U kasnovečernjim satima u petak, 22. veljače 2019. tri ureda stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava izdala su priopćenje za medije u kojem traže da Vlada Republika Hrvatske hitno poduzme radnje kako bi se spriječilo kršenje ljudskih prava žena u reproduktivnom zdravlju. Rekli su kako su užasnuti svjedočanstvima žena prikupljenima za vrijeme kampanje #PrekinimoŠutnju.
Preporuke dolaze nakon što je Roda u studenome poslala prijave trima tijelima za ljudska prava UN-a – Posebnom izvjestitelju za pravo na zdravlje, Posebnoj izvjestiteljici o nasilju nad ženama te Radnoj skupini o diskriminaciji žena u pravu i praksi.
Izvorna objava za medije nalazi se na stranicama Visokog povjerenika za ljudska prava pri UN-u, a prijevod iste donosimo niže.
Stručnjaci UN-a: Hrvatska mora poduzeti hitne radnje za suzbijanje nasilja i kršenja prava žena u postupcima reproduktivnog zdravlja
ŽENEVA (22. veljače 2019.) – Hrvatska mora poduzeti hitne radnje za suzbijanje kršenja seksualnih i reproduktivnih prava žena, usvojiti mjere za njihovu prevenciju te tražiti odgovornost svih koji su počinili isto, kaže skupina stručnjaka za ljudskih prava Ujedinjenih naroda.*
Zaprepašteni smo svjedočanstvima žena prikupljenima u kampanji #PrekinimoŠutnju u listopadu 2018. u kojoj je utvrđeno postojanje obrazaca zlostavljanja i nasilja nad ženama, povezanog s njihovim reproduktivnim zdravljem” dodali su stručnjaci.
Nasilje je variralo od kirurških zahvata izvršenih bez anestezije, do poniženja, verbalnog zlostavljanja i odbijanja davanja lijekova protiv boli.
“Iznimno smo zabrinuti za žene koje su podvrgnute bolnim postupcima bez anestezije, što uključuje kiretažu, struganje maternice, ručno vađenje posteljice, šivanje nakon vaginalnog poroda te epiziotomije, rađenih protiv njihove volje te nepoštivanje žena od strane zdravstvenih djelatnika,” naglasili su stručnjaci.
U samo dva i pol dana, kampanja #PrekinimoŠutnju prikupila je preko 400 svjedočanstava žena koje su doživjele neku vrstu nasilja i zlostavljanja počinjenog od strane zdravstvenih djelatnika u javnim bolnicama u Hrvatskoj. Žene su ispričale svoja iskustva vezanja nogu i ruku za ginekološki stol za vrijeme postupaka; druge su ispričale kako su ih zdravstveni djelatnici ponižavali. Jedna žena je ispričala kako je razdor maternice nastao nakon kiretaže bez anestezije u javnoj bolnici.
Unatoč svjedočanstvima, pojedini političari te čelnici zdravstvenih ustanova negirali su postojanje problema i doveli u pitanje kredibilitet iskaza i percepciju boli žena. Čak je i inteligencija žena dovedena u pitanje.
“Neophodno je poštivati prava žena koje primaju zdravstvenu skrb u reproduktivnom zdravlju, što uključuje porod, postupke medicinski potpomognute oplodnje te kiretaže.
Zdravstveni djelatnici bi trebali primjenjivati najviše profesionalne standarde i etične kodekse prilikom pružanja zdravstvene skrbi u području reproduktivnog zdravlja. Moraju poštivati autonomiju, integritet i sigurnost svake žene,” naglasili su stručnjaci.
“Potičemo Vladu Republike Hrvatske da provede neovisno istraživanje o ovim optužbama, da javno objavi rezultate te izradi nacionalni akcijski plan za zdravlje žena,” zaključili su stručnjaci.
