Centar za mirovne studije (CMS) je nevladina, neprofitna udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira i poštivanja ljudskih prava, povezujući obrazovanje, istraživanje, aktivizam i rad na javnim politikama. CMS je izrastao iz različitih oblika izravne izgradnje mira u Zapadnoj Slavoniji, a osnovan je 1996. godine u Pakracu.
Goran Božičević, voditelj Centra za mirovne studije, navodi kako se o potrebi osnivanja CMS-a pričalo još 1993. godine u uredu Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu. Razgovaralo se kako će Mirovne studije biti potrebne kada završi rat na prostoru bivše SFRJ, kao refleksija na sva ratna i anti-ratna događanja i priprema da se ratovi ne ponove. Sredinom 1995. godine Goran Božičević počinje intenzivno raditi na pripremi tzv. treninga za voditelje projekata socijalne obnove. Ideja je bila multiplicirati iskustva Voditeljskog projekta Pakrac, pokrenuti slične kampove s međunarodnim volonterima i na drugim rubnim područjima s tadašnjom “Republikom Srpskom Krajinom”, omekšavati tu granicu, tada i bojišnicu. Ali 1995. je godina Bljeska i Oluje, nestanka RSK, te se umjesto zamišljenog treninga krajem listopada održava petodnevna MIRamiDa – prvi trening iz izgradnje mira u post – YU zemljama, s 11 sudionica/ka iz Hrvatske i BiH, te čak 19 voditelja/ica i predavača/ica iz Hrvatske, Srbije, UK, Poljske, Kanade…
Mladi i nenasilje
Stvoreni su temelji organizacije, struktura i kostur, te je u proljeće 1997. godine registriran Centar za mirovne studije. Donosi se odluka o prelasku iz Pakraca u Zagreb, glavni argument bio je da CMS želi raditi programe širom Hrvatske i regije, što je lakše činiti sa sjedištem u Zagrebu. Unatoč teškom otporu akademske zajednice, dijela NVO-a i istaknutih pojedinaca u jesen 1997. godine pokrenute su Mirovne studije u Zagrebu. Prva generacija polaznika dala je veliki doprinos izgradnji mira u Hrvatskoj i šire, razvojem niza edukacijskih i drugih programa za mlade, vjernike, branitelje, stradalnike, te kroz nagrađivane novinske članke.
Sandra Benčić, programska voditeljica CMS-a, kaže: “Namjeravamo nastaviti i produbiti rad na izgradnji kapaciteta nastavnika i obrazovnih institucija za uvođenje Građanskog odgoja u odnosu na komponentu mirovnog obrazovanja, stvaranje vještina za nenasilnu transformaciju sukoba i poštovanje ljudskih prava. U tom smislu preliminarno nam je odobreno financiranje u sklopu I komponente IPA-e za razvoj civilnog društva u sklopu Natječaja “Mladi i nenasilje”. Nadalje, fokusirat ćemo se na borbu protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije na etničkoj osnovi gdje namjeravamo provesti prvo nacionalno istraživanje o prevalenciji razisma i ksenofobije među općom populacijom, jačati kapacitete nadležnih tijela i organizacija za primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije, pružati pravnu pomoć žrtvama diskriminacije i zločina iz mržnje, te inicirati donošenje akcijskog plana borbe protiv rasizma i ksenofobije. Također, započinjemo rad s navijačkim skupinama; u prvom redu onima koje se zalažu za nenasilje i toleranciju poput Bijelih anđela (navijači Zagreba) , ali isto tako želimo raditi i na transformaciji nasilja među navijačkim skupinama koje su prepoznate kao ‘rizične’. Velik dio rada biti će i dalje orijentiran na pružanje pomoći tražiteljima azila, te pomoći onima koji su dobili azil u integraciji u hrvatsko društvo, te rad na praćenju rada sudova u pogledu zaštite prava izbjeglica. U pogledu rada na ljudskoj sigurnosti, naša članica raditi će u Povjerenstvu za nadzor rada policije (postupanje policije, prekoračenja ovlasti i povreda prava građana), a već radimo i na prijedlogu zakonske regulacije općeg civilnog nadzora nad mjerama tajnog prikupljanja podataka a koje bi u budućnosti preveniralo afere kakvima smo svjedočili u posljednjim mjesecima.
Mirovni studiji su otvoreni građanima i građankama iznad 18 godina koji se žele educirati iz tema koje program obuhvaća i osnažiti za aktivan pristup svojim zajednicama, koji su spremni za propitivanje zadanih obrazaca ponašanja i razmjenu vlastitih iskustava s ciljem zajedničkog učenja. Mirovni studiji koriste metodologiju iskustvenog i participativnog učenja, te radioničarski pristup kombiniran sa teorijskim predavanjima nenasilja i ljudskih prava.
U centru za mirovne studije postoji mogućnost volontiranja, kao i intershipa. Prvenstvo volontiranja u CMS-u imaju polaznici/e Mirovnih studija. Do danas najviše volontera/ki uključeno je u rad sa tražiteljima azila.
Etabliranje sigurnosnih mehanizama
CMS vjeruje kako je u nadolazećem periodu važno sve više prihvaćati, promovirati i razumjeti koncept ljudske sigurnosti, primarno prilikom transformacije klasičnih sigurnosnih institucija. Ljudska sigurnost polazi od sigurnosti svakoga pojedinca i zadaća joj je uspostaviti sigurnosne mehanizme koji se neće primarno temeljiti na kolektivu, već na potrebama svakog člana društva. U tom smislu CMS radi na promociji koncepta ljudske sigurnosti u domaćim i međunarodnim sigurnosnim politikama, fokusirajući se posebno na rad policije, sigurnosno-obavještajnog sustava i vojske.
Jedno od univerzalnih ljudskih prava je pravo na slobodu od diskriminacije i pravo na jednako postupanje, a zaštita jednakosti i nediskriminacija je temeljna vrijednost razvijenih demokratskih društava. Danas je u nedovoljno razvijenoj demokraciji koja obilježava hrvatsko društvo, potreba za stvaranjem okruženja koje garantira jednako postupanje, važan i velik dio šireg okvira izgradnje mira kojom se CMS bavi. CMS najviše se bavi posljedicama promjena koje su se dogodile u ovom “našem” dijelu svijeta i koje su trajno promijenile identitete prostora i života ljudi.
CMS kontinuirano radi na poboljšanju zaštite ljudskih prava u RH čije je poštivanje preduvjet trajnom i održivom miru. Zalažu se za povećanje standarda zaštite ljudskih prava edukacijom i razmjenom iskustava o korištenju Europskog suda za ljudska prava kao krajnje instance kojoj se obraćaju kada zakaže nacionalno pravosuđe.
Od 2003. godine CMS u svom radu važnom drže temu ljudskih prava stranaca, osobito tražitelja/ica azila i nezakonitih migranta/ica. Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim izbjeglicama koje osjećaju osnovan strah od proganjana zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, zbog boje kože, religijskog vjerovanja, pripadnosti određenoj političkoj skupini ili zbog drugačijeg političkog mišljenja.
CMS zalaže se da se sadržaji, vrijednosti i metode obrazovanja za mir uključe u formalni obrazovni sustav. Sadržaji obrazovanja za mir zapravo su temeljne životne kompetencije, a njihovo usvajanje dugoročan je doprinos prevenciji nasilja u društvu. Temeljni sadržaji obrazovanja za mir su nenasilna komunikacija i transformacija sukoba, nenasilno djelovanje, usvajanje vrijednosti zaštite ljudskih prava, poticanje suradnje, izražavanje vlastitih identiteta i uvažavanje različitosti, kritičko mišljenje, aktivno rješavanje problema i aktivan odnos prema zajednici.
{slika}
Izgradnja mira kao kulturna baština
Naravno, mirovna edukacija i dalje ostaje fokus djelovanja; tako ćemo ove godine implementirati ovu (2012/2013) g. Mirovnih studija kao 15tu po redu, a u pripremi je i unapređenje programa koji sljedeće akademske godine ide na certifikaciju kao program obrazovanja odraslih. Djelovanje na pitanjima izgradnje mira u lokalnim zajednicama vidljivo je kroz rad na povratku izbjeglica (prvenstveno srpske nacionalne manjine) i afirmaciji njihovih prava. Osim direktnog rada u lokalnim zajednicama ove godine organizirati ćemo u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom ljetni filmski festival na temu Izgradnje mira i zaštite ljudskih prava, te međunarodnu konferenciju na temu zajedničke kulturne baštine i značaja za pomirenje izjavila je Sandra Benčić.
Ona navodi prošle godine započeli smo raditi na konstituiranju kapaciteta organizacija civilnog društva u sklopu razvojne pomoći RH; naime RH sada postaje i zemlja donator i financirati će projekte u manje razvijenim područjima ili područjima u kojima se događaju sukobi kako bi doprinijela ravnomjernom razvoju (do sada je Hrvatska uglavnom bila zemlja primateljica pomoći). U tome imamo vrlo dobru suradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova i 32 organizacije civilnog društva koje su okupljene u Mreži za razvojnu pomoć. CMS će se 2013. godine aktivirati i na području praćenja vladinih ekonomskih politika i njenim utjecajem na građane, posebno one koji spadaju u najranjiviju populaciju; kako bi mogli davati kompetetne prijedloge osnovat ćemo konzultativno tijelo (Ekonomsko-socijalno vijeće CMS-a) sastavljeno od stručnjaka, aktivista i znanstvenika sa područja ekonomije i socijalnih znanosti.
Mišljenje Sandre Bečić je kako se problemi financiranja organizacija civilnog društva mogu svesti na dva prioriteta: fokusiranost donatora na tzv. projektno financiranje koje onemogućuje rad na dugoročnim društvenim promjenama, te nedostatak i sve veće rezanje sredstava za tzv. watchdog organizacije, odnosno organizacije koje prate, kritiziraju i reagiraju na različite vladine ili druge politike kojima se ugrožavaju temeljni postulati pravne države, kvaliteta demokracije i poštovanje ljudskih prava.
CMS vjeruje da gradeći mrežu educiranih i mirovno orijentiranih građana iz svih društvenih sektora pridonosi kreiranju aktivnog i utjecajnog civilnog društva. Organiziranjem javnih događanja i akcija žele utjecati na javnost, medije i vladu, te ih potaknuti na uključivanje u simultane procese suočavanja s prošlošću, artikulaciju mirovnih politika i implementaciju programa izgradnje mira.
Članovi CMS imaju viziju socijalno pravednog društva koje funkcionira na temeljima i vrijednostima pravičnosti, čovjekoljublja i sudjelovanja građana u rješavanju pitanja zajednice. To je društvo u kojem svaki pojedinac može ostvariti svoje potencijale u skladu sa općim vrijednostima, ali i društvo različitosti i tolerancije kao aktivnog procesa.
