Uoči predstojećih parlamentarnih izbora Vladin Ured za ravnopravnost spolova upriličio je u ponedjeljak okrugli stol “Kako do uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru?”, da bi još jednom upozorili na važnost rodne ravnopravnosti u politici i u gospodarstvu, a TV spotom pozvao je –
“Uravnotežimo se!”
Predstojnica Vladinog Ureda Helena Štimac Radin izrazila je nadu da će se na ovim izborima probiti limit od 21 do 25 posto zastupljenosti žena u parlamentu iz proteklih triju izbornih ciklusa, za što ohrabrujućim smatra i podatak kako je na posljednjim lokalnim izborima kandidirano više žena i više ih je ušlo u tijela lokalne vlasti. No upozorila je kako još uvijek ima općina gdje nema ni jedne žene vijećnice.
Po rezultatima znanstvenog istraživanja “Iskustva, percepcija i stavovi o rodnoj diskiminaciji u Hrvatskoj”, glavni razlozi koji sprečavaju žene u većem političkom angažmanu su, po percepciji ispitanika, predrasude, obiteljske obveze i protivljenje muškaraca.
Štimac Radin je podsjetila kako je Zakon o rodnoj ravnopravnosti uveo kvote vezane uz postizanje uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena, naglasivši kako su žene gotovo svuda, osim u sudstvu, podzastupljeni spol, pa na izbornim listama propisuje da treba biti 40 posto žena. A tu je i Zakon o političkim strankama koji, unatoč propisanih 10 posto više novca iz državnog proračuna za zastupnice, ipak nije donio odgovarajući poticaj, dodala je Štimac Radin.
Poticajnim smatra donošenje hrvatske Nacionalne politike za ravnopravnost spolova do 2015. godine, koja će biti predstavljena ovaj tjedan, zajedno sa Strategijom Europske komisije za ravnopravnost između muškaraca i žena do 2015., gdje se navodi da udio žena u članstvima upravnih odbora velikih javnih i državnih tvrtki i kompanija mora biti najmanje 40 posto.
Konačno će se u izborima iskazati i jasna rodna statistike, dodala je Štimac Radin.
Spomenuta kvota iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti, međutim, ne povlači nikakve sankcije za kršenje prije 2012. godine.
Član Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Davor Orlović izvijestio je kako će se od ovih parlamentarnih izbora prvi put uvesti sustav statističko rodnog evidentiranja kandidacijskih lista, pa će se spolna pripadnost evidentirati već u fazi kandidiranja, sve do aktualizacije mandata.
“Rezultati u prilog rodne ravnopravnosti ne mogu se promijeniti preko noći”, smatra Katarina Fuček, predsjednica Organizacije žena HDZ-a “Katarina Zrinska” i ističe da su organizacijom 15-tak tribina tijekom ljeta nastojali potaknuti žene na veće sudjelovanje u politici, ali i lokalnu samoupravu da osigura preduvjete za to poput izgradnje vrtića, bolje prometne povezanosti i uvođenja fleksibilnog radnog vremena.
Fuček je naglasila kako je HDZ rijetka stranka koja ima predsjednicu, dodajući da je i njena ženska uloga i zalaganje sigurno pridonijelo stvaraju kvalitetnijeg zakonski okvira vezanog uz rodnu ravnopravnost.
Karolina Leaković iz Foruma žena SDP-a ističe da im je prioritet povećati politički angažman žena do 40 godina, jer također ocjenjuje zabrinjavajućim manjak žena u lokalnoj vlasti. Kad je pak riječ o parlamentarnoj zastupljenosti žena u SDP-u su, kaže, zadovoljni. “Ako smo i bez zakonskih propisa uspjeli osigurati 35 posto zastupnica, ne sumnjam da će tako biti i dalje”, kazala je Leaković.
Zamjenica predsjednice Ženske inicijative HNS-a i saborska zastupnica Danica Hursa naglasila je da su u 20 godina postojanja žene uspješno vodile HNS u proteklih 12 godina, dodavši kako imaju 20 posto žena u Saboru i u stranačkim tijelima. Za veće sudjelovanje žena u politici presudnim smatra poboljšanje njihova materijalnog položaja, jer su žene u malom postotku vlasnice nekretnina i pokretnina. “Želimo da žene imaju prolazna mjesta na stranačkim listama, a ne da ih se prijavi 40 posto samo da bi se zadovoljilo formu”, zaključila je Hursa.
Na okruglom stolu bilo je riječi i o doprinosu nevladinih organizacija u povećanju broja zastupnica u Hrvatskom saboru i ulozi javne televizije u praćenju uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u izbornom procesu.