U četvrtak, 29. listopada 2015. godine, Europski parlament glasao je o donošenju dopune Rezoluciji o masovnom elektroničkom nadziranju građana Europske unije. Sama rezolucija nastala je još 12. ožujka 2014. godine kao reakcija na razotkrivene programe globalnog nadzora koje su razvile Sjedinjene Američke Države. Rezolucija poziva da američke vlasti i države članice EU-a zabrane nadziranje i prisluškivanje neograničenog dometa (blanket mass survelliance) i obimno procesuiranje osobnih podataka svojih građana zbog opasnosti od nezakonite političke i ekonomske špijunaže. Rezolucija upozorava da su postupci nadziranja usmjereni prema prikupljanju i analizi svekolikog ljudskog ponašanja siguran put prema kulturi masovnog nadzora u kojoj je svaki građanin/ka potencijalni osumnjičenik/ca.
Podsjećamo, priča započinje kada je Edward Snowden, bivši zaposlenik Centralne obavještajne agencije i Agencije za nacionalnu sigurnost u SAD (NSA), novinarima proslijedio velik broj tajnih dokumenata. Britanski dnevnik The Guardian otkrio je 5. lipnja 2013. dokumente koji dokazuju da je NSA zatražila da joj privatna kompanija Verizon dostavi metapodatke o milijunima američkih građana i građanki. The Guardian i Washington Post nastavili su s objavama objašnjavajući i sam postupak nadziranja kroz projekte NSA-e. U nešto više od dvije godine dokumenti koje je Snowden dao javnosti razotkrili su da je NSA prisluškivala i nadzirala građane, nevladine udruge, diplomate i visoke državne službenike brojnih europskih i drugih zemalja diljem svijeta. S druge strane, razotkriveno je kako brojne privatne kompanije i državne obavještajne agencije nezakonito sudjeluju u masovnom prisluškivanju i razmjeni podataka u kompleksnom sustavu globalnog elektroničkog masovnog prisluškivanja i nadzora.
Europski parlament Dopunom rezoluciji o masovnom nadziranju ističe kako prava građana EU-a još uvijek nisu dovoljno zaštićena, a da države članice nedovoljno ozbiljno, brzo i transparentno primjenjuju preporuke Rezolucije. Pravo na zaštitu podataka i pravo na zaštitu privatnosti prepoznata su kao temeljna prava, dok mjere sigurnosti moraju biti odraz vladavine prava.
S 285 naspram 281 glas parlament je izglasao neobvezujući poziv da države članice EU-a odbace sve optužbe protiv Edwarda Snowdena, dodjele mu zaštitu, kao i da posljedično spriječe njegovo izručenje i predaju bilo kojoj trećoj strani te mu priznaju status zviždača i internacionalnog borca za ljudska prava. Ova proklamacija ne osvrće se na činjenicu da su sve zemlje EU-a potpisnice sporazuma o izručenju sa SAD-om. Iako dopušta mogućnost dodjeljivanja azila zviždačima poput Snowdena, situacija u kojoj države članice odbijaju djelovati prema sporazumu o izručenju bila bi, kako objavljuju strani mediji, bez presedana. Malena razlika između zagovornika privatnosti i zagovornika sigurnosti ukazuje na snažnu ideološku utemeljenost debate o masovnom nadziranju. “Lijevo-orijentirani” klubovi zastupnika (Progresivni savez socijalista i demokrata, Savez liberala i demokrata za Europu, Klub zastupnika Zelenih – Europski slobodni savez) vjeruju kako bi obavještajne agencije smjele prikupljati samo malu količinu podataka o svojim građanima/kama; s druge strane “desno-orijentirani” (Europska pučka stranka, Europski konzervativci i reformisti) vjeruju “kako nema slobode bez sigurnosti” te prioritet daju sigurnosnim aktivnostima nad privatnošću građana/ki.
Isti trend pokazali su i glasovi hrvatskih europarlamentaraca, koji su glasali shodno tomu: petero (5) zastupnika/ca ‘za’ dopunu rezolucije (Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivan Jakovčić, Jozo Radoš i Davor Škrlec), a petero (5) ‘protiv’ (Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Andrej Plenković. Marijana Petir i Ivana Miletić), dok Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka) nije bila nazočna.
Konstrukt privatnosti izražen u Rezoluciji utemeljuje enkripciju i anonimnost kao nužne čimbenike očuvanja prava na slobodu mišljenja i izražavanja u digitalnom dobu. Svako ograničenje mogućnosti enkripcije i očuvanja anonimnosti mora usko slijediti principe zakonitosti, nužnosti, proporcionalnosti i opravdanosti cilja.
