Povodom obljetnice smrti Mare Matočec 8. svibnja na HRT-u prikazan je dokumentarni film o njezinom djelovanju i životu.
Mara Matočec bila je pjesnikinja i dramatičarka te prva hrvatska političarka. Rođena je 9. rujna u Đelekovcu pokraj Koprivnice, gdje je završila četiri razreda osnovne. Zbog neimaštine nije mogla nastaviti školovanje. Udala se u dobi od 16 godina, ali je već rano ostala bez supruga koji je nestao za vrijeme Prvog svjetskog rata. Nakon njegove smrti Mara Matočec počinje pisati pjesme, prvo o suprugu i obitelji, a kasnije sve više socijalne i društveno angažirane pjesme. Uključuje se i u Hrvatsku pučku seljačku stranku gdje će postati članica Glavnog odbora stranke. Prvi je puta javno istupila na skupu Seljačke stranke 1921. u Koprivnici pred trideset tisuća ljudi gdje je progovorila o potrebi ravnopravnosti žena i pravu glasa. Na skupu ju je Tomo Jalžabetić pokušao diskvalificirati riječima “Babi nije mjesto za govornicom”, ali Stjepan Radić je stao u njezinu obranu. Sredinom 20-tih godina Mara Matočec seli u Koriju pored Virovitice gdje postaje vrlo aktivna u lokalnoj zajednici i djeluje na kulturnom i političkom aktiviranju žena. Iako je bila aktivna među seljačkim stanovništvom i uspješno komunicirala sa seljačkim ženama, s građanskim ženama nije uspjela naći zajednički jezik, osim s Marijom Jurić Zagorkom koju upoznaje 1935. godine. Prijateljstvo sa Zagorkom donijelo joj je mogućnost objavljivanja svojih radova u svim njezinim časopisima poput Ženskog lista, Novog ženskog lista i Ženskog svijeta. Nakon 1935. širi svoje djelovanje izvan Korije i puno putuje po Hrvatskoj. Promiče bolju zdravstvenu skrb za djecu i zalaže se za opismenjavanje žena i pravo glasa žena. Godine 1939. otvara Skupštinu ženske organizacije Seljačke sloge. Također djeluje u Klubu ABC – društvu prosvjetnih radnika za rješavanje kulturnih problema u sekciji pokreta za pismenost.
Mara Matočec bila je cijelog života vezana uz ideologiju braće Radić. Kada se Stjepan Radić učlanio u Seljačku internacionalu u Moskvi iz prosvjeda napušta politiku. Nakratko se vraća nakon atentata u Srpskoj narodnoj skupštini, ali se početkom Drugog svjetskog rata zauvijek povlači iz politike. Odbija djelovati i u ustaškom i u partizanskom pokretu. Nakon povlačenja iz politike nastavlja pisati pjesme, ali ih ne objavljuje, osim jednom iznimno u imigrantskom kanadskom listu. Mara Matočec umrla je 8. svibnja 1967. Njezinu smrt nisu objavile nijedne hrvatske novine.
Iako je Mara Matočec relativno nepoznata široj javnosti zanimljivo je da privukla pažnju Vlatka Smiljanića, petnaestogodišnjaka iz Korije koji je napisao biografiju Mare Matočec na 150 stranica i koji se u dokumentarnom filmu pojavljuje kao jedan od sugovornika.
