Nadolazeći listopadski lokalni izbori u susjednoj nam Bosni i Hercegovini ove su godine obogaćeni s nekoliko novih inicijativa. S obzirom da žene čine 52% stanovništva, a na lokalnim izborima 2008. godine samo je 14,9% žena izabrano na bilo koju od rukovodećih pozicija, nekoliko organizacija aktivnih u borbi za ravnopravnost spolova na nacionalnoj i lokalnoj razini pokrenulo je projekte ne bi li se statistički podaci u narednom razdoblju promijenili.
Prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH, broj pretendentkinja na pozicije načelnice općina ove godine iznosi 40. Usporedbe radi, na izborima 2008 samo se 6% ili ukupno 36 žena kandidiralo za spomenutu poziciju. Jasno je dakle, da je svaka akcija i na tome polju ne samo poželjna, nego i za demokratizaciju društva neophodna.
Projekt pod nazivom “101 razlog za ženu na lokalnim izborima” udruženje Infohouse u suradnji s Fondacijom CURE poziva žene na izlazak na birališta. Ponukane poraznom statistikom, u zemlji u kojoj u političkom životu tek 17,01% čine žene, udruge nastoje povećati broj žena i ženskih “glasova”. Projekt se održava u 11 od 141 općina. Kroz nekoliko desetaka javnih događanja nastoji se pozicionirati žene i kao donositeljice odluka u društvu, koristeći medije i promotivne aktivnosti kao vezu između žena i šire javnosti.
Web stranica projekta (www.101razlog.ba) na pristupačan način pozva na veću političku aktivnost i izlazak na izbore sloganom “Smanji stres! Glasaj za ženu!”. Dugoročno, očekivani rezultati su povećanje svijesti o važnosti učešća žena u političkom životu na lokalnom nivou te veću zainteresiranost medija za žene kao donosioce odluka nakon izbora.
Jedna od inicijativa vrijedna spomena zasigurno je i projekt Misije OESC-a u BiH, pod nazivom “Žene i lokalni izbori 2012”. U 10 općina i u suradnji s lokalnim partnerima na odabranim lokacijama, zadatak je projekta povećanje političkog sudjelovanja žena i njihovu zastupljenost. Misija je organizirala sastanke u zajednici, koji su pomogliu određivanju prioriteta za osnaživanje žena i razvoj zajednice. Ovi sastanci poslužili su i za prepoznavanje jakih kandidatkinja, koje bi se mogle kandidirati na izborima za vijeća mjesnih zajednica.Također, kroz lobiranje prema političkim strankama i kandidatima, Misija je nastojala potaknuti uključivanje prepoznatih jakih kandidatkinja na izborne liste stranaka. Pozitivni aspekt projekta OESC-a jest da on ne završava nakon izbora. Organizacije građanskog društva i zagovarači ravnopravnosti spolova u općinskim vijećima, odnosno skupštinama, potaknut će suradnju s novoimenovanim povjerenstvima za ravnopravnost spolova, na poboljšanju procesa izrade lokalnih politika.
Na lokalnoj razini aktivne su i manje udruge. Kroz projekt “Jednake mogućnosti za žene i muškarce u politici”, kojeg provodi Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija iz Sarajeva, pokrenuta je kampanja pod nazivom “Glasajmo za žene” čiji je cilj povećati konkurentnost žena u politici u BiH, te posebno senzibilizirati mlade političare i političarke za rodna pitanja. Posebna pažnja i u ovom projektu posvećena je ženskom glasačkom tijelu u ruralnim sredinama, gdje aktivnosti senzibiliziranja javnosti provode projektni partneri, male lokalne udruge aktivne u borbi za ravnopravnost spolova.
BROJKE
Da žene nisu donositeljice odluka u Bosni i Hercegovini, svjedoči i porazna statistika prema kojoj žene čine 52% stanovništva, a u politici sudjeluju sa svega 17, 01%. Žena nema u tročlanom predsjedništvu, Vijeću ministara BiH, nijedna žena nije predsjednica političke partije. U ogromnom birokratskom sustavu koji broji 14 vlada niti jedna žena nije premijerka. U predstavničkom domu Parlamenta FBiH od ukupno 98 mjesta samo 17 pripada ženama. U Narodnoj skupštini Republike Srpske od ukupno 83 mjesta, 18 pripada ženama. Na prošlim lokalnim izborima, održanim 2008. godine izabrane su 4 načelnice i 136 načelnika.
Središnje izborno povjerenstvo BiH ovjerilo je kandidaturu 40 žena za načelnice općina na predstojećim listopadskim lokalnim izborima što je nešto više u odnosu na prošle lokalne izbore. Međutim, ukoliko se uzme u obzir da je ovjerena kandidatura 511 muških kandidata, ta brojka kandidiranih žena jasno pokazuje marginaliziranost i isključenost iz procesa odlučivanja najbrojnije skupine u BiH.
