Prema podacima Eurostata za svibanj, nezaposlenost blago pada u Europskoj uniji. Naime, u odnosu na travanj, nezaposlenost u EU je pala za 0,4 posto.
Prema Eurostatu, u svibnju 2014. je u Europskoj uniji bilo nezaposleno preko 25 milijuna žena i muškaraca, što je pad od nekih 1,3 milijuna u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Među članicama Europske unije najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Austriji (4,7 %), Njemačkoj (5,1 %) i Malti (5,7 %), a najveća u Grčkoj (26,8 %), Španjolskoj (25,1 %) te Hrvatskoj (16,3 %), čime je ostala na trećem mjestu po broju nezaposlenih u odnosu na travanj 2014.
Međutim, gorući problem i dalje plamti. Nezaposlenost mladih osoba je i dalje golema čime je sve izglednije da će jedna generacija ostati izgubljenom.
U Europskoj uniji u svibnju 2014. broj nezaposlenih mladih do 25. godine iznosio je 5,2 milijuna. Najgora je situacija u Grčkoj gdje je čak 57,7 posto mladih ispod 25 godina – nezaposleno.
Hrvatska je i dalje na trećem mjestu u Uniji s 48,7 posto nezaposlenih mladih, čime se još jednom dokazuje kako Mrsićeve mjere zapošljavanja mladih nisu urodile plodom. Kako su članice inicijative Za rad spremne prije par mjeseci istaknule – novac EU za zapošljavanje mladih mora biti tek financijska injekcija institucijama u RH, a ne jedini način da država ‘suzbije’ ove tragične statistike.
“Garancija za mlade i njezino šestogodišnje financiranje (2014. – 2020.) samo je financijska injekcija koja je trebala pomoći institucijama RH da pruže mladima mogućnosti prilagodbe tržištu rada, kako bi sam ulazak u svijet rada bio lakši i bezbolniji. No, uz to, očekuje se da će država članica koja provodi Garanciju za mlade u državnom proračunu staviti prioritet na poticaje za zapošljavanje mladih. U razumijevanju (još jednog) scenarija koji je zadesio Hrvatsku, pomoći će nam sljedeći podaci. Zbog zabrane novog zapošljavanja u javnom i državnom sektoru došlo je do velikog broja korisnika/ca stručnog osposobljavanja upravo u tim sektorima, kao privremene, supstitucijske, radne snage. Iako izvješće HZZ-a tvrdi suprotno, postotak od 68 posto korisnika SOR-a u javnom (36%) i državnom sektoru (32%) ne ide u korist tvrdnji da mladi nisu poslužili kao jeftina, zamjenska radna snaga, a o tome svjedoči i činjenica da je tek nešto više od polovice korisnika/ca nakon godine dana stručnog osposobljavanja našlo zaposlenje, i to samo oko 20 posto u državnom i javnom sektoru, dok je zaposlenje u privatnom sektoru bilo iznad 50 posto”, priopćile su članice Za rad spremne u travnju.
{slika}Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012 te sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije niti Ureda za udruge Vlade RH.
