U organizaciji udruge Roditelji u Akciji – Roda, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja održana je konferencija prePOROD 2013. Izazovi i trendovi u maternalnoj skrbi u Hrvatskoj i Europskoj uniji u ponedjeljak 15. travnja. Konferencija je bila namijenjena svima koji su svojim radom uključeni u sustav skrbi trudnica i rodilja s ciljem uspostave međusobnog dijaloga temeljenog na uvažavajućoj komunikaciji i prilagodbi stečenih znanja kako bi se omogućio individualan pristup svakoj rodilji. U sklopu konferencije predstavljen je interdisciplinarni zbornik radova koji će uskoro biti distribuiran svim hrvatskim rodilištima.
Na konferenciji su se promatrali različiti pravni i teorijski okviri, institucionalni i izvaninstitucionalni modeli i programi poroda koji se nude trudnicama u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Sloveniji i Australiji te su pokazane pozitivne promjene u kninskom rodilištu. Iznijeta je kritika klasičnog institucionalnog poroda koji lišava trudnice i rodilje prava na informacije vezane uz pripreme za porod, tijek poroda i prava koja mogu ostvariti, a samim time i na donošenje individualne odluke o tijeku njihovih poroda. Otvoreno je i pitanje odnosa, komunikacije i uvažavanja svih aktera koji sudjeluju u trudničkoj, porodnoj i postporodnoj brizi oko rodilje kako bi se kroz suradnju s majkom postigao zajednički cilj – sretan i siguran porod.
Glavni gost predavač na konferenciji bio je prof. dr. Žarko Alfirević iz Liverpoola(Velika Britanija), specijalist ginekologije, urednik Cochrane skupine za trudnoću i porod te predsjednik Znanstvene komisije Europske udruge za perinatalnu medicinu. Dr. Alfirević je usporedio britanski i hrvatski model trudničke skrbi, ističući da Hrvatska i Slovenija imaju dobre temelje za implementiranje novih modela. Zaključio je da se promjena mora dogoditi prvenstveno u načinu na koji se trenutno vodi institucionalna skrb – preispitivanjem odnosa između prenatalne skrbi od strane ambulanata i bolnica, omogućavanje izbora rodiljama koji mora biti temeljen na informiranoj odluci te postnatalna skrb koja se s bolnice premješta na zajednicu.
Elisabeth Geisel, osnivačica prve Kuće za porode u Frankfurtu 1993. godine. bila je voditeljica Njemačke asocijacije za edukaciju u porodima (GfG) 21 godinu, a sada je njezina predsjednica. Predstavila je rad kuća za porode u kojima se njemačkim rodiljama nudi mogućnost poroda u mirnijem okruženju i uz prisutsvo primalje. Predstavila je i ekstenzivno istraživanje o prirodnim porodima koje je provelo Nezavisno društvo za praćenje kvalitete skrbi pri porodu izvan bolnice (QUAG), koje je obuhvatilo, dokumentiralo i analiziralo više od 90 posto poroda izvan bolnica. Rezultati pokazuju da su prirodni porodi, uz pripremu, ne samo mogući nego i manje invazivni prema rodilji i njenom tijelu ( jer se izbjegavaju postupci poput brijanja, klistiranja, uvođenja intravenske kanile, uporaba tzv. “dripa” itd.). S obzirom na to da radi i kao edukatorica za porode po završetku konferencije održala je javno predavanje Porod kao priprema majke i bebe za odnos pun ljubavi. Predavanje je bilo namijenjeno trudnicama i njihovim partnerima i partnericama.
Da je za prve pozitivne promjene potrebna dobra volja i humanost pokazala je voditeljica odjela ginekologije i porodništva u Općoj bolnici Knin dr. Mira Hemerich. Na njenu inicijativu kninsko rodilište ne forsira medicinski program poroda, nego se u suradnji s rodiljama prilagođava porodni program sukladno željama majke i mogućnostima bolnice pri čemu se čuva dostojanstvo rodilje kao žene i buduće majke.
“Rodilje zaista ne traže puno: blisku osobu, ugodno, prijateljsko okruženje i porod kakav je oduvijek bio – u skladu s pravilima prirode, s uplitanjem struke tek u slučaju medicinske potrebe”, istaknula je.
Praćenje poroda u kninskoj bolnici pokazalo je da je drastično pao broj medicinskih zahvata koji se prije rutinski vršio nad rodiljama (prvenstveno epiziotomija) dok je istovremeno primijećeno da su djeca rođena vaginalnim putem mirnija te rjeđe završavaju na dječjim odjelima zbog stenjanja i jecanja.
Pozitivni primjeri učinjeni u kninskoj bolnici te korak dalje, uspostava kuća za porode pri manjim rodilištima kao sljedeći korak smjernice su koje dr. Hemerich smatra poželjnim prijelaznim alternativama dok se ne riješi pravna i provedbena regulativa za omogućavanje poroda kod kuće.
“Cijeli zapadni svijet traži promjene u sustavu maternalne skrbi, a Hrvatska i susjedne zemlje su sudionice u tom pokretu. Sve je očitije da se stanje poput nemogućnosti različitih modela skrbi, povećanja stope carskih rezova, nedostatka skrbi usmjerene na majku i obitelj pa i mobbinga koji trpe zdravstveni djelatnici sustava koji žele uvesti nove politike rada mora mijenjati”, naglasila je Daniela Drandić iz udruge Roda u uvodnoj riječi Zbornika radova s konferencije koji ujedno predstavlja i zaključak ove konferencije.
Dio predavanja s konferencije mogu se pogledati na Rodinom youtube kanalu, a uskoro počinju opsežne pripreme za novi susret 2014. godine.
