Ujedinjeni narodi, Veleposlanstvo Australije i Veleposlanstvo Kanade su povodom Dana žena organizirali 7. ožujka Okrugli stol Žene u politici u Hrvatskoj u hotelu International u Zagrebu.
Sudionice su bile žene iz vrha hrvatske politike: Jadranka Kosor – saborska zastupnica i bivša predsjednica Vlade, Mirela Holy – saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša, Gordana Sobol – saborska zastupnica i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena, Marina Lovrić Merzel – županica Sisačko-moslavačke županije, Josipa Rimac – gradonačelnica Knina i Ivanka Luetić Boban – predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije.
Skup je otvorila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica programa UN-a za razvoj u Republici Hrvatskoj. Počela je izlaganje isticanjem da je jednaka participacija muškaraca i žena u politici i javnom životu cilj UN-a. Žene čine 51 posto svjetskog stanovništva, no nisu predstavljene sukladno tome, a Vlada koja je sastavljena od muškaraca ne može biti dovoljno osjetljiva na ženska pitanja. U svijetu žene zauzimaju samo 1/5 mjesta u parlamentima. Ove godine samo su 33 zemlje u svijetu zadovoljile kvotu od 30 posto žena u parlamentu, a Hrvatska je u rangu s EU, a bolja od svjetskog prosjeka. Ipak, u Hrvatskoj su žene gradonačelnice u samo pet posto gradova i općina (27), a imamo čak 116 općinskih vijeća bez ijedne žene. “Cilj koji si trebamo postaviti je bolja reprezentativnost i veći utjecaj na politiku. Kvota od 30 posto žena čini kritičnu masu u javnom i političkom životu, a to je brojka koja je preuzeta iz nuklearne fizike – naime 30 posto plutonija je potrebno da bi se desila nuklearna eksplozija” istaknula je Vinton.
Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova istaknula je da je u Europskoj uniji prosjek udjela žena u općinskim i gradskim vijećima 30-35 posto, dok je u Hrvatskoj to samo 15 posto. Vladin ured za ravnopravnost spolova je zato odlučio raditi kampanju koja bi podigla reprezentativnost žena, i zaista 2009. godine u odnosu na 2005. godinu njihov broj se povećao za sedam posto. “Ako bi i na sljedećim izborima imali napredak od sedam posto, primaknuli bismo se brojci od 30 posto” ističe Štimac Radin. Iako se broj žena na listama povećao, glavni kandidati za župane, gradonačelnike i načelnike općina su još uvijek muškarci. Postoji svijest građana o ovome pitanju koji smatraju da treba biti više žena u politici, no na pitanje što se treba učiniti u tom pogledu imaju različite odgovore. Jedan od odgovora je da ih stranke trebaju više uključiti, ili da žene same trebaju biti aktivnije.
Tajana Broz, koordinatorica CESI-ja pružila je perspektivu nevladine organizacije na problem. “U Hrvatskom saboru ima 26 posto žena, ali to je zato jer su one ušle u Sabor kao zamjene. Od 39 žena 12 ih je zamjena, a od toga 10 su zamjene muškarcima koji su otišli na funkcije u ministarstva i Vladu. Žene koje su neposredno osvojile mandate čine samo 19,8 posto“ istaknula je Broz. Već 13 godina udio žena u Saboru se kreće oko 20 posto, a kvote se pokušavaju uvesti još od 90-tih. Konačno je 2008. godine donesen zakon prema kojem na listama treba biti zastupljeno minimalno 40 posto oba spola, te su propisane kazne za kršenje tog zakona, a strankama su data tri izborna ciklusa da se prilagode. Sankcije će se početi provoditi na lokalnim izborima 2017. godine i svim izborima nakon toga. CESI su izračunale da bi se na prošlim izborima u proračun slilo oko 2,5 milijuna kuna od sankcija samo od četiri najveće stranke i samo sa županijskih lista da se tada na izborima počeo primjenjivati zakon.
Na pitanje tko je odgovoran za mali broj žena u politici Jadranka Kosor objašnjava kako je to skup faktora – o ovim se temama razgovara samo oko 8. ožujka, a nakon toga rasprava staje i žene prestaju biti tema. Na televiziji nema ovakvih tema ako nisu vezane ili uz izbore ili uz Međunarodni dan žena. Za stanje su odgovorni svi koji se bave politikom, nevladine udruge i mediji. Smatra da uvjeti na ulazak na listu moraju biti jednaki za sve, bez obzira na spol i protivi se uvođenju kvota samo zbog zadovoljenja broja. “Ženama je teško izbalansirati obiteljski život i političku karijeru, a mora se raditi na jednakim uvjetima u startu: u političkoj stranci i društvu. Žene su u medijima u Hrvatskoj sofisticirano ponižavane: gleda se izgled, frizura i odjeća više nego ono što one govore. Muškarci to ne doživljavaju. Kada će se prostor u televizijskim emisijama davati jednako muškarcima i ženama, doći će do napretka“, poručila je Kosor. Vidi i problem u tome što, dok se je nju napadalo (prosvjednici su joj došli pred stan i vrijeđali ju kao ženu) nevladine udruge to nisu osudile, a nije ni njena bivša stranka.
Gordana Sobol navodi kako su političke strukture te koje određuju i omogućuju uključenost žena u politički život. Hrvatska je imala skok i napredak po tom pitanju do 2000. godine, a 2011. godine su pale – to je došlo kao otrježnjenje i shvaćanje da se ništa ne podrazumijeva. “Unutar SDP-a je 33 posto članica, no brojku ne prati adekvatna politička moć, pogotovo na lokalnim razinama. Također se podrazumijeva se da žene pričaju o “lakšim” temama poput socijale ili zdravstva“, objasnila je Sobol. Njene rasprave se isto uglavnom na tome baziraju, a takva politika nije u središtu javnosti i pažnje – kao da je manje vrijedna.
Mirela Holy se slaže da su najviše za stanje odgovorni muški kolege, no ne u potpunosti. Moć se ne daje, ona se uzima. Zahtjeva rigoroznije kvote i ne kazne za nepoštivanje, već sistem “ciferšlusa” – ako se kvota ne ispoštuje, lista se u potpunosti treba izbaciti. Također smatra da je 40 posto premalo i traži potpunu ravnopravnost: 50-50. Muški kolege smatraju da ako žene već jesu u politici, onda se i trebaju baviti tim temama, to im se tolerira i zdušno prepušta jer nema novaca u tome. Ali, ako se žene žele uključiti u ekonomiju, energetiku ili gospodarstvo dočekaju ih izjave poput “Nemoj ti zamarati svoju malu glavicu time“. “Žene se mogu baviti samo pitanjima okoliša koji su skrbni, a dio s novcima ide dečkima. Međutim, žene su još uvijek uglavnom te koje više sudjeluju u odgoju djece i odgajaju ih za rodne uloge. Sve dok se same ne osvijeste i ne raskrste s patrijarhalnim dogmama, te ne promjene odgoj, neće biti napretka”, istaknula je Holy.
Marina Lovrić Merzel objašnjava kako je lokalna i regionalna razina ponižavajuća s obzirom na broj žena. Naime imamo samo četiri kandidatkinje za županicu, a ona je jedina izravno izabrana županica u Hrvatskoj. Doživljavala je, na žalost, neugodnosti uglavnom od žena. Protiv nje je podneseno 48 lažnih prijava, a 70 posto prijava su napisale žene. “Neke granice, poput doma i obitelji, se ne smiju prijeći“, smatra Merzel. Iako 79 posto rukovodećih mjesta u njenoj županiji drže žene, solidarnosti među njima nedostaje.
Ivanka Luetić Boban je prezentirala broj nezaposlenih žena u Hrvatskoj: 195 435. Ističe da je to najveći problem za žene. Uz to ističe kako “nemamo nijednu novčanicu s likom žene, a ispod pet posto imena ulica nosi imena žena. Splitsko-dalmatinska županija ima dva grada bez ijedne žene u gradskome vijeću, a Split nikada nije imao gradonačelnicu.” Zamjera ženskim organizacijama unutar stranaka koje se uglavnom bave nošenjem cvijeća i pečenjem kolača, a to nema veze s politikom. Kriteriji za ulazak na liste su nepošteni i loši, umjesto kvaliteta se gleda izgled, simpatičnost ili pak veze. Od posljednjih izbora Splitsko-dalmatinska županija ima tri puta više žena u politici, a zatvorena su tri rodilišta. Dok samo žene budu razgovarale o ovim problemima, teško će se situacija poboljšati.
Josipa Rimac dolazi iz patrijarhalne sredine gdje je ženi uvijek bilo mjesto u kući, no ponosi se što njena županija ima tri gradonačelnice i jednu načelnicu općine. I na ovim izborima će imati puno kandidatkinja na listi, stoga je protiv kvota.
Neke od neugodnosti koje su ove žene doživjele od muških kolega su izjave tipa “ples oko štange” za Gordanu Sobol, koja se nije željela spuštati na tu razinu rasprave, a kolega joj se nakon nekoliko mjeseci i osobno ispričao. Mireli Holy je kolega ljutito konstatirao kako mu očito treba promjena spola da završi na listi za gradsku skupštinu, na što mu je ona odgovorila “Znači nisu ti konkurencija onih 15 muškaraca na listi, već onih pet žena?! Sram te bilo.” Kosor je ispričala što je doživjela kada je branila Vesnu Pusić koja je iz suprotne političke opcije. Na pitanje kolege zašto je to učinila odgovorila je da je branila princip, jer se to može dogoditi i njoj. On joj je odgovorio: “Neće, ako se budeš ispravno ponašala.” Marini Lovrić Merzel je bivši župan rekao da može postati županica samo ako se za njega bude udala.
Okrugli stol je zaključila Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica Predsjednika Republike za društvene djelatnosti. Istaknula je kako se Međunarodni dan žena nije u Hrvatskoj obilježavao gotovo jedno desetljeće jer je smatran komunističkim. U život su ga vratile nevladine ženske udruge i žene iz međunarodnih krugova. Naglasila je da Hrvatska ima tradiciju jakih žena u politici. “Savka Dabčević Kučar i Milka Planinc su dvije najpoznatije žene koje su nam ostavile bogato političko naslijeđe. Sve žene, a posebno žene u javnom životu, šalju poruku drugim ženama, pa se trebamo zajedno potruditi da pošaljemo najbolju moguću poruku.”
