U fokusu

#egyptianwomenrevolt

Ženska revolucija u Egiptu. Napokon!

Ženska revolucija u Egiptu. Napokon!

stories (freepik.com)

Egipat doživljava revoluciju, a pokrenule su je žene. Ne marširaju ulicama Kaira ili Aleksandrije, nego ruše sustav u prostoru koji je tih koliko je snažan. Društvene su mreže bojno polje arapske avangarde.

Egipćanke na Facebooku, Twitteru i Instagramu objavljuju svjedočanstva o napadima, zastrašivanju i silovanju koje su doživjele od strane članova obitelji i kolega, od nadređenih, profesora i učitelja. Mnoge žene imenuju počinitelje, a neke objavljuju i razgovore u kojima im nasilnici prijete.

Novinari_ke objavljuju podatke humanitarnih organizacija kojima se žene koje su doživjele nasilje mogu obratiti, a društvene mreže preplavili su hashtagovi poput #WeStandWithYou i #egyptianwomenrevolt.

Mnogi_e muškarci i žene pokazali_e solidarnost. “Nadam se da se egipatsko društvo može promijeniti jer je ovo poput virusa”, napisala je na Facebooku jedna žena. “Nema opravdanja za seksualno uznemiravanje”, komentirao je jedan čitatelj.

Izgleda da je #MeToo pokret stigao i do Egipta. Napokon.

Viralna video kampanja otkriva koliko je seksualno nasilje rašireno u Egiptu i koliko je snažna želja da se nešto poduzme. Video prvo prikazuje jednu ženu; zatim se slika razdvaja na dvije, zatim na četiri i tako dalje. Slike se izmjenjuju sve brže, sve više i više žena gleda u kameru i izgovara na arapskom: “Zlostavljana sam”. Video završava deprimirajućom izjavom: golem je broj žena doživjelo seksualno uznemiravanje. To dokazuju i istraživanja prema kojima je gotovo 99 posto Egipćanki doživjelo seksualno uznemiravanje. Ali žene su tek sada počele dijeliti svoja iskustva i pozivati počinitelje na odgovornost. U zemlji u kojoj ženska prava tako malo znače, to je izvanredno.

Mnogi nikada nisu pročitali Kuran

Muškarci slijede žene na ulici, dodiruju ih u prolaz ili ih u prenatrpanim autobusima hvataju za grudi. Strah od silovanja dio je svakodnevice mnogih žena u Egiptu. Iako je seksualno nasilje zabranjeno zakonom, počinitelje se uglavnom ne procesuira. Mnoge se žene boje prijaviti počinitelja. Uvjerene su da su same krive jer se, primjerice, izazovno odijevaju ili putuju bez pratnje. Patrijarhalne strukture duboko su ukorijenjene u egipatsko društvo. Mnogi muškarci vjeruju da imaju pravo disciplinirati svoje supruge i kćeri, te kazniti svaki pokušaj autonomije. Ponekad to opravdavaju religijom – iako mnogi nikada nisu čitali Kuran, koji, usput rečeno, kaže da su žene i muškarci jednaki pred bogom. Ipak, i majke, bake i tete od samog rođenja maltretiraju djevojčice i inzistiraju na navodnoj važnosti tradicije.

Sve se više mlađih žena i muškarca odupiru ovoj nejednakosti. “Dosta je bilo” jedan je od slogana pokreta na društvenim mrežama. Učinci kampanje očituju se i u stvarnom životu: sve više žena zlostavljanja prijavljuje policiji, koja zatim započinje istrage; osumnjičeni počinitelji završavaju u zatvoru ili se s njima prekida suradnja. Među počiniteljima su i poznate osobe, primjerice, izdavač Mohamed Hashem i novinar Hisham Allam, koji su, prema izjavama svjedoka_inja, iskoristili svoj položaj moći za seksualno iskorištavanje mladih žena koje su bile na početku svoje karijere.

Neviđena neustrašivost

Borba Egipćanki i Egipćana protiv seksualnog nasilja nije ništa novo. Žene i muškarci opetovano su u prošlosti demonstrirale_i protiv nekažnjavanja počinitelja, dijelile_i hashtagove na internetu i osnivale_i grupe za zaštitu žena u javnim prostorima. No, neustrašivost s kojom se aktivistkinje i aktivisti sada bore protiv zločina dosad je neviđena.

Istraga o seksualnom nasilju započela je nakon što se saznalo da je student Ahmad Bassam Zaki napao i silovao više od stotinu žena. Zaki je uhićen, a istraga još uvijek traje. O njegovim prijestupima svjedoče i poruke s njegovog Instagram korisničkog računa. O nedjelima su sjedočile mnoge žene, a neke su svoje izjave potkrijepile dijelovima glasovnih poruka u kojima ih Zaki ucjenjuje.

Nakon tog su slučaja stotine žena prijavile druge slučajeve seksualnog nasilja. Novi zakon ima u cilju pružiti bolju zaštitu ženama tijekom sudskih postupaka. Čak i znanstvenice_i sa sveučilišta Al-Azhar, najvažnije institucije sunitskog islama, potiču žene da prijave seksualne napade.

No, ništa od ovoga ne smije prikriti činjenicu da žene u Egiptu nisu samo pod pritiskom svojih obitelji, nego i države.

Žene se moraju bojati da će i same biti kažnjene

Režim Abdela Fattaha al-Sissija ne samo da tlači one koje_i ga kritiziraju, nego pokušava kontrolirati žene i njihova tijela, bez obzira na njihov politički stav. Od 2011. godine prosvjednice na trgu Tahrir u Kairu nekoliko su puta doživjele vrlo brutalno grupno silovanje. Promatrači_ce su to vidjeli_e kao čin kojim država žene iznova tjera iz javnog života – nakon što su revolucijom tek izborile pravo na sudjelovanje u javnom prostoru. Tadašnji feldmaršal al-Sissi naložio je vojnicima da provode bolne i ponižavajuće preglede u svrhu utvrđivanja djevičanstva prosvjednica. Za to nikada nije optužen, a danas je predsjednik države.

Žene koje su doživjele seksualno nasilje i danas moraju živjeti u strahu da će i same biti kažnjene, poput Menne Abdel Aziz, koja je na svom Instagram profilu prijavila da je pretučena i silovana, a potom uhićena zajedno s počiniteljem. Državno tužiteljstvo optužilo ju je za “kršenje obiteljskih načela” – očito kaznu za objavljivanje svojih iskustava. Prije nekoliko tjedana, suci su nekoliko mladih žena osudili na nekoliko godina zatvora zbog kršenja “egipatskih obiteljskih vrijednosti” svojim videima na društvenoj mreži TikTok – u kojima pjevaju uz pop glazbu.

Za razliku od žena koje govore protiv seksualnog nasilja, potonje potječu iz siromašnijih obitelji. Kritičari se žale da je neravnopravan tretman pripadnica različitih klasa politički motiviran: režim želi osigurati lojalnost utjecajne elite, dok istodobno nastoji pridobiti naklonost konzervativne klase, postavljajući i provodeći opće moralne standarde. Da bi to učinio, režim poduzima mjere protiv svih koji_e odstupaju od važećih normi: LGBTQI osoba, trbušnih plesačica, žena koje su vidljive na društvenim mrežama. Po pitanju ograničavanja ženskih prava, trenutni režim nije ništa liberalniji od Muslimanskog bratstva, pobornika šerijatskih zakona, premda ima veliku podršku stranih čelnika za borbu protiv nazadnih islamista.

Nada počiva na civilnom društvu

Malo je vjerojatno da će egipatsko pravosuđe pod diktatorom al-Sissija pomoći ženama da dugoročno postignu pravdu. Kao što je to često slučaj, nada počiva na civilnom društvu. Otpor uhićenjima i zatvaranju TikTokerica raste svaki dan; internetskim peticijama i prosvjedima diljem svijeta aktivisti_kinje se bore za oslobađanje Egipćanki.

Egipćanke su tek na početku svoje borbe protiv seksualnog nasilja i strukturnih nejednakosti – kao i sve žene u svijetu. Ali svaka je revolucija jednom bila na početku.