Glavni je zagrebački trg jučer izgledao gotovo jednako kao i svakoga drugoga dana. Tramvaji su prolazili, ljudi su dolazili i odlazili, neki s vrećicama, neki s torbama, neki su prodavali novine, neki su čekali tramvaj, telefonirali, neki su tražili milostinju.
Detalji života
Nad svim tim i danas bdije spomenik banu Jelačiću. U vremenu otkada je postavljen, rastavljen pa ponovno pos-tavljen svjedočio je mnogočemu, a prije 106 godina i činu žene koja je u njegovu podnožju zapalila bengalku. Držala ju je Marija Jurić Zagorka u znak otpora mađarskom banu Khuenu-Hedervaryju. U ponedjeljak je proslavljen njezin 136. rođendan.
Zagorkino mišljenje o tome kako danas izgleda grad ili njezinu percepciju stanja u društvu nikada nećemo doznati, no detalji njezina života skupini od dvadesetak zainteresiranih tijekom šetnje u povodu njezina rođendana ipak su postali nešto jasniji. U 11 sati, u podnožju bana, na mjestu gdje ga je Zagorka obasjala bengalkom, sastala se skupina štovatelja lika i djela te heroine hrvatskog novinarstva i književnosti. Predvođeni Slavicom Jakobović-Fribec i Dubravkom Vidović iz Centra za ženske studije uputili su se u šetnju koja je obuhvatila značajna mjesta iz Zagorkina života.
– Na početku Varšavske, tadašnje Kapucinske, nalazila se redakcija Ženskoga lista, a od 1925. do 1938. gotovo svakodnevno Marija Jurić Zagorka pohodila je ovu zgradu – tumačila je Dubravka Vidović pokazući prema zgradi. Skupina je u dvosatnoj šetnji rekonstruirala gotovo cijeli njezin život, obišla redakciju Obzora na uglu Gundulićeve i Masarykove, gdje je spisateljica najprije radila u podrumu kao redaktor, no uskoro, napomenuto je “suhoparne izvještaje sa sjednica s opisima događaja i izjavama političara pretvarala je u zanimljivije štivo”.
Spomenik u ‘Tkalči’
Skupina je posjetila i njezin spomenik u Tkalčićevoj, kojom ona i dandanas “šeće”, knjižnicu na Krvavom mostu koja, a šetnja je završila u njezinu stanu na Dolcu 8 koji je Grad Zagreb otkupio. Do nedavno se raspravljalo o tome kome je stan trebao pripasti. U spekulacijama se spominjao i Muzej grada Zagreba, a naposljetku gradonačenik Bandić najavio je da će prostor biti prepušten na korištenje Centru za ženske studije. Centar planira na Dolcu 8 pokrenuti niz znanstvenih i kulturnih aktivnosti, te postaviti temelj budućega ženskog arhiva koji bi skupljao, istraživao i predstavljao građu za žensku povijest Zagreba i Hrvatske.
Datum rođenja otkriven nedavno
Točan datum rođenja Marije Jurić Zagorke otkriven je tek nakon što je Slavica Jakobović-Fribec posjetila Državni arhiv u kojemu je u matičnoj knjizi rođenih pronašla podatak kako je novinarka i spisateljica rođena 2. ožujka 1873. godine u plemićkoj kuriji Negovec kod Vrbovca. Do tada su se kao godine rođenja Marije Jurić Zagorke navodile 1873., 1876. ili 1879., što je i godina koja piše na njezinoj nadgrobnoj ploči u mirogojskim arkadama.
