Kažu da je noć sa 27. na 28. lipnja 1969. bila jedna od onih vrućih ljetnih noći kad obično počinju pobune i revolucije. Ekipa od 200-tinjak pedera, lezbi i trandži u njujorškom gej klubu Stonewall Inn dobro se zabavljala i partijala do otprilike 1.30 kad je policija odlučila napraviti raciju i upasti u klub. Svjedoci tvrde da se stvar odigrala tako naglo, da su gotovo svi ostali zatečeni. Nakon što je policija objavila da oni preuzimaju kontrolu, glazba je utihnula i počelo je postrojavanje i provjera dokumenata. Oni koji bi bili pušteni na slobodu uglavnom su odlazili na ulicu i ostajali pred klubom gledati što će se dogoditi s ostalima. U masi koja je lagano rasla počinjale su kružiti glasine o tome da policija maltretira i tuče one koji su ostali unutra. Istovremeno dok je nezadovoljstvo raslo, policija je svoje sumnjivce počela izvoditi vani i ukrcavati u policijske marice. Iako je do tada sve bilo relativno mirno, iskru pobune zapalila je jedna nepokorna lezba koja se nije dala uvući u policijski kombi. U natezanju s policijom dobila je pendrekom po glavi i zavapila za pomoć, a ljutiti gledatelji krenuli su na policajce. Pobuna koja se iz Stonewall Inna prelila na ulicu Christopher ubrzo je postala nasilna i prerasla u pravi mali ustanak koji se kasnije transformirao u opsežnu borbu za prava gej populacije. Ukratko, ono što se te noći dogodilo u Stonewallu smatra se početkom gej revolucije i svake godine obilježava Gay Pride povorkama po cijelom svijetu.
U povodu desete godišnjice prvog zagrebačkog Pridea u utorak je u Booksi predavljena knjiga Davida Cartera ‘Stonewall – Pobuna koja je rasplamsala gej revoluciju’ koja donosi bogato dokumentirani prikaz spomenutih događaja. Autor knjige je američki istraživač, LGBT historičar i pisac koji je studirao na više američkih sveučilišta i na pariškoj Sorbonni, a sredinom sedamdesetih uključio se i u gej aktivizam. Hrvatski prijevod knjige je prvo izdanje Zagreb Pridea uopće, a po originalnom književnom predlošku prošle je godine snimljen i dokumentarac Stonewall Uprising .
Knjigu su zagrebačkoj publici predstavili Franko Dota (Zagreb Pride), Tvrtko Jakovina (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i Tomislav Pletenac (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).
Urednik izdanja i LGBT historičar Franko Dota rekao je da je autor proveo impresivnih 10 godina proučavajući razne izvore informacija i za to vrijeme prikupio skupio stotine iskaza, tračeva (posebno o tadašnjem direktoru FBI-a J. E. Hooveru) i novinskih isječaka. Sve je to složeno u svojevrsni triler koji prikazuje živote, brige, emocije i snove ljudi koji su tamo bili, a da istovremeno nijedan od tih događaja nije fabriciran već jasno dokumentiran, napominje Dota. Laičkoj čitateljskoj publici vjerojatno će najvrjednija biti činjenica da knjiga jasno i detaljno odgovara na pitanje ‘zbog čega se zapravo održavaju Gay Pride povorke’.
Na jedno drugo pitanje, ono o političkom i društvenom kontekstu u kojem se dogodio sukob kod Stonewalla pokušao je odgovoriti povjesničar Tvrtko Jakovina. Šezdesete godine prošlog stoljeća – za SAD su bile godine duboke krize koju je dodatno ubrzao dugotrajni i mučni Vijetnamski rat, podsjeća Jakovina. Deset godina ranije slika SAD-a bila je krajnje idealizirana. Bijeli, oženjeni anglosaksonski muškarci proživljavali su svoje najbolje desetljeće, dok su u isto vrijeme ostale grupe imale velikih problema. Žene su 1950-ih vraćene na frustrirajući položaj kućanice iako su u Drugom svjetskom ratu bile zapošljavane i imale određenu samostalnost. Indijanci i Chicanosi doživljavali su duboke frustracije zbog svojeg podređenog položaja. Crnci su imali posebno velikih problema jer su njihova zakonom garantirana prava u praksi često bila gažena na brutalan način. Jedna od takvih nezadovoljnih skupina bila je i gej populacija koja se, iako ne na samom početku, ipak priključila valu prosvjeda. Sve što se tada događalo u Americi, nezadovoljstvo, reakcija i radikalizacija društva nakon ubojstava Kennedyjevih i Martina L. Kinga vodilo je prema promjenama koje su buknule krajem šezdesetih. Procesi koji su se zbivali oko Stonewalla nama su i danas su još uvijek aktualni i bliski, tvrdi Jakovina, jer se u Hrvatskoj zadnjih godina također događaju bitne promjene i potresi.
Velika količina energije, kao i pomak od dotadašnjeg ustaljenog mišljenja najvrjednije su ostavštine Stonewalla, nadovezao se Tomislav Pletenac. Opisao je primjer šefa policije Seymoura Pinea koji je prije 40 godina vodio raciju u Stonewall Innu i u trenutku kad je iz zapovjednika postao zarobljenik doživio potpunu nemoć i strah pred iznenadnim raspadom svog dotadašnjeg sustava vrijednosti. Upravo činjenica da je autor knjige svojim je pristupom uspio izvući aktere događaja i sam čin na vidjelo, i to na način koji nas podsjeća da smo svi mi dionici poruke Stonewalla, glavna je kvaliteta knjige, zaključio je Pletenac.
Uz priču o Stonewallu vezan je i svojevrsni kuriozitet. Na predstavljanju prvog izdanja knjige 2006. godine uz Cartera se pojavio i ranije spomenuti šef policije Seymour Pine. Isti čovjek koji je 1969. pokušavao ugušiti početak gej revolucije, nakon četiri desetljeća ispričao se za svoja djela i izjavio kako mu je sada drago da su događaji završili upravo ovako kako jesu.
