Sa stavom

31.12.2016. 18:38:57 - Svjetlana Knežević

Što udruge zahtijevaju od Vlade Andreja Plenkovića?

Poruka Vladi: 'Ne samo očuvati LGBTIQ prava, nego raditi na njihovom unaprjeđenju'

Povorka ponosa

Povorka ponosa (Foto: S.K.)

Nakon Vlade Tihomira Oreškovića koja je otvoreno krenula u rat s drugima i drugačijima, civilnim društvom i medijima, kulturom i licitirajući ljudskim pravima, Vlada Andreja Plenkovića započela je svoj mandat 'braneći europske vrijednosti' i naglašavajući kako neće doći do erozije ljudskih prava. Međutim, nije dugo trebalo da se koplja krenu lomiti oko ustaša i partizana. Naime, brojni članovi Vlade, pa i sam njezin predsjednik, našli su opravdanje za postavljanje HOS-ove ploče s pokličem 'za dom spremni' u Jasenovcu. Nadalje, iako se nije našao u Andrej's teamu, Zlatko Hasanbegović dobro je uhodao put kojim se nastavilo kretati Ministarstvo kulture. Na marš radikalnih desničara u centru grada vladajući su također mlako reagirali, ostavljajući dojam da će 'čuvare europskih vrijednosti' glumiti samo pred Bruxellesom, dok će se u vlastitom dvorištu nastaviti po starom

Kada su u pitanju LGBTIQ prava, aktualna vlast nije rekla mnogo. Budući da LGBTIQ osobe nisu ciljana skupina HDZ-a i Mosta, na unaprjeđenje njihovih prava inače se niti ne osvrću, zasad su se iz najveće hrvatske stranke samo šturo izjasnili da će 'zadržati postojeće standarde subjektivnih prava osoba koje žive u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu, u skladu sa svim pozitivnim zakonskim i ustavnim odredbama'. Osim toga, na prava LGBTIQ osoba javnost i politika se osvrću često samo 'prigodničarski'. Iz ljudskopravaških organizacija često se čuju kritike kako se o LGBTIQ pravima priča isključivo u kontekstu referenduma o ustavnoj definiciji braka te reguliranja obiteljskih prava, dok je to samo jedan dio prava, a brojna druga područja su zanemarena.

Stoga, Libela je upitala nekoliko udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava, s posebnim naglaskom na LGBTIQ prava, što očekuju od nove vlasti.

"Ovo je prvi put da se HDZ oglasio kad su bili priupitani o LGBTIQ pravima i da su napomenuli da će se prava 'očuvati', ali to jednostavno nije dovoljno. Bitno je cijelo vrijeme uzimati u obzir postojeće zakone pri izradi novih zakona, što prema nacrtu Poreznog zakona, kao i prijedloga za Obiteljski zakon, nije vidljivo, tako da o nekom unaprjeđenju postojećih zakona ne možemo pričati i nova vlast bi itekako trebala uzeti u obzir jedan dio građanki i građana koji su u životnom partnerstvu ili izvanbračnoj zajednici, a koji će biti zakinuti u svojim pravima ako se prihvate postojeći nacrti zakona. Očekujemo provedbu zakona i zaštitu i jednako poštovanje svih obitelji. Jedno je slika koju Vlada želi poslati o sebi prema Europskoj uniji i ostatku međunarodne zajednice, a drugo je što pokazuje građankama i građanima RH svojim djelovanjem, odnosno nedjelovanjem ", kazali su iz Zagreb Pridea.

Daniel Martinović iz Duginih obitelji smatra kako je Vlada dala tek deklarativnu podršku trenutnoj razini prava i zaštite koju uživaju LGBTIQ osobe.

"Od svake vlasti očekujemo unapređenje LGBTIQ prava, po uzoru na EU zemlje poput Španjolske ili Irske. No nažalost, stavovi nove vlasti oko raznih pitanja su nedorečeni, nejasni, te razni dužnosnici pokazuju kako su skloni relativizaciji i trivijaliziranju tema. Tako da trenutno imamo samo mlaku, deklarativnu podršku trenutnoj razini prava i zaštite koju uživaju LGBTIQ osobe, no nemamo nikakav nagovještaj poboljšanja trenutne situacije", kazao je.

"Pitanje je kako bi vladajući reagirali u slučajevima nasilja nad LGBTIQ osobama, no ako je suditi prema dosadašnjim reakcijama na zločine iz mržnje po drugim osnovama, sumnjamo da bi doživjeli oštru osudu i primjerenu reakciju. Svaki zločin iz mržnje potrebno je nedvosmisleno osuditi, žrtvama sustav treba pružiti potpunu podršku, dok bi počinitelji, osim odgovarajuće kazne, trebali proći i kroz procedure poput edukacija kako bi osvijestili svoje predrasude, suočili se s njima, i kako ne bi ponovili takve zločine. Nažalost, čini nam se da naš sustav ima problema već u početku, u samom prepoznavanju zločina iz mržnje", obrazložio je Martinović.

Antonela Marušić iz K Zone, poučena dosadašnjim iskustvima, tvrdi kako ne očekuje ništa od nove vlasti.

"Vlada Andreja Plenkovića tipična je vlada europskih tehnokrata, koja kako najbolje zna ekvilibrira između zahtjeva EU i želja i potreba svog desnog i konzervativnog glasačkog tijela. To samo po sebi nije lagano, ali marljivi đaci iz briselske EU školice svladali su i taj zadatak.  Od njih više ne očekujem ništa, očekivanja usmjeravam prema nama i našoj imaginaciji, moralu i strategijama otpora: direktnom akcijom, samoobranom, nečim trećim", istaknula je Marušić.

Martina Horvat iz GONG-a upozorava da općeniti izostanak sustavne i primjerene pomoći i brige o pravima vlastitih građana dovodi cijelo društvo u situaciju u kojoj se ne vjeruje u pravdu, sigurnost i jednake mogućnosti.

"Optimistično ću reći da ne očekujemo daljnje urušavanje sustava zaštite ljudskih prava, ali nažalost niti njihovo unapređenje. S obzirom na postojeću razinu zaštite to nikako nije dobra prognoza. Svakodnevno smo svjedoci slučajeva kršenja ljudskih prava i izostanka učinkovite sustavne zaštite, od žena koje muževi ili partneri ubijaju, a u javnostima ih se naziva 'drugotnima', preko LGBT osoba ili manjinskih skupina koje su etiketirane kao 'oni drugi' i 'državni neprijatelji' i učestalo su žrtve uličnog i drugih oblika nasilja, nasilje prema novinarima koje se opravdava s političkog vrha, izbjeglice čija prava se kontinuirano krše čak i s razine EU, pa sve do radnica i radnika u tvornicama u stečaju ili koji rade za poslodavca koji ih ne plaća i koji nemaju ni osnovnu razinu sigurnosti. Izostanak sustavne i primjerene reakcije u ovim situacijama pogubno djeluje na ljudska prava svakog od nas i za opći doživljaj sigurnosti i pravde", rekla je Martina Horvat iz GONG-a.

'Nasilje se ne smije tolerirati'

Iz Zagreb Pridea već ranije su upozoravali kako je tijekom 2015. i 2016. porastao broj napada iz mržnje te govor mržnje prema LGBTIQ osobama, iako službena statistika to ne bilježi. Stoga iz Pridea apeliraju na Vladu da jasno da do znanja da u Hrvatskoj nema prostora za širenje mržnje i poticanje na nasilje, kao i da osigura efikasnu provedbu zakona.

"Ukoliko će prešutno odobravati bilo kakav oblik nasilja i mržnje, pritom ne mislimo samo na nasilje nad LGBTIQ osobama, samo se dodatno pokazuje jedno – a to da je novu Vladu strah reagirati na sve glasniju radikalnu desnicu, posebno unutar vlastitih redova. Apeliramo da se svi počinitelji nasilja, odnosno da se svako kršenje zakon RH kazni sukladno težini počinjenog djela", naglašavaju.

Dugine obitelji apeliraju da se, po uzoru na druge zapadne EU zemlje, Vlada jasno i glasno zauzme konkretan stav i pokaže kako uistinu neće tolerirati nasilje nad manjinama u društvu, ne samo kroz riječi nego i kroz djela.

Arian Kajtezović iz Trans Aida i Trans Mreže Balkan smatra da ukoliko ne ispune tu svoju dužnost: "Mi smo tu da ih podsjetimo, ako treba i uz podršku izvana, jer europske i međunarodne institucije mogu vršiti pritisak kad država ne ispunjava svoje dužnosti".

Horvat upozorava da odnos prema nasilju također govori nešto o samoj vlasti.

"Izostanak adekvatne reakcije osude diskriminatornog govora i govora mržnje, veličanja ustaštva i kršenja ljudskih prava pogubno djeluje na cijeli sustav, kao i na osjećaj sigurnosti i povjerenja svakog od nas. Oni koji opravdavaju ili šutke prelaze preko nasilja su jednak problem kao i sami nasilnici", upozorila je Horvat.

"Radi se o kontinuiranom problemu neprijavljivanja nasilja iz mržnje koje je vezano na nepovjerenje prema institucijama zaštite ustavnih vrijednosti (policija) te sankcioniranja povreda tih vrijednosti (sudstvo). Dakle, vraćanje povjerenja u te institucije je nešto sto će dugoročno utjecati i na smanjenje nasilja u društvu, prema bilo kojoj društvenoj skupini", upozorila je Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije.

Što se konkretno traži od Vlade Andreja Plenkovića?

"Na dnevni red Vlade treba biti stavljeno mnogo toga; reforma školstva koja od malih nogu uči toleranciji, zakon o radu koji uistinu štiti i radnike/ce, obiteljski zakon koji prepoznaje potrebe svih obitelji, politika pomoći izbjeglicama umjesto politika bodljikave žice i tako dalje", naglašava Daniel ispred Duginih obitelji.

"Iduća velika bitka se tiče svih koje i koji iz onog ili ovog razloga ne žele ili ne mogu stupiti u brak. Pritom mislimo na sve jasnija zakidanja prava izvanbračnih partnera i partnerica što ima direktan učinak i na prava neformalnih životnih partnera i partnerica. Nadalje, bitna je zaštita LGBTIQ obitelji i zaštita prava stečenih Zakonom o životnom partnerstvu – to je nešto što nam cijela LGBTIQ zajednica treba pomoći jer su ona ta koja će na vlastitoj koži i u svakodnevnom životu osjetiti moguću diskriminaciju. Također se moramo i boriti protiv homofobije i transfobije koja je u sve većem porastu u školama. Naša zajednička bitka je također i ona koja se tiče trenutne kampanje koja želi ženama uskratiti osnovno ljudsko pravo da odlučuju o vlastitom tijelu, kao i borba za radnice i radnike koji su još uvijek žrtve iskorištavanja u korist profita. Sada je vrijeme da svi budemo solidarni i solidarne u našoj borbi i da pokažemo kako ova zemlja nije zemlja neprihvaćanja i mržnje, nego složnosti,   i solidarnosti. Čeka nas mukotrpna borba protiv 1% povlaštenih koji misle da radi svojeg imovinskog stanja mogu diktirati život ostatku koji je već umoran od osnovne borbe za egzistenciju. Vrijeme je da se svi probudimo i stanemo na kraj svima koji nam pokušavaju krojiti živote prema njihovim kriterijima", ističu u Prideu.

Borci i borkinje za ljudska prva ne smiju biti prozvani/e kao izdajice i neprijatelji/ce

 "Zaštita ustavne vrijednosti ravnopravnosti spolova, kroz osiguranje ravnopravne ekonomske i političke participacije žena te adekvatniju zaštitu žena, ali i djece od svih oblika nasilja, zaštita reproduktivnih i seksualnih prava žena (pogotovo dostupnost kontracepcije i abortusa kao medicinske usluge), izgradnja adekvatnih odgojno-obrazovnih ustanova za skrb o djeci (kvalitetni vrtići i dnevni boravci u školama), potpuna zakonska ravnopravnost životnih partnerstava istospolnih parova, zakonska ravnopravnost osoba različitih vjeroispovijesti i onih koji nisu vjernici, zaštita javnih dobara i resursa, zaštita radničkih prava i osiguranje bazične razine socijalnih sigurnosti, drugačiji odnos prema migracijama koji neće stigmatizirati migrante, nego će omogućiti uključivanje", nabrajala je Martina Horvat iz GONG-a.

Horvat je također napomenula kako se ne smije odustati od obrazovne reforme i obrazovanja utemeljenog na kritičkom mišljenju i građanskoj participaciji te demokratizaciji škola i osiguranje uključivosti obrazovnog sustava.

"Osobno mislim da je jako važno zaštiti ljude i sustav od dominacije najagresivnijih te politički i ekonomski najmoćnijih jer mi se čini da je dojam prosječnog čovjeka da se u Hrvatskoj sve rješava ili agresijom ili korupcijom što, kao što sam već navela, izaziva osjećaj nepovjerenja, otuđenosti i nepravde", dodala je.

Međutim, Horvat upozorava i na položaj onih koji/e se bore za ljudska prava i očuvanje jednakosti i sloboda u društvu.

"Puno je borbe ispred nas i nju je jako teško voditi kada se oni koji se zalažu za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnosti, što su ustavne vrijednosti, proziva da su izdajice i državni neprijatelji. U takvim okolnostima teško je graditi međusobno povjerenje i solidarno djelovati što odgovara onima koji su sada u pozicijama moći, ali šteti svima nama građankama i građanima koji jedino zajedničkim snagama možemo izgraditi bolje društvo", zaključila je.

Privatni interes ne smije biti ispred interesa društva

Cvijeta Senta iz CMS-a tvrdi kako se Hrvatska kao društvo treba shvatiti ljudska prava kao univerzalnu vrijednost koja nije stranački obojene.

"Ljudska prava dakle nisu skup vrijednosti koje proklamiraju ovi ili oni već su to prava koja smo zajednički dogovorili, utkali u propise i pridržavamo ih se kao društvo u cjelini, ako želimo opstati. Važno je odrješito se pozicionirati da smanjenje opsega ljudskih prava prema bilo kojoj skupini ne prolazi, jer nema tih privatnih interesa koji mogu biti stavljeni ispred interesa društva u cjelini. Civilno društvo kao i vladajući trebaju otvarati teme koje nas kao društvo ujedinjuju u brizi za najranjivije, kroz pružanje prilika svima da se ostvare u svom punom potencijalu, brizi za okoliš i tu navodno prekrasnu državu u kojoj živimo a koja je zapuštena infrastrukturno, tehnološki i ako mogu tako reći, moralno", smatra Senta.

Prava za trans i inter osobe

Arian Kajtezović iz Trans Aid-a i Trans Mreže Balkan također naglašava da je izuzetno bitna uloga edukacije i osvještavanja cijelog društva – od građana/ki do institucija – da se raznolikost treba slaviti i poštivati, a ne osuđivati.

"Što se tiče trans i inter osoba, očekujemo da država prizna i štiti naše identitete i naša tijela. Naše identitete treba priznati tako što će omogućiti da sve osobe imaju mogućnost promjene osobnih dokumenata ako to žele. Kao što svaka osoba može promijeniti osobno ime, ili navesti koje je religije ili nacionalne pripadnosti, ili se vjenčati bez da vam treba bilo čije odobrenje, mišljenje ili odluka, tako bi trebalo omogućiti da se osobama prizna njihov rodni identitet. A što se tiče naših tijela, treba zakonski osigurati da je zabranjeno raditi nepotrebne medicinske intervencije na bilo kome bez informiranog pristanka same osobe o čijem tijelu se radi. Interspolne bebe i djeca su često podvrgavana tjelesnim intervencijama koje imaju teške posljedice, a nikakvu korist. S druge strane, treba omogućiti svim osobama kojima neki vid tjelesnih intervencija jeste potreban da imaju pristup kvalitetnoj i besplatnoj zdravstvenoj skrbi uz informirani pristanak - bilo da se radi o trans ili inter osobi", pojasnio je.

Hoće li neprofitni mediji preživjeti dvije vlade HDZ-a i Mosta?

"Kao jedan od prioriteta vidim sanaciju štete koja je neprofitnim medijima učinjena od strane prošle Vlade i koja se ne može mjeriti ni s jednom do sada. Naime, u nekoliko mjeseci 'vježbanja strogoće' uspjelo se devastirati i na rub dovesti gotovo sve kulturne i medijske sektore, te pokvariti plodove višegodišnjeg zalaganja kulturnih i medijskih radnika/ca i aktivista/kinja", izjavila je Antonela Marušić iz K zone.

Marušić je podsjetila na sedam hitnih mjera za osiguravanje sustavne zakonodavno-institucionalne potpore medijima i novinarskom radu, koje je Mreža emancipacije predložila ovog ljeta budućoj vlasti.

"Nina Obuljen nam je obećala da će slušati kulturnjake i ljude iz struke, ali prema svemu što smo do sada vidjeli očito je da će slušati tek upute iz 'središnjice', neće se hvatati u koštac s riskantnom potporom neprofitnim medijima, već će ustrajati na povlačenju svog ministarstva iz programa potpore ovom sektoru", kazala je.

Željka Vučković iz K zone dodaje kako neprofitni mediji nemaju luksuz čekati razradu  nove medijske strategije i razvoj nekog novog modela financiranja.

"Slažemo se da je promjena dosadašnjeg institucionalnog modela financiranja bila potrebna, no rez koji je napravljen za vrijeme ministra Hasanbegovića nije napravljen s ciljem unaprjeđenja načina financiranja, već s ciljem razaranja neprofitnih medija i civilnog društva. Da tomu nije bilo tako, ministar je nužno trebao nastaviti s potporom te paralelno razvijati novi model, a ne neprofitne medije praktično staviti na čekanje, koje mnogi neće preživjeti. Svjesni/e smo da je ministrica Obuljen Koržinek istaknula prijedlog da se u tzv. prijelaznom razdoblju potpora osigura kroz Zakladu za razvoj civilnog društva, te naglašavamo da neprofitni mediji nisu u poziciji da mogu čekati višemjesečne dogovore i pregovore na višoj razini. Odluka koja će osigurati nastavak rada neprofitnih medija potrebna je hitno, jer prvi kvartal 2017. godine trenutno djeluje vrlo crno i besperspektivno", zaključuje Vučković.

_________________________________________________________________________________________

*Tekst je objavljen uz podršku Ureda za financijske mehanizme Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu projekta udruge Zagreb Pride - "Prema održivom pokretu za ostvarivanje LGBTIQ prava".

Tagovi: andrej plenković, antonela marušić, arian kajtezović, cms, cvijeta senta, daniel martinović, dugine obitelji, gong, javne politike, k zona, lgbtiq, lgbtiq prava, ljudska prava, marta horvat, obiteljski zakon, očekivanja od nove vlade, trans aid, trans mreža balkan, vlada, zagreb pride, Željka vučković

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM