Na Pravnom je fakultetu u petak 20. siječnja održano predstavljanje knjige Snježane Vasiljević Slično i različito: diskriminacija u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj. Snježana Vasiljević viša je asistentica na na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, diplomirala je i doktorirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta Cambridge, koledž Darwin. Dobitnica je nagrade Američke odvjetničke komore za najbolji rad na području spolne diskriminacije. Kao pravna stručnjakinja uključena je u rad mnogih nevladinih organizacija. Područja njenog stručnog interesa su pravo i politika jednakosti u EU-u, međunarodno humanitarno pravo, ljudska prava, europska raznolikost i nacionalni identiteti u EU. Njezino znanstveno bavljenje višestrukom diskriminacijom rezultiralo je ovom opsežnom knjigom. Na predstavljanje ovog rada o višestrukoj diskriminaciji nije se odazvala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak zbog neprilagođenosti prostora fakulteta potrebama osoba s invaliditetom. Pozitivno je što je organizator na početku predstavljanja uvidio tu pogrešku i istaknuo važnost prilagodbe objekata osobama s invaliditetom.
Knjiga Slično i različito: diskriminacija u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj bavi se problemom višestruke diskriminacije s povijesnog, ekonomskog, političkog i pravnog aspekta. Analizira zakonodavni okvir Europske Unije po pitanju diskriminacije i specifičnosti hrvatskog zakonodavnog okvira. Autor predgovora knjizi, Slobodan Uzelac istaknuo je kako autoričin tekst govori o legalnoj vlasti koja diskriminira na dva načina, čineći ono što ne bi smjela i ne čineći ono što bi trebala. Uzelac je naglasio ono na što i knjiga ukazuje, potrebu za sustavnim znanstvenim istraživanjima diskriminacije, ali i potrebu da edukacija o diskriminaciji uđe u obrazovni sustav. Nada Bodiroga Vukobrat u svojem je obraćanju istaknula kako vidi napredak po pitanju brige o jednakosti ljudi u zadnjih dvadesetak godina i kako se sve više pažnje posvećuje tzv. nevidljivim manjinama. O potrebi propitivanja normi koje uspostavlja dominatna društvena skupina koja sve druge smatra aberacijom govorio je Siniša Rodin. Prema njegovom mišljenju Europska Unija sadrži snažnu socijalnu komponentu i štiti jednakost manjina te mora tu jednakost poštivati pri donošenju svih političkih odluka i zakona. Također, Rodin napominje kako su tvrdnje da je EU neoliberalna tvorevina u kojoj će kapital uništiti socijalna prava i slobode neutemeljene. “Hrvatsko zakonodavstvo mora zaživjeti u duhu europskog zakonodovstva, iako i u europskom zakonodavstvu ima još mjesta za popravke” naglasio je Rodin. Mario Vinković zaključuje kako je ova knjiga izašla u pravo vrijeme jer nam približava koncept ujedinjeni u različitosti i bavi se problemom vrlo prisutne višestruke diskriminacije koja je zapostavljena u znanstvenim istraživanjima. Na kraju predstavljanja autorica je obrazložila svoje osobne razloge zbog kojih se bavi ljudskim pravima i objasnila zašto smatra pozitivnim ulazak Hrvatske u EU. “Europsko je bogatstvo poštivanje različitosti, a približavnje Hrvatske Europskoj Uniji učinilo je da ljudi nakon dugo vremena gledaju u budućnost.” istaknula je Vasiljević. Na kraju je zaključila kako je iznimno važno da hrvatsko pravosuđe uvijek omogući zaštitu slabijoj strani – žrtvama i kako žrtva nije jedinstven pojam, svakoj treba pristupiti na individualan način i pokazati joj da postoji put pravne zaštite.
