaka koji su dio propisane ginekolo筴o-opstetri鑛e prakse. Takav je priziv 鑕sto religijski, jo 鑕规e ideolo筴o-politi鑛i motiviran i ne obazire se na profesionalne obaveze lije鑞ika/ca i drugih medicinskih radnika/ca prema pacijentici. Profesionalna udru緀nja koja nastoje pomiriti interese obiju strana i razrije筰ti koliziju do koje neminovno dolazi kada se suprotstave profesionalni, eti鑛i standardi i savjest priziva鑑 uvijek isti鑥 prvenstvo lije鑞i鑛ih profesionalno-eti鑛ih obveza prema pacijentici, a osobni priziv savjesti ostaje sekundaran i ograni鑕n. Neki vide potrebu zabranjivanja prigovora savjesti u medicini. To su, me饀 鑜anicama EU-a, uostalom ve u鑙nile 萫筴a, ﹙edska, Finska, Island i Bugarska.

Sloboda priziva savjesti ne smije ugro綼vati slobodu 緀ne niti prelaziti granice odre餰ne zakonom. Me饀tim, u Hrvatskoj se doga餫 to da lije鑞ici pod izgovorom priziva savjesti odbiju izvr筰ti abortus u javnoj bolnici, no istu pacijenticu naru鑕 u privatnu kliniku gdje taj medicinski zahvat prika緐 kao ne箃o drugo. Budu鎖 da se poba鑑j prema zakonima RH mo緀 provoditi samo u javnim bolnicama, takvom praksom se kr筫 legislative, ali i dovode 緄voti pacijentica u opasnost. Uz to, statistike o obavljenim poba鑑jima koje svake godine objavljuje HZJZ stoga ne mogu prikazati to鑞u sliku prekida trudno鎒 u Hrvatskoj.

8. Zabrana poba鑑ja dovodi do demografskog rasta - MIT

U Hrvatskoj se veliki naglasak stavlja na populacijsku politiku s obzirom da natalitet ve godinama pada. Jedna od stvari koja se spominje u tom kontekstu je i zabrana abortusa. Me饀tim, istra緄vanja su pokazala da se stope ra餫nja ne mogu promijeniti ograni鑑vanjem prava na poba鑑j. Podaci pokazuju kako razvijene europske zemlje koje bilje緀 demografski rast jesu one koje pru綼ju socijalnu podr筴u 緀nama koje se odlu鑕 postati majkama.

Sustavno i sistematsko promi筶janje mjera pronatalitetnih politika dovodi do demografskog rasta, a ne zabrana medicinskog zahvata. Ekonomske i socijalne mjere jesu te koje mogu pridonijeti odluci da 緀na postane majka ili da se odlu鑙 za vi筫 djece jer podrazumijevaju kako 鎒 ona imati siguran i adekvatno pla鎒n posao, pravo na porodiljni dopust te podr筴u socijalnih servisa.

Demografska 鎒 se slika pobolj筧ti kada ljudi od svojeg rada budu mogli pristojno 緄vjeti, kada se 緀ne prestanu bojati poslodavcima re鎖 da su trudne zbog velike mogu鎛osti da im zbog toga ne produ緀 ugovor o radu, kada planiranje obitelji prestane biti pitanje standardno upu鎒no 緀nama na razgovorima za posao i kada prestanemo donositi zakone o radu koji trudnicama odri鑥 prava. 

Tagovi: faktiv, feministi鑛i kolektiv, globalni dan akcije za siguran i legalan abortus, katoli鑛a crkva, legalan poba鑑j, mitovi o poba鑑ju, poba鑑j, pravo na poba鑑j

Vezani 鑜anci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM