Na današnjoj konferenciji za medije povodom pravomoćne presude protiv Zagreb Pridea, prema kojoj organizacija mora isplatiti 30.000 kuna novinarki Karolini Vidović Krišto, poručeno je da Zagreb Pride nikad neće odustati od borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije te da ova presuda Županijskog suda u Osijeku ograničava slobodu govora u Hrvatskoj.
“Pravo na slobodu izražavanja jamči nam Ustav, a misija Zagreb Pridea je javno ukazivanje na homofobiju pa nam je osnovna dužnost da reagiramo svaki put kad primijetimo da netko postupa homofobno. Pozivamo građane i građanke na solidarnost i podršku, kako Zagreb Prideu, tako i slobodi govora. Nastavit ćemo se boriti za ljudska prava LGBT osoba. Poduzet ćemo sve mjere i nastaviti svoju borbu na Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea.
Konferenciju su organizirali Zagreb Pride i Hrvatsko novinarsko društvo, ispred kojeg je govorio predsjednik Saša Leković. “HND je pokrenuo Centar za zaštitu slobode izražavanja i nama se ova tema učinila vrlo zanimljivom, pogotovo zato što se radi o pravomoćnoj presudi i možemo o njoj raspravljati bez problema. Smatramo da se moraju zaštiti prava svih manjina, pa tako i LGBTIQ zajednice, ali i prava novinara. Zanima nas da vidimo što znači za HND, sudsku praksu i slobodu govora kad se nađu dva prava na slobodu izražavanja u sukobu”, rekao je Leković.
“Naravno da se radi o temama od javnog interesa i da se imaju pravo izraziti sva stajališta. Međutim, postoje li granice te slobode? Homofobija je nešto što je po propisima europskih institucija izjednačeno s rasizmom. Ono što ja smatram da je vrijedno u ovom slučaju je to što su se još nedavno ljudi hvalili da su homofobi i to smatrali komplimentom, a Vidović Krišto je htjela pokazati da je homofobija nešto što vrijeđa čast. Sudovi su to podržali. Nakon ove je presude jasno da je homofobija nešto nepoželjno. Homofob je antisemit, rasist i o tome treba pričati”, izjavila je odvjetnica Vesna Alaburić, koja je dala primjer slučaja pred Europskim sudom za ljudska prava iz kojeg je jasno da granice slobode izražavanja, ukoliko to izražavanje ugrožava prava LGBT manjina, postoje.
‘Ništa ne može zaustaviti napredak ljudskih prava’
Na pressici, koja se bavila i širim kontekstom sužavanja prostora slobode govora, cenzure medija i urušavanja sustava zaštite ljudskih prava, govorile su i Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije te Nataša Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI.
“Cilj ovih tužbi je stvoriti relativizaciju teza i vrijednosti, gdje je jednako legitimno boriti se za ravnopravnost određenih skupina kao i boriti se protiv ravnopravnosti tih skupina. Mi već 25 godina imamo izjednačavanja teza oko Drugog svjetskog rata pa se čudimo kad nas to lupi natrag u glavu u obliku svastike na Poljudu. Sad izjednačavamo teze u drugim poljima. Postoji ideja da se onima koji ugrožavaju prava LGBT zajednice ne smije reći da su homofobi. Inicijativa U ime obitelji, isto tako, cijelo vrijeme govori da oni nisu protiv nekoga nego da se bore za nešto svoje. Ovo se sve događalo u povijesti, primjerice u SAD-u prilikom rasprave o međurasnim brakovima protivnici su tvrdi da se samo bore za svoju stvar” objasnila je Benčić i poručila da moramo biti hrabri/e i boriti se protiv takve relativizacije.
“Za 20 godina znat će se tko se borio protiv, a tko za ravnopravnost. Ništa ne može zaustaviti napredak ljudskih prava, a ja se nadam da ćemo ukinuti i odredbu Ustavnog suda o braku” rekla je Benčić.
Nataša Bijelić iz CESI govorila je u kontekstu ugrožavanja slobode govora i seksualnih i reproduktivnih prava te spomenula nekoliko slučajeva s kojima su se nedavno suočili/e. “Objavili/e smo izvještaj o neokonzervativnom prijetnjama reproduktivnim pravima u EU i zbog toga smo dobile zahtjev od Željke Markić i ostalih da maknemo uvredljive navode o njima da su istaknuti osporavatelji seksualnih i reproduktivnih prava te da uklonimo izvještaj sa stranice”, rekla je Bijelić i dodala da izvještaj, naravno, nije maknut sa stranicama te da je objašnjeno zašto ih nazivaju kako ih nazivaju.
“Drugi napad je napad na našu stranicu Libela i članicu našeg uredništva Anu Brakus od strane vjeroučiteljice koja kaže da je prijavila Brakus nadležnim institucijama zbog teksta o njezinim prezentacijama za sate vjeronauka“, spomenula je Bijelić slučaj u kojem je Snježana Majdandžić-Gladić objavila da je prijavila Brakus zbog prikaza provođenja građanskog odgoja na satovima vjeronauka.
