U fokusu

Na umjetnu oplodnju moći će i partneri koji nisu u braku?

Postupku umjetne oplodnje moći će se podvrgnuti i izvanbračni partneri koji su u vezi duže od tri godine. Vlada će, kako neslužbeno doznajemo, tijekom saborske rasprave o nacrtu Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji intervenirati amandmanom te će proširiti sadašnju odredbu prema kojoj je medicinski pomognuta oplodnja dozvoljena samo bračnim partnerima.

Na umjetnu oplodnju moći će i partneri koji nisu u braku?

lepiaf.geo

Postupku umjetne oplodnje moći će se podvrgnuti i izvanbračni partneri koji su u vezi duže od tri godine. Vlada će, kako neslužbeno doznajemo, tijekom saborske rasprave o nacrtu Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji intervenirati amandmanom te će proširiti sadašnju odredbu prema kojoj je medicinski pomognuta oplodnja dozvoljena samo bračnim partnerima.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, nezadovoljna postojećim rješenjima, napustila je jučer sjednicu Vlade dok se raspravljalo o nacrtu Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji i time jasno dala do znanja da takav zakon neće podržati. Prvi je to put da Adlešič, predsjednica HSLS-a, nije podržala neki zakonski prijedlog koalicijskog partnera HDZ-a.

 

‘Toliko je konzervativan’

– Ovaj je prijedlog zakona toliko konzervativan da ja, kao liberalka, jednostavno nisam mogla dići ruku za njega. Smatram da je ovo zapravo korak unatrag i da su neka rješenja gora nego u postojećem zakonu, koji je star 30 godina. Znam da sam se od članova Vlade samo ja javno deklarirala protiv tog zakona, no isto tako znam da u svojim stavovima nisam usamljena. I kolegica Jadranka Kosor ima primjedbi – rekla je Adlešič o svom jučerašnjem potezu. Svi ministri s kojima smo jučer razgovarali tvrdili su, vjerojatno po dogovoru, da uopće nisu primijetili da je Adlešič napustila sjednicu dok su glasali o Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji.

I potpredsjednica Kosor istaknula je da nije vidjela Adlešičkin odlazak, no potvrdila je da bi nacrt zakona mogao biti izmijenjen.

– Pratit ćemo raspravu u Saboru i ostaje nam mogućnost korekcije amandmanima. Osobito mi je važno da se ovaj zakon uskladi s Obiteljskim zakonom – kaže Jadranka Kosor.

Donošenje zakona, kako neslužbeno doznajemo, jedan je od uvjeta za pregovore s Europskom Unijom te se mora donijeti što je prije moguće. Stoga se mora prihvatiti u prvom saborskom čitanju.

Vlada je obavila neslužbene konzultacije o zakonu s Europskom komisijom. Iz Bruxellesa su dobili pozitivno mišljenje na, kako su prenijeli, “medicinsko-tehnički dio zakona”. Nije poznato točno koje dijelove su podržali, a koje ne.

‘Degradiraju žene’

Adlešič je jučer najspornijim istaknula upravo dio nacrta zakona koji propisuje da se postupku medicinski pomognute oplodnje mogu podvrgnuti samo bračni parovi, a ne i izvanbračne zajednice i žene bez partnera.

– Ovo degradiranje žene po bračnom statusu apsolutno je neprihvatljivo i ne samo da nije u skladu s vremenom u kojem živimo, nego je i u neskladu s nekoliko postojećih zakona, poput Obiteljskog zakona i Zakona o ravnopravnosti spolova – kaže Adlešič. Obiteljskim su zakonom, naime, izvanbračne zajednice izjednačene s bračnima, a Zakon o ravnopravnosti spolova izričito brani bilo kakvu diskriminaciju na temelju bračnog stanja.

Adlešič je, kaže, još na užem kabinetu upozorila ministra zdravstva Darka Milinovića i premijera Ivu Sanadera na neprihvatljive dijelove zakona te je najavila da za njega neće glasati.

– Premijer je razumio moju odluku i samo je rekao ‘dobro’. Nije bilo nikakvih pritisaka niti mi je itko rekao da moram glasati ili će uslijediti nekakve sankcije – kaže Adlešič. Tvrdi da mnogi jedva čekaju saborsku raspravu i iskreno se nadaju da zakon neće biti izglasan, iako to nitko javno neće potvrditi.

 

Ministri ne slušaju

Ministar Milinović nije želio komentirati odluku Đurđe Adlešič, tvrdeći da nije čuo njezinu izjavu.

– Članovi Vlade imaju pravo na mišljenje. Ne znam za njezinu izjavu, a ono što nisam čuo, ne mogu ni komentirati – rekao je.

U razgovoru s još dvojicom ministara saznali smo kako nitko nije obraćao previše pažnje na točku dnevnog reda o medicinski pomognutoj oplodnji jer je Sanader navodno rekao da je taj zakon dobio potporu Europske komisije. To je, neslužbeno doznajemo, ministrima bio znak da glasaju “za”. Navodno je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač s EU, na užem kabinetu prije sjednice Vlade dao signal da je EK podržala zakon.

Na užem kabinetu svoje je primjedbe navodno oštro iznijela i Jadranka Kosor, zbog čega su nju i Adlešič kolege u zafrkanciji optužili da stvaraju “žensku koaliciju”.

 

Uloga Crkve

Prijedlog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji nevladine udruge dočekale su na nož. Udruga Roda jučer je uoči sjednice Vlade uputila premijeru peticiju sa 5000 potpisa da se zakon skine s dnevnog reda.

Žestoke je kritike doživjela odredba zakona po kojoj će se i u Hrvatskoj dozvoliti donacija i sperme i jajnih stanica, ali donatori neće biti anonimni, već će djeca začeta doniranim spolnim stanicama nakon navršenih 18 godina moći saznati tko su im biološki roditelji.

Ovo je drugi pokušaj HDZ-ove Vlade da donese novi Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji. Prvi prijedlog, koji je izrađen 2004. u vrijeme dok je ministar zdravstva bio Andrija Hebrang, bio je mnogo liberalniji te je dozvoljavao i donaciju zametka i njegovo zamrzavanje, a nudio je i mogućnost da se medicinski pomognutoj oplodnji podvrgnu i žene bez partnera ako imaju medicinsku dokumentaciju o neplodnosti. Takav je zakon na kraju srušen, a glavnim je krivcem proglašena Katolička crkva. U izradi novog prijedloga zakona Katolička je crkva bila uključena od početka.

 

Skandalozna je odluka Vlade da zabrani zamrzavanje zametaka

ZAGREB – U nacrtu Zakona izrazito mi je sporna odredba koja zabranjuje zamrzavanje zametaka. Iskreno, nadam se da će zakon biti bitno izmjenjen nakon saborske rasprave – kaže Đurđa Adlešič.  Zabrana zamrzavanja zametaka šokirala je žene koje se podvrgavaju postupku medicinski pomognute oplodnje.

– Ovo je najrestriktivnija odredba u Europi, samo Italija ima nešto slično. To se kod nas godinama primjenjuje s odličnim rezultatima – objašnjava Karmen Rivoseki Simić iz Roda.

Prije samog postupka žene se podvrgavaju hormonskoj stimulaciji kako bi im sazrilo više od jedne jajne stanice po ovulaciji. Nakon toga, u izrazito bolnom procesu, ženama se vade jajne stanice i odmah se moraju oploditi jer tehnički još uvijek nije moguće zamrznuti jajnu stanicu. Najviše tri oplođena zametka usađuju se ženi u maternicu, a ostatak se zamrzava kako žena, u slučaju neuspješnog postupka, ne bi ponovno morala prolaziti cijeli bolni i neugodni postupak.

– Zato je ovo ženama neprihvatljivo. Osim toga, zabranom zamrzavanja nekim se parovima trajno onemogućuju njihova reproduktivna prava jer jedan dio žena nakon hormonske stimulacije uopće fizički ne može primiti zametak, već treba protok vremena.

Ako se zametak neće moći smrznuti, one nemaju nikakve šanse ostati u drugom stanju – objašnjava Rivoseki .

U Vladi pak neslužbeno objašnjavaju kako ovaj dio Zakona neće mijenjati jer zamrzavanje i čuvanje zametaka otvara mogućnost manipulacije. Podsjećaju na afere oko krađe spolnih stanica, od kojih je najpoznatija “afera Kurjak”.

 

Nacrt zakona

– dozvoljava samo bračnim partnerima da se podvrgnu medicinski pomognutoj oplodnji

Vlada će amandmanom to promijeniti i dozvoliti isto i izvanbračnim partnerima koji su u vezi duže od tri godine

– ne dozvoljava neplodnim ženama bez partnera da se podvrgnu postupku medicinski pomognute oplodnje

Vlada neće to mijenjati iako kritičari upozoravaju da je neplodnost bolest

– zabranjuje zamrzavanje zametaka

Vlada to neće mijenjati jer se boji mogućih manipulacija, žene koje se podvrgavaju pomognutoj oplodnji ovu su zabranu najteže primile

– dozvoljava donaciju i sperme i jajne stanice, ali donator nije anoniman već dijete nakon 18. godine može saznati njegov identitet

Vlada to neće mijenjati  uz objašnjenje da dijete ima pravo saznati identitet bioloških roditelja