Nobelovu nagradu za mir 2010. dobio je kineski pisac i borac za ljudska prava Liu Xiaobo koji u Kini izdržava 11-godišnju zatvorsku kaznu. Vlada u Pekingu željela je svim silama spriječiti dodjeljivanje nagrade Xiaobou, te su čak prijetili pogoršanjem kinesko-norveških odnosa. Osim pekinškog režima i skupina petnaestak ostalih kineskih političkih emigranata nazvala je eventualnu nominaciju Xiaoboa neprimjerenom zbog toga što je ovaj “izdao ostale kritičare Pekinga, te nije bio dovoljno oštar s kineskim vlastima”.
Pedesetpetogodišnji Liu Xiaobo je prvi kineski nositelj ovog uglednog priznanja. Nominaciju Liu Xiaoboa podupirali su Vaclav Havel, Desmond Tutu i Dalaj lama. Liu Xiaobo je predsjednik nezavisnog kineskog PEN-a, a u prosincu je osuđen na jedanaest godina zatvora zbog “potkopavanja državne sile”.
Podsjetimo, Xiaobo je uhićen 8. prosinca 2008.,dva dana prije obilježavanja 60. obljetnice Povelje o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda te par sati prije objavljivanja na internetu “Povelje 08” na kojoj je surađivao.
“Povelja 08” je manifest koji je potpisalo više od 300 kineskih intelektualaca/ki i aktivista/ica za ljudska prava. U Povelji je navedeno 19 zahtjeva pomoću kojih se mogu naprijediti ljudska prava u Kini. Neki od zahtjeva u manifestu su: pravo na nezavisno sudstvo, slobodu govora, udruživanja, zaštita privatnog vlasništva, socijalna sigurnost. Potpisnici/e su suglasni u zahtjevu da se situacija u Kini mora pod hitno promijeniti te da se proces demokratskih promjena više ne može odgađati.
Kineske vlasti su nakon objavljivanja Povelje pojačale represiju te je više od 70 potpisnika/ica podvrgnuto ispitivanjima. Domaćim medijima je zabranjeno da izvještavaju o Povelji te da intervjuiraju potpisnike/ce.
Inače, dodjela nagrade Xiaobu može se isčitati i kao velika kritika kineskoj državi što postaje još jasnije kada se pročita i cijelo obrazloženje. U njemu, naime, stoji kako Kina sada kad je postala druga najveća svjetska ekonomija mora početi i preuzimati odgovornost na području ljudskih prava koja i dalje krši.
“Kina krši niz međunarodnih dogovora koje je sama potpisala, ali i vlastite standarde političkih sloboda koje je sama propisala”, stoji u zaključku odbora Nobelove nagrade te se navodi članak 35. kineskog ustava u kojem piše kako svaki građanin ove zemlje ima pravo na slobodu govora, izražavanja, okupljanja i protestiranja.
Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od oko 1,5 milijuna dolara, bit će službeno dodijeljena u Oslu 10. prosinca.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901., a nije dodijeljena 19 puta. Tih godina nagrada nije dodijeljena zbog određenih odredbi u statutu Nobelove zaklade. Do sada je Nobelova nagrada za mir dodijeljena 61 pojedincu, 28 puta su je dijelila dva laureata, a jednom trojica (Jaser Arafat, Shimon Peres i Yitzhak Rabin).
Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir bila je irska mirovna aktivistica Mairead Corrigan, koja je imala 32 godine kada je 1976. dobila nagradu, a najstariji dobitnik nagrade za mir bio je Joseph Rotblat, kojemu je bilo 87 godina kada je dobio nagradu 1995.
Među nobelovcima za mir bilo je 12 žena, a prva od njih bila je Bertha von Suttner 1905. Među nagrađenim ženama bile su i Majka Terezija, Aung San Suu Kyi i Shirin Ebadi.
Rad Međunarodnoga Crvenog križa nagrađen je tri puta, a njegov utemeljitelj bio je prvi dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. UNHCR je nagrađen dva puta.
