Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala je Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2015. godinu. Izvješće obuhvaća postupanja pravobraniteljice po pritužbama građana i građanki na diskriminaciju temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije u području rada i zapošljavanja, nasilja u obitelji, obrazovanja, političke participacije i medija.
U okviru svojih nadležnosti, temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, tijekom izvještajnog razdoblja, Pravobraniteljica je radila na ukupno 2467 predmeta. Zadržao se trend povećanja broja individualnih pritužbi (7,7 posto), pritužbe podnose većinom žene (67,6 posto), najčešće se radi o slučajevima izravne diskriminacije (92,2 posto), koje se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (90,1 posto), potom na bračni i obiteljski status (4 posto), spolnu orijentaciju (4,5 posto), rodni identitet (1,2 posto). Najviše pritužbi odnosi se na područje rada i ostvarivanja socijalne sigurnosti (51,5 posto).
Na pružanje zaštite građanima/kama koji/e su bili/e izloženi/e svim oblicima nasilja u obitelji kao i partnerskog nasilja odnosilo se 23 posto slučajeva.
Pravobraniteljica je, postupajući po pritužbama i osobnoj inicijativi, uputila 335 preporuka, 238 upozorenja i 182 prijedloga, inicirala pokretanje 5 kaznenih i 1 prekršajne prijave.
U visokom postotku – 81% posto slučajeva u potpunosti uvažavaju upozorenja/preporuke/prijedlozi koje je uputila tijelima javne vlasti svih razina, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim i fizičkim osobama postupajući po primljenim pritužbama u predmetima u kojima je utvrdila diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova.
Kao i prošlih godina, najviše pritužbi je zaprimljeno u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (51,5 posto), prituživale su se najčešće žene (79,7 posto), radi spolnog uznemiravanja na radu, ugovora na određeno vrijeme, diskriminacije temeljem majčinstva, obiteljskog statusa, nejednakih plaća i slično. Navedeno ne začuđuje s obzirom na dugogodišnje trendove vezane uz stopu nezaposlenosti, rodno uvjetovanu segregaciju na tržištu, porast broja zaposlenih temeljem ugovora o radu na određeno, sve težu pristupačnost ugovora o radu na neodređeno, osobito ženama, jaz u plaćama (10,2 posto) i drugo.
Pravobraniteljica je samostalno provela 7 istraživanja i to iz područja: rada i radnih uvjeta – 3; socijalne sigurnosti, uključujući područje socijalne skrbi – 2, obrazovanja i znanosti – 1; javnog informiranja i medija – 1. Provedeno je i 9 analiza kojima se pratila provedba Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koje se tiču ravnopravnosti spolova.
Provedena su dva memoranduma o suradnji: Memorandum o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova (2012.) i Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu (koji je inicijalno sklopljen 2013., a do sada se ukupno 13 studenata/ica stručno usavršavalo u instituciji Pravobraniteljice).
Tijekom 2015. provodio se EU Progress-projekt Uklanjanje staklenog labirinta, a u prosincu iste godine je odobren novi EU-projekt Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, koji će se provoditi do kraja 2017. U posljednje dvije i pol godine, institucija Pravobraniteljice je aplicirala i dobila dva europska projekta u vrijednosti cca 700,000 EUR.
U Hrvatskoj se još nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje obiteljskih i profesionalnih obveza, tako da bi očeve trebalo učinkovitije poticati na aktivniju ulogu u formativnim godinama razvoja djeteta. Naime, rodiljni/roditeljski dopust koristilo je samo 2,04 posto muškaraca, dok je rodiljne/roditeljske naknade koristilo svega 1,7 posto očeva.
Spolni stereotipi na području roditeljske skrbi i dalje predstavljaju najčešći razlog prituživanja očeva, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile izložene. Valja istaknuti ohrabrujuću okolnost, dobru suradnju s policijom te iznimnu kooperativnost centara za socijalnu skrb koji redovito uvažavaju preporuke Pravobraniteljice te unaprjeđuju svoj rad.
Vezano za slučajeve obiteljskog/partnerskog nasilja, žene su i dalje većinom žrtve nasilja u obitelji (64 posto oštećenica u prekršajnim postupcima). I dalje se određeni broj pritužbi građana/nki odnosi na neprepoznavanje pojedinih oblika obiteljskog nasilja (prvenstveno psihičkog i ekonomskog), od strane nadležnih institucija, kao i neprimjenjivanje rodno senzibilnog pristupa u procesuiranju počinitelja i zaštiti žrtve. Dok bilježimo kontinuirani pad prekršajnih djela nasilja u obitelji, u usporedbi s prošlom godinom razvidno je više od 100 posto povećanje broja žena-žrtava u kaznenim djelima nasilja u obitelji.
Obzirom na postupanje prema pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, Pravobraniteljica je u predmetnom Izvješću o radu za 2015., predočila 82 opisa slučaja i daje ukupno 93 preporuke.
Izvješće u cijelosti možete pročitati ovdje.
