Institut za sinergiju znanosti i društva (ISZD), u sklopu projekta HRstat, napravio je projekciju nezaposlenosti i plaća u Hrvatskoj po općinama, gradovima i županijama.
Kako navode na svojim stranicama, napravljena je interaktivna vizualizacija nezaposlenosti i neto plaća po općinama i gradovima Hrvatske, te analiza trendova promjena broja nezaposlenih i niz usporedbi nezaposlenosti i plaća s obrazovanjem, starosnim skupinama i brojem invalida Domovinskog rata.
Nezaposlenost i gradovi
Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u Jagodnjaku (43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto) i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Kada je riječ o velikim gradovima, najmanja stopa nezaposlenosti je u Zagrebu (8,67 posto) i njegovoj okolici, iako u glavnom gradu ima više od 46.000 nezaposlenih. No, moramo uzeti u obzir da u Zagrebu i okolici zapravo živi četvrtina Hrvatske.
U Velikoj Gorici tako ima 43.739 radno sposobnih stanovnika, dok je radno aktivno njih 28.782. Nezaposlenih je 3.488 pa stopa nezaposlenih iznosi 7.97 posto.
U Rijeci stopa nezaposlenosti iznosi 11,37 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 88.271, a radno aktivnih 59.255. Nezaposlenih u Rijeci je 10.036.
U najvećem gradu istočne Hrvatske, Osijeku, stopa nezaposlenosti je 13,78 posto. Osijek ima 73.921 radno sposobnu osobu, radno aktivnih je 46.992, a nezaposlenih 10.190.
Stopa nezaposlenosti u Splitu iznosi čak 15,50 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 121.242, radno aktivnih tek 77.223. Broj nezaposlenih u Splitu je 18.792.
U kojim sredinama mladi/e imaju najveće mogućnosti za zapošljavanje?
“Uočava se velika nezaposlenost mladih – ako izuzmemo općinu Civljane koja gotovo da niti nema mladih, stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50 posto, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5 posto. Mozaik ilustrira i postojanje triju grupa općina po pitanju nezaposlenosti: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Posljednju grupu općina možemo označiti kao onu koja se bori s permanentnom nezaposlenošću, odnosno njihovi stanovnici u pravilu spadaju u grupu dugotrajno nezaposlenih osoba”, naglašavaju autori i autorice istraživanja.
{slika}
Prema rezultatima, krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak i zadržavanje posla.
S druge je strane, u Dalmatinskoj zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada.
Korelacija plaće, nezaposlenosti i udjela invalida Domovinskog rata
Uočite da nezaposlenost raste, a plaća po glavi radno sposobnog opada, kako raste udio invalida Domovinskog rata. To nam govori kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i političkom razvoju Hrvatske Hrvatske i dio županija stavljaju u komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja u dogledno vrijeme.
Neto iznos plaća po općini ili gradu pokazatelj je i ukupne ekonomske slike te sredine. Zato smo na ovoj mapi prikazali plaću zaposlenih (bez obrta i slobodnih zanimanja) po glavi stanovnika starijih od 19 godina (korištena je realna plaća normirana na plaću 2007. godine). Razlike između dijelova Hrvatske su dramatično velike: ako izuzmemo općine u kojima žive uglavnom umirovljenici i umirovljenice (pa u općinu dolazi više novca iz mirovina nego plaća), razlika između najsiromašnijih sredina i Grada Zagreba, kao najbogatije sredine, jest faktor četiri.
{slika}
Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovništva 2011.
