O medijskoj slici žene, nasilnoj estetizaciji tijela i gubitku kontrole nad njim te prenošenju osjećaja tijelom govorile su Slavenka Drakulić i Andrea Zlatar Violić na tribini ‘Paralelni svjetovi’ Kristijana Vujičića.
Književnica i novinarka Slavenka Drakulić se s trideset godina zbog bolesti našla u situaciji da se brine o svom tijelu kao 60-godišnjakinja. U centru ‘njezine priče’ o ženskom tijelu je smrtnost i, kako sama kaže, nije baš najbolja osoba za govorenje o starosti. Njoj je od tridesete svaka godina života dobitak, a ne gubitak.
S druge strane, baš je zbog toga prekvalificirana da u svojim šezdesetima bez ustezanja govori o gubitku moći nad vlastitim (ženskim) tijelom, diktatima i diktaturama države, patrijarhata, medija te modne industrije.
Ženama je strašan gubitak kontrole
‘I muškarci nekad nemaju kontrolu nad svojim tijelom, a kod žena se taj osjećaj udvostručuje. Društvo i država inzistiraju na tome da će nas nestati, nema nas dovoljno za reprodukciju nacije. Žena je pod kontrolom društva i patrijarhata i muškaraca, jer oni vladaju. Kod nas se i dalje osporava pravo na abortus, a jedino što preostaje je dnevna borba za slobodu. Tu bitku žene nikad nisu dobile zbog interesa države, stoga se žene moraju boriti za vladavinu prava. Naprosto se stalno mora osvajati sloboda, a zastrašujući je osjećaj da nemate kontrolu nad svojim tijelom’, kazala je Drakulić.
Gdje je nestalo 20 kilograma?
Osvrćući se na medije, Andrea Zlatar kazala je da je tema medija i žena beskrajno dugačka knjiga.
‘Posebna opasnost su pubertetski i ženski časopisi koji ne daju prostor kritici, a dobna granica onih koji to prate opasno se spustila na osam, devet godina’, rekla je Zlatar.
‘Feminizam nikad nije izborio bitku za izgled svog tijela. Razlika između ženskog tijela nekada i danas je 20 kilograma’, rekla je Drakulić ilustriravši priču fotografijom žena objavljenom u časopisu Elle 1948. godine.
‘Zašto to feminizam nije izborio? Gdje su nestali kilogrami?’, zapitala se Drakulić te zaključila da se stalnim kreiranjem nezadovoljstva kod žena i kreiranjem potrošačica podržava teza da je sramotno biti star.
