Pučka pravobraniteljica Lora Vidović protivi se održavanju referenduma o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina jer smatra da bi njegovo održavanje i eventualna izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina značila nedopustivo smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
“Povodom inicijative građana za održavanje referenduma, pučka pravobraniteljica uputila je pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki u kojem upozorava da bi referendum s pitanjem ‘Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi – Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici/e nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici/e pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika/ca takve jedinice’, značio nedopustivo smanjenje prava pripadnika/ca nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ako bi bio održan te ako bi došlo do predložene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”, priopćeno je danas iz Ureda pravobraniteljice, prenosi rtl.hr.
Pravobraniteljica u pismu poziva Sabor da Ustavnom sudu podnese zahtjev za utvrđivanjem je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom.
“Kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, jasno i nedvosmisleno izražavamo stajalište da zbog osobitog značaja manjinskih prava u modernoj Hrvatskoj smatramo važnim da ne dođe do predložene promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”, stoji u pismu.
“No, jednako tako, naglašavamo da postupak odlučivanja o ovom pitanju mora biti proveden u skladu s postojećim propisima, poštujući načelo vladavine prava, koje je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka i zahtijeva da se društveni život temelji na unaprijed propisanim pravnim pravilima koja su opća, predvidljiva i izvjesna. Važno je odgovoriti na legitimna očekivanja građana i građanki koji/e se zalažu za održavanje referenduma, kojie su dali/e potpise za referendumsku inicijativu i čije ustavno pravo na neposredno odlučivanje zbog trenutno postojeće pravne nesigurnosti ne smije biti dovedeno u pitanje”, piše pravobraniteljica.
Vidović ističe kako je ‘jedina nedvosmislena pravna osnova koju hrvatski pravni sustav pruža za utvrđivanje (ne)ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja’ članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, ‘koji jasno određuje da je to u nadležnosti Ustavnog suda’.
Prema praksi Ustavnog suda, na podnošenje zahtjeva za utvrđivanje je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom ovlašten je jedino Hrvatski sabor, a ne i drugi ovlaštenici.
“Stoga je iznimno važno da Hrvatski sabor iskoristi tu svoju ovlast”, poručuje Vidović.
Pravobraniteljica upozorava da je radi otklanjanja mogućnosti da se u budućnosti ponove situacije u kojima se voljom većine građana i građanki putem neposrednog izjašnjavanja dovode u pitanje prava pripadnika i pripadnica bilo koje manjine od izuzetne važnosti da Sabor, kao ustavotvorac i zakonodavac, što prije propiše o kojim se pitanjima ne može neposredno odlučivati, a nakon toga i precizno uredi referendumski postupak.
“Osim nužnih izmjena pravnog okvira, reakcije javnosti povodom prošlogodišnjih referendumskih inicijativa pokazale su duboku podijeljenost u društvu, te nam zasigurno predstoji još puno rada na osvješćivanju vrijednosti tolerancije, kako bismo postali društvo u kojem se poštuju i štite manjinska i ljudska prava”, zaključuje pučka pravobraniteljica.
