Više od 600 godina, Bog-kralj Tibeta je bio muškarac. No 14-ti Dalai Lama, Tenzin Gyatso, kaže kako ne mora zauvijek biti tako. Na otvaranju Vancouverskog mirovnog samita, on se proglasio feministom te rekao “Ako ženski Dalai Lama može biti efikasniji – zašto ne? Doći će, nema problema.”
Iako je glavna tema samita trebala biti izgradnja mira, uskoro se jedna poanta proširila kroz sve govore: žene ne mogu promijeniti svijet kada rijetko zauzimaju odlučujuće pozicije za stolovima gdje se odluke donose, svejedno radi li se o međunarodnom miru ili ratu. Ne postoji niti jedan razlog za to. “U zemljama u razvoju, siromaštvo i glad su najveći problem”, rekla je Ela Bhatt. Ona je osnovala Žensku asocijaciju za samozapošljavanje u Indiji koja je prerasla u desetke različitih tvrtki te uključuje i prvu banku samo za žene.
Ona kaže kako iako je 90% zaposlenih žena u Indiji samozaposleno, radeći u neformalnom sektoru, njihov rad ostaje uvelike neprepoznat te nezaštićen i bez ikakvih prava ili beneficija koje drugi zaposleni imaju. Na njihovim ramenima su i obaveze od kuhanja i pranja do odgoja djece i briga za starije. Može se reći da je to tradicija, kultura ili religija, ali kako god to zvali upravo je to ono što žene drži daleko od škola.
Fazle Hasan Abed iz Bangladeša, predsjednik jedne od najvećih nevladinih organizacija je rekao kako se u mnogim zemljama djevojčice prisiljava da preuzmu više odgovornosti nego dječake. Dok se dječaci igraju i idu u školu, djevojčice se brinu za mlađe, pomažu oko kuhanja i čišćenja. Kada se udaju, nastupaju u samostalnoj izvedbi do tada naučenog. Zato njegova organizacija BRAC radi pretežno sa djevojčicama i mladim ženama. Omogućuje im mikro kredite za obrazovanje pa one čine 70% studenta/ica u Bangladeškim školama.
Swanee Hunt, američka ambasadorica u Austriji je bila jedina žena u sobi u mirovnim pregovorima oko bivše Jugoslavije. Kasnije direktorica harvardskog programa “Žene i javne politike” Hunt je od UN-ovih službi čula da na primjer kad su afrička plemena raspravljala o miru nisu željeli žene prisutne jer su se bojali da će žene postići kompromis. Upravo zbog ne spremnosti na kompromis ratovi traju i traju. No Hunt ide i dalje, ona tvrdi da je bilo više žena u Senatu, SAD ne bi objavio rat Iraku. Uz to veže činjenicu da za tjedne troškove rata u Iraku i mjesec dana rata u Afganistanu, sve žene i djevojčice na svijetu su mogle dobiti edukaciju.
Bivši kanadski premijer Kim Campbell je rekao kako trebamo promijeniti socijalni krajobraz na način da istaknemo žene koje su spremne sjesti za stol te zahtijevati, posebno u mirovnim pregovorima, da se uključe i žene.
Ironično, najsnažnije feminističke poruke odaslao je Peter Buffett, dobitnik glazbene nagrade Emmy koji je zatražio feminizaciju svjetskog poretka. Rekao je da nakon tisuća godina plivanja u patrijarhalnom sustavu u kojem oni gore naređuju onima dolje moramo iskočiti iz te “posude”. Buffett je iskoristio poznatu investicijsku strategiju svog oca Warrena Buffetta koja kaže da treba pronaći podcijenjena dobra, uložiti u njih, i vjerovati da će svijet prije ili kasnije prepoznati njihove vrijednosti. “U mom svijetu” kaže Buffett mlađi “to dobro je djevojčica. Žene su podcijenjene i ako uložimo u djevojčice, jednog dana svijet će prepoznati njihovu vrijednost”. A kako da to učinimo? Moramo educirati djevojčice i žene i samo na taj način, a to je ujedno i najbrži način, se može postići rodna ravnopravnost u svijetu.
Prevela Azra Imširović
