Tijekom obilježavanja 79. rođendana pape Franje sredinom prosinca, on je priznao drugo čudo Majci Terezi, poznoj rimokatoličkoj misionarki, koja je postala internacionalna ikona zahvaljujući svom dobrotvornom radu. Ovakvo priznanje predstavlja važan korak kojim se utro put da jedna časna sestra postane svetica, što je ujedno i najveća čast koju dodjeljuje Rimokatolička crkva.
Među mnogim obožavateljima/cama Majke Tereze, od kojih mnogi/e smatraju da je njena kanonizacija neizbježna pa čak i zakašnjela, objava je bila propraćena veseljem. Međutim, to će sigurno doliti ulje na vatru kada je riječ o optužbama koje se sve glasnije čuju u vezi dobrovoljnog rada i naslijeđa Majke Tereze.
U Indiji, gdje je Majka Tereza najduže djelovala, to nasljeđe je 2015. godine dovedeno u pitanje. U veljači je poglavar hinduističke nacionalne grupacije Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), izazvao bijes kada je kritizirao prirodu njezinih namjera.
“Dobro je djelovati s ciljem koji ima nesebične namjere, ali rad Majke Tereze imao je prikrivene motive – preobraćivanje na kršćanstvo. Učinjena su mnoga religiozna preobraćanja u ime službe. Takvu praksu popratile su i druge institucije”, izjavio je RSS poglavar Mohan Bhagwat na otvaranju sirotišta u državi Rajasthan, izvijestio je The Tames of India.
Bahgwatovi komentari izazvali su buru u javnosti zbog implikacija da je žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir imala prikrivene motive ‘nesebično pomažući u Indiji’. Gradonačelnik Delhija Arvind Kejriwal rekao je da je Tereza bila ‘plemenita , dok su čelnici nekih stranaka u Kongresu apelirali da se ne ‘sipa zla kob nad preminulom ženom’.
Kontroverza oko Majke Tereze, koja je preminula 1997. godine, daleko je od nečega što je novo. Iako je reputaciju svetice stekla pomažući najsiromašnijim u Kalkuti, izgradnja njene reputacije je obustavljena zahvaljujući upornim optužbama o zloupotrebi fondova, lošim medicinskim tretmanima i religioznom evangelizmu unutar institucija koje je osnovala.
U svojoj kritici Majke Tereze, predani hinduista Bahgwat našao bi saveznika u britanskom književniku Christopheru Hitchensu, koji se deklarira kao ateist. Hitchens je postao jedan od najglasnijih kritičara Majke Tereze devedesetih, vezujući svoju reputaciju za oštru kritiku žene koja je, u to vrijeme, bila nedodirljiva figura.
Hitchens i britansko–pakistanski novinar Tariq Ali su 1997. godine napisali ekstremno kritički nastrojen dokumentarac o Majci Terezi nazvan ‘Anđeo iz pakla’.
U dokumentarcu britanski književnik, inače rodom iz Indije, koji je čak kratko vrijeme i radio u jednom od prihvatilišta Marije Tereze, naveo je cijeli niz optužbi protiv nje. Zamjerio joj je uvjete u prihvatilištima u Kalkuti, koje je jedan novinar opisao kao one u koncentracijskom kampu Bergen-Belsen u nacističkoj Njemačkoj.
Dokumentarni film također tvrdi da je Terezija bila ‘podržavateljica statusa quo’, sugerirajući na njene odnose sa sumnjivim osobama diljem svijeta, od kojih su najpoznatiji oni s Haićanskim diktatorom Jean-Claudeom Duvalierom i skandaloznim američkim investitorom Charlesom Keatingom. “Tereza možda jest ili nije tješila one potlačene, ali ona nije nikada bila poznata po tome da se suprotstavila onima koji žive u konfortu”, objasnio je Hitchens. Prema njegovim riječima, ona je bila ‘demagoginja i sluškinja svjetskih moćnika’. Hitchens tvrdi kako je Tereza radije osuđivala abortus, odnosno kontracepciju, nego što je pomagala siromašnima.
‘Anđeo iz pakla’ izazvao je međunarodnu raspravu koju je Hitchens ubrzo potpirio pamfletom nazvanim ‘Misionarski položaj’. U njemu je proširio i dodatno razložio svoje kritike.
“Majka Tereza je bila manje zainteresirana za pomaganje siromašnima, a više ih je koristila kao nepresušan izvor bijede na kojem se zatim ložilo njeno širenje fundamentalističkih rimokatoličkim uvjerenjima”, pojašnjava.
Hitchensove kritike Majke Tereze mogu se činiti diskutabilnim, ali one su daleko od toga da su samo kritike. The Lancet, britanski medicinski časopis, objavio je kritički izvještaj o brizi unutar ustanova Majke Tereze 1994. godine, kao i kanadsku akademsku studiju koja je objavljena prije par godina, u kojima se naglašavaju ‘njezin prilično sumnjiv način brige za bolesne, upitne političke veze, suspektno upravljanje golemim sumama novca koje je imala na raspolaganju, kao i njene iznimno dogmatske i konzervativne poglede na pobačaj, kontracepciju i razvod. Nekolicina izvještaja kaže da su redovnice Majke Tereze pokrštavale one na samrti i da ju je pratio glas pokrštavateljice.
Mnogi koji štuju rad Majke Tereze osporavaju ove izvještaje, ali oni, naravno, postoje i često su predmet rasprava. Za sada, kako god, nisu uspjeli da utječu na Rimokatoličku crkvu i objavu pape Franje, iz čijih se izjava može iščitati kako on to nikada neće niti dopustiti. Talijanski Press je već počeo sa spekulacijama da će se kanonizacija Majke Tereze dogoditi u rujnu 2016. godine, na 19-godišnjicu njezine smrti.
Prevela i prilagodila Nataša Zlatović