U prepunoj Velikoj dvorani Novinarskog doma u petak u Zagrebu predstavljena je knjiga Humanizam za djecu Nade Topić Peratović, feministkinje, aktivistkinje za ljudska prava i predsjednice nevladine udruge Centar za građansku hrabrost. Predstavljanje je moderirala Matea Popov, a knjigu su osim autorice predstavili izuzetno zanimljivi gosti: filozof, sociolog, psiholog i politički analitičar iz Bosne i Hercegovine Esad Bajtal, feministkinja, magistra Rodnih studija, jedna od utemeljiteljica Centra za ženske studije Željka Jelavić,; liječnica i članica Centra za građansku hrabrost Ivana Kekin, filozof Pavel Gregorić i redatelj i intendant HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci Oliver Frljić.
Humanizam za djecu prva je humanistička knjiga za djecu u Hrvatskoj. Njome se djecu na njima primjeren način upoznaje s humanističkom misli, potiče na sumnju, shodno tome na istraživanje i kritičko propitivanje postojećeg, ohrabrujući djecu da imaju povjerenje u vlastiti razum. Djecu se upoznaje s borbom i naslijeđem boraca za ljudska prava čime im se razvija osjećaj suosjećanja i solidarnosti za potrebe i prava drugih, posebice obespravljenih članova društva. Ona potiče suživot u različitosti – prihvaćanjem drugih iako drugačijih.
Kako naglašava autorica, knjiga je namijenjena djeci različite dobi, ali i njihovim roditeljima ili skrbnicima koji je mogu čitati zajedno s njima, raspravljati o pojedinim temama, pomoći odgovoriti na brojna pitanja i nedoumice s kojima se susreću i djeca i odrasli u suvremenom društvu. Također, ova knjiga služi osnaživanju ‘drugačijih’ – zbog čega sadrži i taj ‘drugačiji’, ali ništa manje vrijedan, pogled na svijet i vrijednosti, pa čak i pomalo otvara osjetljivo područje kulture odgovornosti i suočavanja s nedavnom prošlošću. Na izradi ove knjige sudjelovali su razni stručnjaci i stručnjakinje iz područja fizike, sociologije, psihologije i filozofije te ljudskopravaški i feministički aktivisti i aktivistkinje iz civilnog sektora.
Predgovor za knjigu napisao je profesor filozofije i osnivač Udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba Protagora, prof. dr. sc. Milan Polić.
U uvodnim izlaganjima pokrivene su brojne i važne humanističke teme kao i iskustva vezana uz rad s djecom – kod kuće, u školi i kroz razne oblike alternativnog ili dodatnog obrazovanja za djecu ali i odrasle, počevši od samih radionica pri Centru za građansku hrabrost, preko Ženskih studija do edukacijskog programa za djecu pri Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Profesor Bajtal je govorio o temeljima humanizma i građanske hrabrosti, posebno o zadaći humanista i humanističkog obrazovanja u borbi protiv konformizma. Ivana Kekin govorila je iz roditeljske perspektive o potrebi za humanističkim odgojem i iskustvu vlastite djece sa sudjelovanjem na radionicama za djecu Centra za građansku hrabrost. Bilo je riječi i o humanističkom odgoju u kontekstu otpora prema uvođenju i sadržaju zdravstvenog i građanskog odgoja u škole i o njihovoj korelaciji. Željka Jelavić istaknula je feminističku misao i njezinoj neodvojivoj povezanosti s humanističkim vrijednostima, ali i o vlastitim iskustvima u radu s djecom kroz radionice za djecu i radu s osjetljivim skupinama. Pavel Gregorić, kao poznati sekularist, otvorio je temu (ne)sekularnosti našega društva, naglasivši kako humanizam nije alternativa vjeronauku, s obzirom da nije skup dogmi, već u svojem temelju ili svjetonazoru ‘ima nenametanje svjetonazora’. Oliver Frljić pričao je o kazalištu kao društvenom kritičaru, posebno se osvrnuvši na vidljivo i nevidljivo nasilje u društvu te promicanje antifašističkih vrijednosti kroz svoj rad. Najavio je postavljanje predstave za djecu koja će biti temeljena na ovoj knjizi i izrazio veliko zanimanje za reakcije na buduću predstavu.
Uslijedile su brojne zahvale za knjigu iz publike, komentari i pitanja autorici i predstavljačima, ali i prijedlozi za promicanje i budući rad. Otvorenost brojnih roditelja i odgojno-obrazovnih radnika/ca iz publike u izražavanju problema s kojima se susreću u društvu koje ne promiče humanističke vrijednosti i njihova zahvalnost za knjigu i rad Centra za građansku hrabrost dovoljan su pokazatelj vrijednosti i potrebe za ovakvom knjigom, ali i sustavnim uvođenjem humanističkog odgoja i obrazovanja u naš obrazovni sustav (kroz zdravstveni odgoj, GOO, kroskurikularno…). Rečeno je kako je Centar za građansku hrabrost u postupku uspostavljanja kontakta s Ministarstvom odgoja i obrazovanja i Agencijom za odgoj i obrazovanje i svi se nadaju suradnji.
Promocija je osim potrebe za humanizmom i humanističkim odgojem pokazala i veliki entuzijazam i iskrenu želju svih prisutnih za radom na boljem, humanijem i pravednijem društvu. Stoga je ova knjiga zasigurno bitan i značajan korak prema takvom društvu.
