Nedavno obilježavanje Međunarodnog dana žena još jednom je podsjetilo na važnost ravnopravnosti spolova i konačnog iskorjenjivanja nasilja nad ženama. Tako je iz Vlade Republike Hrvatske ponovno stiglo ohrabrujuće obećanje poput onog potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešič, koja je prilikom obilaska sigurne kuće u Bjelovaru, izjavila da će se ove godine iz Državnog proračuna izdvojiti čak tri milijuna kuna za skloništa obiteljskog nasilja u Hrvatskoj. Iznenađujuće je i ujedno utješno što se unatoč aktualnoj recesiji, na borbi protiv nasilja ipak neće štedjeti.
Sedam sigurnih kuća
Adlešič je ovom prilikom dodala da je u edukaciju i senzibiliziranje javnosti za probleme obiteljskog nasilja do sada uloženo oko 11 milijuna kuna, no u Hrvatskoj je još uvijek manjak ovakvih ustanova. Tome u prilog ide što u Hrvatskoj danas postoji samo sedam sigurnih kuća, što je, s obzirom da prema standardima EU mora biti jedna sigurna kuća na deset tisuća stanovnika, nedovoljno.
Jedno od takvih skloništa je i takozvana Mala kuća, smještena na zadarskoj tajnoj adresi, a koja već dvije godine djeluje kao jedino takvo sklonište u Dalmaciji. Riječ je, naime, o skloništu nastalom na inicijativu Udruge za pomoć ženi i djetetu “Duga”, koja u Zadru djeluje već više od deset godina, a koje je od prošle godine uključeno u projekt Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, što znači da bi spomenutim obećanjem potpredsjednice Vlade također trebali biti obuhvaćeni.
Koordinatorica zadarskog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Gordana Markulin-Ježina, navodi da s ovom Vladinom dobrom namjerom nije upoznata te da nikakav službeni naputak u zadarsku Malu kuću još nije stigao. No, slaže se da bi u postojećim uvjetima takva pomoć itekako dobrodošla.
– Zaista još uvijek nisam upoznata s time, no to bi bila vrlo lijepa novost. Za sada nas nitko nije obavijestio o tome, no s obzirom da smo prošle godine sklopili ugovor s dva ministarstva čija je pomoć dostatna za tri korisnice, nadamo se da ćemo biti uključeni i u ovaj projekt, kazala je Markulin-Ježina, naglasivši da, s obzirom da kriza uvijek prvo pogodi one socijalno najugroženije, osobito žene čija se radna mjesta najbrže prazne, i Mala kuća recesiju itekako osjeća.
Najveća podrška Grada
Naime, kako pojašnjava koordinatorica, Grad Zadar ih je oduvijek najviše podržavao i to sa 70 posto, a u posljednje dvije godine sklonište se nalaze i u proračunu Županije.
Naglasila je i da je Odredbom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, odlučeno da se skloništima za žrtve obiteljskog nasilja pruži financijska potpora na način da 30 posto od proračuna svakog skloništa pokrivaju oba ministarstva, 30 posto trebalo bi izdvojiti iz županijskog financijskog proračuna, a 30 posto financijske potpore bi se trebalo izdvajati iz gradskog proračuna u kojem se nalazi određeno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja. No, kako navodi koordinatorica, cijeli taj projekt još uvijek nije zaživio.
– Grad je, na našu žalost, zbog postojeće situacije morao u proračunu izdavanje za nas smanjiti za čak 200 tisuća kuna, no s obzirom da je to i dalje iznos veći od onog koji je Grad dužan izdvajati, moramo biti zadovoljni.
Stoga od Grada dobivamo 500 tisuća kuna, Županija daje 80 tisuća, a naš je proračun 1,1 milijuna kuna, od čega sada dobivamo pola, što je zaista malo, kazala je koordinatorica, napomenuvši da su se od ove godine i donacije smanjile, što dodatno otežava situaciju.
Poznato je da je kapacitet zadarske Male kuće jedanaest osoba, a kao što je bio popunjen od samog početka rada, tako je i danas. Kako navodi Markulin-Ježina, u skloništu je trenutačno četvero djece i sedam žena, a odnedavno postoji intencija za smještaj troje djece u dječji vrtić, za što su u Vrtićima “Radost” puni razumijevanja. Nažalost, još uvijek je teško za njih osigurati mjesta.
Koordinatorica je naglasila da u posljednja dva mjeseca Mala kuća nema listu čekanja, što je prvi put otkad sklonište postoji.
– To što ne postoji lista čekanja, itekako je pozitivno i iznimno nam je drago zbog toga. Ne vjerujem da to znači da je nasilja manje nego prije, no nadam se da je to znak da su žene osvještenije te da se mnogo brže snalaze, kazala je Markulin-Ježina.
