Nakon obilaska 40 zemalja, putujuća izložba Anne Frank zaustavila se u Hrvatskoj. Nakon Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izložba seli u Muzej suvremene umjetnosti gdje će biti postavljena sve do 30. studenog. Osim prilike da se upozna život Anne Frank, izložba ima poseban naglasak na djecu kao žrtve rata i holokausta, te povlači paralelu s prekinutim djetinjstvom i izgubljenim mladim životima u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.
Izložba je financirana iz fondova EU, a organizatori izložbe su Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) i Kuća Anne Frank u Amsterdamu čija je suradnja ostvarena kroz projekt Povijest za svijest. Tridesetak izložbenih panela napravljeno je u edukativne svrhe kroz koji se otkrivaju detalji života židovske djevojčice koja je simbol dječje žrtve holokausta.
{slika}
Teška ekonomska situacija početkom 20-tih godina prošlog stoljeća, promijenila je tijek života milijune ljudi. Uvode se ‘rasni zakoni’ nakon kojih samo Nijemci mogu biti punopravni građani, a svim ostalim pripadaju manja prava. Razvija se Hitlerov ideal ‘rasno čist’ njemački narod, te osim što ih se smatra inferiornima, Židove smatraju opasnima te ih sa sve većim ograničenjima izdvajaju od ‘nežidova’. Anne Frank i njena obitelj jedne su od žrtava protužidovskih zakona čiji su životi bili ispunjeni strahom i strepnjom. Nakon bijega u Amsterdam sele se u tajno skrovište gdje Anne tijekom dvije godine piše dnevnik. Zadnji zapis zabilježen je 1944. godine. Petnaestogodišnja Anne umire u logoru, a jedini preživjeli član obitelji je njezin otac Otto.
Priču o djevojčici koja je za svoj trinaesti rođendan dobila dnevnik u koji je ispisivala svoje misli, strahove i želje danas čitaju milijuni ljudi diljem svijeta. Pisala ga je u nadi da će joj biti veliki izvor utjehe i podrške, a u trenutcima tuge i straha prijateljica kojoj će se moći povjeriti. Otkrila je u sebi talent i ljubav prema pisanju, i nadala se da bi jednog dana njezin dnevnik mogao biti objavljen kao knjiga. Smislila je i naslov ‘Tajno skrovište’, a priča o njenom životu je mnogo godina nakon njene smrti i objavljena pod željenim naslovom.
{slika}
Danas inspirira ljude diljem svijeta, educira djecu i mlade o tom dijelu povijesti i širi svijest o žrtvama diskriminacije i zločinima čovječnosti. Važno da ova priča nađe put do novih generacija kako bi bolje shvatili ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu i borili se protiv nje. Razvoj tehnologije učinio je da mladi danas razvijaju strahove od propuštanja događanja u virtualnom svijetu, dok stvarni život stavljaju u drugi plan. Anne Frank je imala strah da ne propusti i izgubi vlastiti život, a borba i snovi hrabre djevojčice mogu poslužiti kao primjer novim generacijama.
“…hoću li ikada postati novinarkom ili književnicom? Nadam se – o, kako se nadam jer pisanje mi omogućava da sve zabilježim, sve svoje misli, ideale i maštarije”- napisala je Anne Frank. Njezini snovi su prekinuti, ali sve dok pišemo i čitamo o njoj, Anne neće biti zaboravljena. Kroz naše živote i riječi postat će sve što je zaželjela.
