U četvrtak 21. ožujka 2013. godine održana je promocija publikacije Upravnog odbora za ravnopravnost između žena i muškaraca (CDEG) Vijeća Europe pod nazivom Žene i novinari/novinarke imaju prednost, autorice dr. Joke Hermes. Publikaciju je izdao Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, a predstavile su je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin, docentica Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Gordana Sobol, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a.
U sadržaj same publikacije uvela nas je gospođa Štimac Radin, naglašavajući kako je ovaj priručnik prvenstveno namijenjen medijskim djelatnicima i djelatnicama, a upravo je njih na promociji bilo najmanje. Publikacija koja se bavi pitanjem uklanjanja rodnih stereotipa u medijima dio je provedbe mjera Nacionalne strategije o ravnopravnosti spolova u RH iz 2011. godine. Publikacija potpada pod provedbu trajnih edukacija novinara i novinarki o ravnopravnosti u medijima.
“U skladu s time, publikacija će biti dostavljena svim medijskim kućama”, poručila je Štimac Radin. Također je naglasila kako je HRT, kao javni medijski servis, obvezan donositi godišnji plan djelovanja na području ravnopravnosti spolova.
“Oni (HRT) su zakonski dužni medijski popratiti događanja koja se tiču ravnopravnosti spolova, no oni to ne čine, u što smo se uvjerili i danas”, istaknula je Štimac Radin.
Također je podsjetila na rezultate provene ankete među 171 zaposlenikom i zaposlenicom HRT- a na temu rodne i spolne ravnopravnosti, naglasivši kako su rezultati poražavajući. Naime, oko polovica ispitanika i ispitanica ne znaju koji zakoni kažnjavaju diskriminaciju po spolu niti koji su mehanizmi za promicanje spolne jednakosti, dok čak 94 posto njih ne zna koje su obveze HRT-a u promicanju rodno osviještene politike. Štimac Radin je istaknula kako su i u ostalim zemljama žene tretirane drugačije od muškaraca, što je preko raznih primjera prikazano i u ovoj publikaciji.
“Baš iz tog razloga svi naši novinari i novinarke bi trebali/le ovo pročitati”, zaključila je Štimac Radin.
Pitanja ‘U kojoj mjeri?’ i ‘Na koji način?‘ su žene predstavljene u medijima nastavila je problematizirati Viktorija Car, oslanjajući se na više istraživanja, koja sva dijele poražavajuće rezultate. Iznijela je rezultate istraživanja novinarke Svjetlane Knežević, koja je proučavala zastupljenost žena u informativnim emisijama u RH.
“U 2009. godini, u središnjem Dnevniku na HRT- u, žene su bile nositeljice vijesti u samo sedam posto slučajeva, a na komercijalnim televizijama također nešto ispod 10 posto slučajeva. I sve to u vrijeme dok je premijerka Hrvatske bila žena”, istaknula je Car.
Ako su žene i prisutne u informativnim emisijama, to su onda uglavnom žene političarke, a rijetko kada stručnjakinje iz raznih područja. Kada je u sklopu ankete među HRT-ovim zaposlenicima/cama postavljeno pitanje ‘Zašto ne pozivate žene stručnjakinje u informativne emisije, ili ih upitate za komentar?’, većina novinara, ali i novinarki je odgovorilo kako zapravo nisu razmišljali o tome. Nakon kratkotrajnog razmišljanja, najčešća izlika bila je da ‘žene kompliciraju’. Usprkos očitoj rodnoj i spolnoj neosviještenosti, ispitanici/ce odbili su odlazak na radionice o rodnoj ravnopravnosti.
“Ako ova publikacija potakne barem nekolicinu ljudi da osvijeste rodnu ravnopravnost, onda je to dugoročno puno”, poručila je Car.
Zastupnica Gordana Sobol izrazila je strah kako će ova publikacija najmanje koristiti upravo novinarima i novinarkama, jer oni svaku kritiku shvaćaju kao miješanje u njihov posao i slobodu izražavanja. Također, novinari i novinarke često ne znaju što je uopće diskriminacija, što pokazuju rezultati svih provedenih istraživanja.
“Jednostavno nema pomaka i to me deprimira”, poručila je Sobol. Očito nije dovoljan trud nevladinih udruga i ovakvih publikacija, već pitanje rodne ravnopravnosti mora postati pitanje same novinarske struke! Pitanja rodne i spolne ravnopravnosti nisu u fokusu hrvatskog društva ni političkih elita, što se svakako mora promijeniti.
“Ako političke elite počnu razmatrati ovo pitanje, onda će mediji to zasigurno popratiti”, istaknula je Sobol. Također, izrazila je žaljenje što su sada pred lokalne i europske izbore žene više medijski popraćene, no na potpuno seksistički i diskriminatorni način.
U diskusiji koja se razvila nakon službenog predstavljanja publikacije, Zrinka Mojzeš Vrabec istaknula je kako više uopće ne postoje tzv. ženski časopisi kakvi su postojali u SFRJ, koji su predstavljali i svojevrsnu europsku avangardu u problematiziranju položaja žene u društvu.
“Danas su ženski časopisi kozmetika, seks i plastične operacije”, poručila je. Iako u području novinarstva rade uglavnom žene, pitanje je tko su im urednici i/ili urednice te pod kakvim su tržišnim pritiskom.
“Internetski portali, koji su budućnost novinarstva, prepuni su guzica i sisa! Za koga je to?! Za mene sigurno ne”, zaključila je Mojzeš Vrabec.
