Osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici trebaju biti u potpunosti izjednačene s pravima onih koje žive u braku, od posvajanja djece do imovinsko-pravnih i financijskih rješenja, a ako neke odredbe u novom Obiteljskom zakonu ne budu promijenjene bit će to diskriminirajuće prema izvanbračnim zajednicama, ocijenjeno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova održanoj 19. ožujka 2014. godine.
Odbor je sjednicu o reguliranju prava osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama u novom Obiteljskom zakonu organizirao u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb (AŽKZ) koja je uputila amandmane na predložene izmjene Obiteljskoga zakona.
Odvjetnica AŽKZ Sanja Bezbradica Jelavić naglasila je kako unatoč brojnim inicijativama i prijedlozima Hrvatska do danas nije stvorila normativni okvir za građane koji žive u izvanbračnoj zajednici te da za to nema opravdanja.
AŽKZ predlaže da partneri koji žive u izvanbračnoj zajednici mogu posvajati djecu, kao što to mogu samci i osobe u braku. Također predlažu da izvanbračni partneri imaju ista prava kao i oni u braku kada je riječ o nasljeđivanju, odnosno da ne plaćaju porez na nasljeđivanje, te da nakon prekida veze pri podijeli imovine ne trebaju ustajati tužbama i dokazivati što su u zajednici stekli.
“Sadašnjim odredbama krše se ljudska prava tih osoba, a te odredbe nisu u skladu s hrvatskim Ustavom, brojnim međunarodnim konvencijama i deklaracijama”, istaknula je Bezbradica Jelavić.
Jadranka Kosor (nezavisna) smatra da svima treba biti u interesu da novi Obiteljski zakon bude u suglasju sa stvarnim životom bez predrasuda i diskriminacije. “Žena je uvijek, ili u velikoj većini slučajeva, u slabijem položaju u braku, a to se u izvanbračnoj zajednici diže na najvišu potenciju, rekla je Kosor, te dodala: “Institut posvajanja je doveden do apsurda, a dobrobit djeteta treba biti najbitnija”, rekla je Kosor naglasivši da su to sve pitanja ljudskih prava žena, muškaraca i djece.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govorila je o inicijativama za promjenu triju zakona o porezima. “Od 2010. nailazimo na različita obrazloženja, a činjenica je da porezne zakonske odredbe teško pogađaju građanke i građane koji žive u izvanbračnim zajednicama. Pritom, te su odredbe protivne i Ustavu”, kazala je Ljubičić.
“Primjerice, izvanbračni partneri ne mogu dobiti poreznu olakšicu za uzdržavanje, potporu za nezaposlenost itd”, istaknula je pravobraniteljica i izrazila žaljenje što Vlada u segmentu financijskih učinaka izvanbračne zajednice dovodi u lošiji položaj od bračnih.
U ime predlagatelja, Karolina Šestak iz Ministarstva socijalne politike i mladih istaknula je da će radna skupina razmotriti sve prijedloge i sugestije.”No, posvajanje djece i odabir u kakvoj će osobe zajednici živjeti nisu u sferi ljudskih prava”, istaknula je. “Ne postoji pravo na roditeljstvo i pravo na posvajanje, te je dodala kako ni u Austriji, Njemačkoj, Finskoj i Danskoj izvanbračne zajednice ne mogu posvajati djecu.
Šestak se pozvala i na praksu Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio da osobe koje žive u izvanbračnim zajednicama nisu diskriminirane u odnosu na one u bračnim. “To su osobe same odabrale, partneri sami biraju pravne učinke zajednice za koju se odluče”, navela je.
Predsjednica Odbora Nansi Tireli zaključila je kako Hrvatska još nije društvo koje ima viziju o ravnopravnosti. “Dokle god svako ministarstvo u svoje zakone ne bude ugrađivalo odredbe o jednakopravnosti i ravnopravnosti nećemo biti demokratsko društvo”, poručila je.
