Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju povodom Svjetskog dana izbjeglica poziva na zajednički rad na stvaranju uključivog društva koje uvažava različitosti. Već dulji niz godina udruge koje pružaju podršku izbjeglicama upozoravaju na izostanak sustavnog i sveobuhvatnog pristupa izgradnji sustava integracije, zbog čega je novim članovima društva otežano uključivanje u zajednicu u koju su došli. Upravo je manjkavost sustava integracije jedan od razloga zbog kojih novopridošli članovi našeg društva često biraju nastavak puta prema drugim zemljama Europske unije.
Od početka ove godine Republika Hrvatska je izbjeglicama počela pronalaziti smještaj ne samo u Zagrebu i Kutini, već i u drugim dijelovima Hrvatske, no razvijanje kapaciteta lokalnih zajednica za integraciju kasni. Koordinacija za integraciju smatra kako je ovo jedinstvena prilika za razvoj integracijskih praksi i politika na lokalnoj razini. Prilika je to da se lokalne zajednice pravovremeno pripreme i informiraju, a kako bi prvi koraci prema integraciji u novoj sredini bili olakšani i kako se ne bi događale ad hoc situacije i prepuštenost zajednice i izbjeglica da se snađu kako najbolje mogu.
Planiranjem mjera u suradnji s lokalnim zajednicama i građanima može se doprinijeti smanjenju otpora i straha, dok se dvosmjernošću integracije preveniraju barijere pri dolasku i izgradnji mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja svih građana za aktivno sudjelovanje u društvu.
Integracija izbjeglica na kraju je uvijek lokalno pitanje, pitanje za zajednice u kojima će izbjeglice živjeti. Gradovi i lokalne vlasti jedinstveno su pozicionirane zbog blizine i direktnog kontakta s ljudima i imaju važnu ulogu u prihvaćanju izbjeglica, uspostavljanju politika i mjera podrške, često u partnerstvu s civilnim društvom i građanima ali i u traženju od tijela centralnih vlasti da preuzmu odgovornost i učine više.
Gradovi preuzimaju ulogu izgradnje ravnopravnih odnosa i izgradnji socijalnog kapitala među njegovim stanovnicima koji se proteže kroz različite kulture, identitete i vrijednosti. Ovo postaje posebno važno kada se mnoge zajednice u Hrvatskoj suočavaju s dramatičnim razmjerima iseljavanja i depopulacije.
Stoga Koordinacija za integraciju poziva nadležne institucije na:
– Razvoj integracijske politike u skladu sa stvarnim i prepoznatim potrebama izbjeglica, ali i lokalne sredine u koju dolaze
– Pravovremeno informiranje zajednica te sustavan i planski rad na pružanju podrške u izgradnji lokalnih integracijskih politika i njihovo uključivanje u proces odlučivanja
– Kontinuiranu edukaciju lokalne zajednice, od donositelja odluka, preko nastavnika i socijalnih radnika kako bi osvjestili dobrobiti integracije i interkulturalnosti
– Donošenje migracijske politike u suradnji s lokalnim zajednicama, organizacijama civilnog društva i građanima
Zajedničko razvijanje integracijskih politika složen je i dugotrajan proces, ali doprinosi boljitku lokalne zajednice i predstavlja izazov koji ujedinjuje zajednicu te je korak prema uključivom suživotu. Zbog toga je važno graditi odnos suradnje i povjerenja između različitih dionika, na lokalnoj i na nacionalnoj razini, izbjeglica i udruga koje s njima rade, kako bi postavili čvrste temelje za suživot starih i novih članova društva.
