Gotovo da ne postoji država u kojoj žene na tržištu rada nisu diskriminirane u odnosu na muškarce. Manje zarađuju na istim poslovima i do trideset posto u odnosu na svoje muške kolege, češće dobivaju otkaze, poslodavci ih manje kao radnike vole jer ih vežu uz trudničko izbivanje s posla, bolovanja zbog djece, više su podložne stresu.
Hrvatsko tržište rada – dvije trećine nezaposlenih su žene
Teže napreduju u karijeri iako, primjerice, u Hrvatskoj na jednoga visokoobrazovanog muškarca dolazi četiri žene s diplomom fakulteta. Manje ih je na šefovskim pozicijama jer je gotovo uvriježeno mišljenje da je i osrednje kvalitetan muški kadar bolji od najkvalitetnijega ženskog rukovoditelja.
U nekim tipično “ženskim” branšama u našoj zemlji tako na rukovodećim mjestima nailazimo isključivo na muškarce, poput dječjih vrtića ili pak socijalne skrbi.
Koliko je jaka ova vrsta diskriminacije pokazuju posebice krizna vremena u kojima će upravo žena znatno prije nego muškarac dobiti otkaz. Na hrvatskom tržištu rada omjer je nezaposlenih snaga takav da su dvije trećine osoba bez posla upravo žene.
Sve te okolnosti od moderne žene stvorile su pravu ratnicu na tržištu rada. One su u vremenu gospodarskih neprilika koje globalno haraju, prema brojnim istraživanjima polučile jedno – pripadnice nježnijeg spola bolje su liderice u teškim, kriznim vremenima.
U prilog ovoj tvrdnji i rezultatima istraživanjima stali su i brojni muškarci. Jedan od njih je i Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Žena ima jači osjećaj za obitelj, a netko tko obraća pozornost na obiteljski proračun, troškove i rashode automatski se odgovornije ponaša i na radnom mjestu i to je ono što poslodavci prepoznaju, ocjenjuje Bakula dodajući da isto kod hrvatskih poslodavaca kada gledamo brojke o nezaposlenim pripadnicama nježnijeg spola ipak ne uzimaju u obzir.
– Žene su se pokazale smirenije u vrijeme krize, muškarci impulzivnije reagiraju, a ovo nisu vremena za takve rekacije i zato tu žene dolaze do izražaja – smatra gospodarski analitičar NHS-a.
U Andama ženski pokret oko uzgajivača koke
Da su žene postale bolje liderice u kriznim vremenima, potvrđuje i Rada Borić, izvršna direktorica za ženske studije.
U ovom kriznom vremenu žene su postale liderice različitih socijalnih pokreta te ističe primjer gdje se u Andama žene sindikalno organiziraju oko uzgajivača koke. I u patrijalhanim sredinama sve više se uviđa da je taj model potrošen i da žena može biti ravnopravna partnerica i na liderskoj poziciji.
Željka Antunović, potpredsjednica Sabora, napominje da u Hrvatskoj imamo žena predsjednica stranaka i žena na najvišim državnim dužnostima, ali još uvijek nedovoljno kolike su stvarne potrebe društva.
Ženama se u krizi otvaraju nove mogućnosti za uspjeh jer su svi skloni staviti upravo ženu u kriznom vremenu na lidersku poziciju. Uspije li, pripisat će to njezinu racionalnijem i staloženijem djelovanju u odnosu na impulzivne muškarce. Ako ne uspije, pravdat će to njezinim spolom koji i onako pred muškarcima na liderskoj poziciji nema što raditi, a što je i svjedočila svojim neuspjehom, ocjenjuje Antunović.
Žene su dobre dok ne riješe problem, a poslije budu odbačene
Potpredsjednica Sabora otkriva da je u svojoj karijeri nebrojeno puta svjedočila situacijama u kojima, kada zagusti, onda se oni kojima i nije do prevelikog posla, a to su naši dragi muškarci, naši dragi partneri, prijatelji, objašnjava, okreću ženama i traže njihovu pomoć. Međutim, kad žene riješe problem, onda vrlo često naiđu na neku barijeru, zid, a to je da više nisu potrebne, drži potpredsjednica Sabora.
Nataša Milojević, uspješna srbijanska poduzetnica i nekadašnja parlametarka, osvrće se također na položaj žena u svom društvu, napose u svjetlu gospodarske krize koja je zahvatila cijeli svijet.
I ona misli da se muškarci povlače u situacijama koje su kritične i tada guraju žene u prvi plan, a kada riješe situaciju, rado će iznova “isplivati” na površinu ne libeći se pokupiti lovorike pobjede i naravno ženu vratiti u sjenu događanja.
Srbija ima četiri žene ministrice u vladi, nešto na rukovodećim državnim pozicijama, broj žena na rukovodećim mjestima u privatnim tvrtkama u Srbiji nešto je veći, ali i dalje nedovoljno impresivan, komentira Milojević iznoseći da žene u javnom sektoru Srbije zauzimaju 7,2 posto vodećih mjesta, te u privatnom 15 posto.
Ali dogodit će se i nešto drugo – a to je prema procjeni ove srbijanske poduzetnice, da će ih žene prinuditi ne da traže pomoć, već će žene preuzeti stvari u svoje ruke.
Žene su suočene s problemima u svakodnevnom životu znatno više nego muškarci, naglašava srbijanska poduzetnica podsjećajući da primjerice u Srbiji još uvijek negiraju da je krizno stanje glede gospodarskih neprilika. No kada se istini pogleda u oči, uvjerena je Milojević, tada će se uvelike tražiti i mišljenje i savjet žena kako bi se našlo rješenje.
