Trgovina ljudima cvjeta u Europi, izvijestio je krajem travnja Eurojust iz Haaga, europska jedinica za pravosudnu suradnju. No, broj slučajeva podnesenih protiv trgovaca ljudima je uvelike neproporcionalan u odnosu na broj zabilježenih žrtava.
“Nešto nije u redu, nedovoljan broj ljudi je doveden pred lice pravde. Jedna stvar je sigurna, trgovina ljudima posao je koji cvate,” rekla je Michèle Coninsx, novoizabrana predsjednica Eurojust-a. Eurojust, koji surađuje s nacionalnim pravosudnim vlastima oko slučajeva prekograničnog kriminala, cilja na povećanje broja slučajeva koje zemlje članice prijavljuju Eurojust-u.
Unatoč alarmantnim brojkama, Eurojust je obradio 74 registrirana slučaja u 2009. godini, dok ih je u 2004. registrirano samo 14. Ujedinjeni narodi procjenjuju da globalno gledano trgovina ljudima zarađuje 32 bilijuna eura godišnje. U Europi, ukupan profit trgovine ljudima nije poznat, pa ipak, dužnosnici kažu da je porast trgovine ljudima nedvojbeno povezan i s velikom zaradom. Jedan od indikatora je oštar porast trgovine nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u EU 2007. godine. Postojeće organizirane kriminalne skupine u Europi, neke od njih sa sjedištem u Nizozemskoj na primjer, iskoristile su priliku da siromašne djevojke iz navedenih zemalja namame poslovnim obećanjima.
Nizozemski javni tužitelj za trgovinu ljudima kaže da su Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Nigerija glavni izvor trgovine ljudima za Nizozemsku. Većina žena iz Mađarske završie radeći kao seksualne robinje i prostitutke. Druge završe kao radnice ili posluge u domaćinstvima. Do 300 prostitutki radi u Amsterdamskoj crvenoj četvrti. “Te su žene više-manje žrtve”, rekao je javni tužitelj, ističući da neke od njih dobrovoljno pristaju raditi na temelju obećanja da mogu otići nakon nekoliko mjeseci. Kada pokušaju otići ipak bivaju prisiljene ostati.
Žena koja je pristala razgovarati s tužiocem tvrdi da su žene prisiljene zaraditi minimalno 1000 eura svake noći. Ukoliko se klijentu naplaćuje 50 eura usluga, to je oko 20 ljudi u jednoj noći. Novac se zatim šalje u rumunjske, bugarske i nigerijske banke. Praćenje novčanog traga posebice je teško u nigerijskom fragmentiranom bankarskom sistemu, te je stoga gotovo nemoguće za vlasti da uđu u trag i uhite kriminalce. U drugom slučaju, organizirane kriminalne skupine koje operiraju u Francuskoj i Italiji držale su 100 bugarskih žena za seksualno iskorištavanje. Profit trgovine dosegnuo je oko 10 milijuna eura tijekom četiri godine. Vlasti su prekinule lanac trgovine, ali jedan od osumnjičenika nastavio je biznis iz zatvorske ćelije koristeći faks i telefon.
“Govorimo o stvarnim ljudima u Europi koji se danas drže u robovlasničkim uvjetima. Imamo mnogo više europskih žrtava koje su izložene zlostavljanju u Europi”, istaknula je Myria Vassiliadou, koordinatorica EU protiv trgovine ljudima. “Trgovina ljudima je rodno pitanje i trebala bi biti kao takva i procesuirana” nadodala je.
Mišljenje stručne skupine za trgovinu ljudima Europske komisije iz 2010. godine zaključilo je da države članice ne istražuju dovoljno ovaj tip kriminala iz razloga što je lakše, jeftinije i jednostavnije procesuirati druge vrste kažnjivih djela. Te iste godine, niti jedna država članica EU nije iznijela podatke o broju slučajeva i sudbenih procesa trgovine ljudima, rekao je Eurojust. Stoga Eurojust vrši pritisak na zemlje članice kako bi ih obvezala da prijavljuju i da bolje prate slučajeve trgovine ljudima.
“Obveza već postoji za slučajeve terorizma, a mi želimo da ona postoji i za slučajeve trgovine ljudima također, James Thuy, glasnogovornik Eurojusta rekao je za EUobserver. Eurojust, Vijeće Europe i Komisija predlažu obnovljenu strategiju borbe protiv trgovine ljudima koja bi ciljala otkrivanju, zamrzavanju te oduzimanju imovine stečene ovim kriminalnom. 70 nacionalnih sudskih i policijskih organa koji se bore protiv trgovine ljudima našli su se u uredu Eurojusta u četvrtak i petak (26. i 27. travnja) kako bi pomogli definirati takvu strategiju.
“Ljudi trguju ljudima jer im, kao prvo, nije stalo do ljudskih bića, te kao drugo, zbog zarade”, rekao je Nicolas Le Coz, predsjednik Grupe stručnjaka o suzbijanju trgovine ljudima (GRETA) Vijeća Europe.
U međuvremenu, države članice imaju rok do 6. travnja 2013. kako bi odgovorile na direktivu o trgovanju ljudima Komisije iz 2011. Eurostat također planira objavljivanje publikacije o trgovini ljudima u svim državama članicama tijekom listopada ove godine.
Prevela i prilagodila Tanja Ivošević
