U organizaciji lezbijske grupe Kontra u Zagrebu je od 15. do 18. studenog održan treći po redu L-fest čiji je cilj bio “predstaviti rad naših dragih sestara te pružiti prostor gdje se fino možemo lezbijski okupiti”.
Treći L-fest otvoren je 15.11. u Močvari u queer raspoloženju, cabaretom “Somrak bleščavih sprevržencev/Sumrak svjetlucajućih pervertita” u produkciji ljubljanskog ŠKUC-a – Cluba Tiffany. Posljednji dan svijeta tako smo proslavili apokaliptičnim performansom intergalaktičkih bića iz raznih perverznih i bizarnih dimenzija.
U sklopu festivala, osim raznih neformalnih druženja, u Mami i Booksi su održane diskusije o lezbijskom filmskom i književnom stvaralaštvu. Autorice su prezentirale svoje radove i govorile o specifičnim iskustvima i problemima s kojima se suočavaju u svom umjetničkom radu, kao što je iznošenje lezbijskog identiteta u javni prostor i pitanje mogućnosti ulaska lezbijskih umjetnica u “mainstream”.
{slika}
Mima Simić vodila je razgovor o filmu s redateljicom Danom Budisavljević (“Nije ti život pjesma Havaja”), Gabrijelom Ivanov (Vox Feminae), Noom Pintarić (Vox Feminae) i fotografkinjom i snimateljicom Anom Opalić. Unatoč tomu što je za filmove LGBT tematike i dalje financijski najdostupnija forma dokumentarnog filma, istakle su se i neke prednosti te forme. Ana Opalić stavila je naglasak na važnost samopromatranja i suočavanja sa sobom jer kroz film otkrivamo koliko nesigurno igramo vlastite uloge, a Gabrijela Ivanov dokumentarni film vidi kao korisni medij za borbu protiv kulture nekomuniciranja. Forma dokumentarnog film pritom određuje i sadržaj koji je u pravilu intimne naravi.
Na književnom druženju u Booksi svoju prozu i poeziju čitale su književnice iz regije: Mima Simić, Sanja Sagasta, Nora Verde, Jelena Kerkez i Dragoslava Barzut. U razgovoru koji je moderirala Aida Bagić ove su autorice dale svoje mišljenje o potrebi postojanja razlikovne kategorije lezbijske književnosti. Prema riječima Nore Verde, ta se kategorija pojavljuje kao prokletstvo i kao nužnosti. S jedne strane, naglašavanje lezbijskog identiteta ima političku važnost i bitno je radi stvaranja zajednice, a s druge strane, postoji opasnost od toga da će ova književnost ostati zaboravljena u ladicama književne povijesti.
{slika}
Za vrijeme trajanja festivala posjetitelji su mogli pogledati izložbu fotografija “Prinova u obitelji –lezbijke i kućni ljubimci” i glasati za pobjedničku fotografiju. Zadnju večer festivala plesali smo uz hitove U pol’ 9 kod Sabe (HRV), Drvene Marije (HRV), Ksenije Jus (SLO) i dj Babe.
