Promjena je vidljiva ali spora kada govorimo o ravnopravnosti spolova. Dodatni dokaz tome su podaci koji su nedavno predstavljeni javnosti nakon sedmogodišnjeg istraživanja provedenog u 132 zemlje. Ovo istraživanje je uključivalo više različitih podataka koji su, objedinjeni, poslužili za procjenu ‘globalnog jaza rodne ravnopravnosti (global gender gap)‘. Hrvatska se od 135 zemalja nalazi na 49. mjestu.
Može se raspravljati o analizama i definicijama, ali, u suštini, izvješće koje je pripremila neprofitna organizacija Svjetski ekonomski forum (WEF) ocjenjuje četiri ključna područja – zdravlje (očekivana životna dob, itd.), pristup obrazovanju, ekonomsko učešće (plaće, vrsta posla i radni staž) te politički angažman. U ovom se izvješću ima što za proučavati, ali u biti ono pokazuje da je došlo do velikog napretka u zatvaranju jaza u zdravstvu i obrazovanju. Međutim, pokazuje i da ‘jaz na nivoima viših pozicija, plaća i vodstva još uvijek postoji’. Ovo se odnosi čak i na zemlje razvijenog svijeta u kojima i žene i muškarci u jednakom broju imaju više obrazovanje te mnogo od tih žena i radi.
U posljednjih godinu dana 60 posto zemalja uspjelo je suziti jaz ekonomske ravnopravnosti, ali je samo njih 20 posto napravilo nekakvu promjenu na političkoj razini. Također, samo 6 zemalja pokazalo je poboljšanje od deset ili više bodova u postotku od kada je, prije sedam godina, ovo istraživanje krenulo dok je, kroz isto to vrijeme, skoro 75 zemalja unaprijedilo ekonomsku ravnopravnost za manje od 5 bodova u postocima.
Viša direktorica Svjetskog ekonomskog foruma Saadia Zahidi, koja je ujedno i odgovorna za ovo izvješće, kaže da je problem postao važan iz ekonomskih razloga – kako napraviti najbolje od jedne polovine svjetskog ljudskog kapitala.
“Ako se u kapital ne ulaže, ako nije obrazovan i zdrav, zemlje gube u smislu njihovog dugoročnog potencijala”, izjavila je te nadodala “napredak je jako spor …premda mi vidimo da trend pokazuje pozitivan smjer”.
Prva četiri mjesta zauzimaju Island, Finska, Norveška i Švedska koje nude obavezan roditeljski dopust uz relativno izdašne beneficije, porezne olakšice te postporodiljne programe koji pomažu ženama pri povratku na posao nakon porođaja.
Isto tako treba primjetiti da niti jedna zemlja s Bliskog Istoka ili sjeverne Afrike, znači s područja u kojima se trenutno događaju veliki sukobi, nije među prvih sto. Je li to dokaz da više rodne ravnopravnosti znači i više političke stabilnosti?
Prevela i prilagodila Veronika Matijačić
